Sjednica Ekonomsko-socijalnog vijeća (ESV) FBiH, na kojoj je razmatran radni materijal novog zakona o radu, jučer je bila dosta burna. Rasprava o radnom tekstu novog zakona bit će nastavljena i danas, s obzirom na to da predstavnici poslodavaca i sindikata na 183 člana ovog zakona imaju 41 amandman.
Cijena rada
Selvedin Šatorović, potpredsjednik Saveza samostalnih sindikata (SSS) BiH, istakao je da Sindikat nema mandat da pregovara o umanjenju prava radnika, naglašavajući da je cilj izmjena kolektivnih ugovora snižavanje cijene rada u BiH.
- Bit i poenta priče o kolektivnim ugovorima nije da se povećaju plaće radnicima, nego da se u BiH snizi cijena rada. To je ono što je sporno i na šta Sindikat neće pristati. Ove plaće nisu dovoljne ni za šestinu potrošačke korpe, a ako izgubimo kolektivne ugovore, a samim tim i Opći kolektivni ugovor, izgubit ćemo najnižu cijenu rada, koja će se onda moći kreirati kroz pravilnike o radu koje donosi isključivo sam poslodavac. Tada će cijena rada drastično u BiH pasti - kazao je Šatorović.
Sindikat, stoga, kako je rečeno jučer, insistira na nekim drugim reformama, borbi protiv kriminala, sive ekonomije i socijalnom zbrinjavanju radnika. Tvrde da s novim zakonom o radu stanje neće biti bolje.
Javni sektor
Najviše rasprave i neslaganja ponovo je bilo zbog člana 182, koji predviđa da moraju biti potpisani novi kolektivni ugovori koji će, kako je rekao federalni premijer Fadil Novalić, trajati do tri godine.
- Ključ svih pitanja je član 182, koji predviđa da moraju biti potpisani novi kolektivni ugovori. Kolektivni ugovori u javnom sektoru donose nam štetu od 200 miliona na godinu, već sada smo dužni 750 miliona - kazao je Novalić.
Šta traže poslodavci
Safudin Čengić, potpredsjednik Udruženja poslodavaca FBiH, naveo je da novi zakon o radu određuje minimalnu plaću, što smatra neprihvatljivim. Ističe da su poslodavci za povećanje najniže plaće, ali da ona ne bude vezana određenim koeficijentima uz svako naredno mjesto.
- Mi imamo primjedbi koje se odnose na to da zakon reguliše najnižu plaću, a nigdje u Evropi ne postoji takvo zakonsko rješenje, svugdje se to kolektivnim ugovorima definiše, kod nas je stavljeno u zakon. Poslodavci smatraju da je neophodno imati kolektivni ugovor, a ono što zagovaramo jeste da on bude na ograničeno vrijeme. Naš prijedlog je da bude dvije godine, predloženo u ovom tekstu je tri - kaže Čengić.
