Ako se ne počne s provedbom reformi i ako Evropska unija i međunarodne finansijske institucije ostanu pri svom stavu, do jeseni bi Bosna i Hercegovina mogla skliznuti u katastrofalnu ekonomsku krizu!
Kazao je to u intervjuu za „Dnevni avaz“ ambasador Austrije u BiH Martin Pamer (Pammer) govoreći o zastoju kada je u pitanju reformska agenda. Ambasador Pamer za naš list također je govorio o 20. godišnjici genocida u Srebrenici, nedavno otkrivenom spomeniku Gavrilu Principu u Beogradu, kao i o krvavom pohodu Alena Rizvanovića u Gracu, u kojem je ubio troje, a ranio desetine građana ovog austrijskog grada.
Odgovornost elita
Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju (SAA) BiH stupio je na snagu. Za nastavak napretka naše zemlje ka EU potrebno je usvojiti reformsku agendu. No, tu je stalo...
- Ekonomske reforme su najhitnije, jer je socijalni položaj vrlo loš i zemlja, bez njih, kao i bez međunarodne pomoći, bez kredita, poklona i pomoći dijaspore, ne može stvarno preživjeti. Zbog toga je usvojena Izjava koju su prihvatile sve vlade i zakonodavna tijela. I ta izjava trebala bi prerasti u konkretan program reformi i, što je najvažnije, u njihovu implementaciju.
Nažalost, malo prije potpisivanja, predstavnici jednog dijela zemlje, jedne od dvije kvaziprovincije, odlučili su da je ne potpišu zbog nekog nerealiziranog kredita. Povezali su dvije stvari koje jedna s drugom nemaju veze. Do sada se nije mogao postići pravi dogovor o kompletnoj konstrukciji agende i zbog toga je i tako nužna implementacija reformi na čekanju. Ipak, postoji nada da će se u sedmicama koje dolaze postići očekivani rezultat, što je važno za budućnost zemlje.
Kakva je tu pozicija međunarodne zajednice i EU, šta ćete uraditi?
- EU i međunarodne finansijske institucije su se dogovorile i u tom pogledu imaju novi pristup, a to je učinak za protuučinak, što znači prvo reforme pa onda novac. Stoga su reforme važne i neizbježne, jer ako se to ne desi i ako EU i finansijske institucije ostanu pri svom stavu, ujesen bi zemlja mogla skliznuti u katastrofalnu ekonomsku krizu. Ako se ne počne s reformama, onda entiteti neće imati novca za penzije, svoje brojne službenike u državnim aparatima i doći će do finansijske krize. I, također, neće tako lako dotjecati novac iz Rusije i/ili Turske.
Evropska unija često je odstupala od svojih kriterija zbog nas, koliko će još biti strpljenja za čekanje na nas i prilagođavanje?
- Hoće li se dalje imati strpljenja, nije ispravno postavljeno pitanje. Ovdje se više radi o ispunjenju političkih obaveza i provedbi potrebnih reformi, i to je u rukama lokalnih političkih elita. S kim god od građana da razgovarate, uglavnom govore da nema pravne države, da nema prave tržišne ekonomije, da demokratije nema u onom smislu kao na Zapadu. Stvara se dojam da vladajuće garniture tri konstitutivna naroda svoje lične i partijske interese smatraju važnijim od evropskih integracija i dobrobiti svih građana. Onda se ne treba čuditi što se iseljavanje nastavlja. Vrijeme je da se političari odmaknu od kodiranih nacionalističkih retorika i zloupotrebe te instrumentaliziranja postojeće komplicirane strukture države, jer u Briselu je samo jedna stolica za BiH, a ne cijela klupa.
Osuđeni ubica
Prije nekoliko dana u Beogradu je postavljen spomenik Gavrilu Principu. Je li to uvreda za Austriju i njene građane?
- Podizanje tog spomenika nije nikakva uvreda za Austriju niti Austrijance, jer Austro-Ugarske monarhije više nema, niti ima Kraljevine Srbije. Zaista je iznenađujuće da se takav spomenik podiže na Vidovdan 2015., jer smo godinu ranije obilježavali 100 godina od početka Prvog svjetskog rata. Ne razumijem kome taj spomenik treba koristiti, od koga i koga on treba osloboditi? Šta su bile konsekvence ubistva koje je Princip počinio? Taj maloljetni ubica pravosnažno je osuđen. Ubistvo legitimnog prestolonasljednika i njegove supruge je događaj koji je doprinio početku rata koji je odnio milione života. Interesantno je da je predsjednik RS taj spomenik poklonio.
Tragedija u Gracu djelo je bolesnog čovjeka
U Gracu se dogodila tragedija koju je uzrokovao Alen Rizvanović, porijeklom iz BiH. Može li taj događaj utjecati na austrijsku politiku prema imigrantima?
- Tu se radi o bolesnom psihopati. Nažalost, ima bolesnih ljudi. I mali pokušaji pojedinaca da tu bolesnu osobu stave u kontekst njegove pripadnosti, u smislu da je imigrant ili musliman, jesu bez osjećaja odgovornosti i pogrešni. Moguće je da je ta osoba bila pod utjecajem radikalnih islamstičkih ideja, ali ono što je činjenica jeste da je u pitanju psihički bolesnik. Ovaj događaj neće utjecati na austrijsku politiku prema imigrantima.
