Diego Arria, venecuelanski diplomata i bivši predsjednik Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda (UN), potvrdio je u ekskluzivnom intervju za "Dnevni avaz" da dolazi u Srebrenicu na obilježavanje 20. godišnjice genocida.

Ovaj hrabri političar bio je jedan od onih koji su još 1993. godine upozoravali da Srebrenici, tada zaštićenoj enklavi UN-a, prijeti stravična sudbina genocida. Arija otvoreno govori o odgovornosti međunarodne zajednice.   

Otvoreni logor

- Međunarodna zajednica pokazala se sramno neuspješnom u Srebrenici i izdala je ljude tamo. Što je još gore, njen dio nastavlja se negiranjem činjenice da je genocid mogao biti spriječen. Ja sam još tokom rata u BiH govorio javno da je Srebrenica otvoreni logor, da se radi o polaganom genocidu u BiH, i to sam govorio u Vijeću sigurnosti. Tamo, zato, nema nevinih. Svi su znali šta se događa i nisu bili sposobni to spriječiti - kaže Arija za "Avaz".

Šta, prema Vama, znači da je danas, 20 godina nakon genocida, generalni sekretar UN-a Ban Ki-mun prihvatio odgovornost ove institucije za nesprečavanje zločina?

- Nema to mnogo značaja za žrtve genocida, ali ima veliki značaj za region i za svijet. Da konačno nakon 20 godina UN prihvata i izriče riječ genocid koja godinama nije bila u upotrebi i prihvata odgovornost. To je izuzetno važno.

Podržavate li rezoluciju koju je predložila Velika Britanija i kako komentirate tvrdnje da ona samo dodatno destabilizira BiH?

- Naravno da je podržavam. Ta rezolucija ne samo da je neophodna nego je i od fundamentalnog značaja kao lekcija za ljude širom svijeta - da genocid zaslužuje snažan odgovor i kaznu cijele međunarodne zajednice. Ali, to, naravno, znači i porodicama žrtava u Srebrenici koje su, ponavljam, mogle biti spašene, a genocid spriječen da je bilo volje i interesa u međunarodnoj zajednici.

Kako komentirate stav zvaničnog Beograda, koji i dalje negira genocid?

- Tužan sam zbog ljudi koji trpe zbog takvog ponašanja Srbije, odnosno njenih lidera. Ali, protiv sam toga da osuđujemo cjelokupnu populaciju zbog onoga što je urađeno.

Pozicija BiH

Može li BiH napredovati prije nego što se postigne pomirenje i prihvatanje historijskih činjenica?

- Dejtonski sporazum faktički je nametnut da bi se postigao mir u BiH. Problem je što je donio stalno stanje podjele, apartheidske podjele države. Ja sam kritiziran u UN-u zbog apartheida u Južnoj Africi, ali mi smo primili Bosnu i Hercegovinu u Ujedinjene narode u martu 1992. godine, a onda je Vens-Ovenovim planom podijelili po nacionalnim linijama i uveli apartheid u samo srce Evrope.

To nije svojstveno ljudima vaše države, koja je stoljećima bila vrlo dobro integrirano društvo, različitih religija i nacija ljudi koji su zajedno živjeli. Sarajevo je najviše kosmopolitski ekumenski grad u Evropi. A međunarodna zajednica odustala je od Republike BiH i uvela apartheidski sistem, teritorija za Srbe, teritorija za Hrvate, teritorija za Bošnjake.

Nema riječi koje mogu liječiti

Dolazite u Srebrenicu ove godine. Možete li pronaći riječi koje biste uputili žrtvama genocida, posebno majkama Srebrenice?

- Kada sam bio predstavnik svoje zemlje u Vijeću sigurnosti UN-a, najvažnijem političkom tijelu na svijetu, govorio sam da smo obećali tim ljudima da ćemo ih zaštititi i spasiti. To se nije dogodilo. Nema riječi koje mogu izliječiti ono što nije učinjeno i činjenicu da međunarodna zajednica nije htjela ispuniti svoje obećanje. Nema utjehe za porodice žrtava.