Agencija Ujedinjenih nacija za izbjeglice (UNHCR) objavila je danas izvještaj u kojem zaključuje da je velika većina od 137.000 ljudi koji su preko Sredozemnog mora ušli u Evropu u prvih šest mjeseci 2015. godine bježala je od rata, sukoba ili progona, zbog čega je ova mediteranska kriza prije svega izbjeglička kriza.

Trećina muškaraca, žena i djece koji su preko mora stigli u Italiju ili Grčku dolazi iz Sirije, za čije državljane se općenito smatra da imaju pravo na izbjeglički status ili druge oblike zaštite.

Druga i treća najčešća zemlja porijekla su Afganistan i Eritreja, za čije državljane se također većinom smatra da ispunjavaju uvjete za stjecanje izbjegličkog statusa, navodi se u izvještaju.

- Imajući u vidu raspravu koja se vodi u Evropi o tome kako na najbolji način rješavati rastuću krizu na Mediteranu, mi moramo biti jasni: većina ljudi koji preko mora stižu u Evropu su izbjeglice, koji traže zaštitu od rata i progona - izjavio je António Guterres, visoki povjerenik UN-a za izbjeglice.

Podaci iz Grčke, Italije, Malte i Španjolske ukazuju na to da je u periodu od januara do juna preko Sredozemlja prešlo 83 posto više izbjeglica i migranata - njih 137.000 u usporedbi sa 75.000 tokom istog perioda prošle godine.

Također se navodi da iskustva iz prošlosti govore da se broj prelazaka bitno povećava u drugoj polovici godine, a posebno tokom ljetnih mjeseci, tako da se očekuje da će ovaj broj i dalje rasti. Primjerice, u drugoj polovici 2014. godine je bilo dvostruko više ovakvih prelazaka nego u prvoj polovici.

U aprilu ove godine je zabilježen rekordan broj smrtnih slučajeva, da bi dramatično opao u maju i junu. Od januara do marta se utopilo ili nestalo 479 izbjeglica i migranata, u usporedbi sa 15 u prva tri mjeseca prethodne godine.

U aprilu se situacija još dramatičnije pogoršala. U stradanjima koja su uslijedila jedno za drugim, utopilo se ili nestalo 1.308 izbjeglica i migranata samo tokom jednog mjeseca (u odnosu na 42 iz aprila prošle godine).

U maju je broj izbjeglica i migranata koji su se utopili ili nestali na moru pao na 68, što je jedna četvrtina od prošlogodišnje brojke u istom periodu (226).

Silazni trend nastavljen je i u junu, tokom kojeg je bilo 12 smrtnih slučajeva u odnosu na 305 u 2014. godini.

- Pad broja utopljenika u protekla dva mjeseca je ohrabrujući. To je znak da se pravom politikom, uz efikasnu operativnu podršku, može spasiti više života na moru - rekao je Guterres.

Dodao je da ipak treba biti na oprezu, jer za hiljade izbjeglica i migranata koji i dalje prelaze preko Mediterana svake sedmice rizici su još veoma realni.

Izvještaj ukazuje na to da se za dolaske preko mora sada više koristi tzv. istočna mediteranska ruta, koja vodi iz Turske u Grčku, nego tzv. centralna mediteranska ruta (iz sjeverne Afrike u Italiju).

Većina onih koji dolaze u Grčku su izbjeglice iz Sirije, a mnogi će, kako se u izvještaju ističe, prvo potražiti sigurnost u susjednim zemljama kao što su Turska i Libanon.

Iz UNHCR-a podsjećaju da se nakon mnogo godina rastućeg pritiska i nedovoljne međunarodne podrške, ekonomija i infrastruktura mnogih prihvatnih zemalja sve teže nose sa ovim problemima, zbog čega izbjeglice sve teže nalaze posao, smještaj, zdravstvenu zaštitu i obrazovanje.

Kako humanitarni apeli da im se pomogne ne uspijevaju osigurati dovoljno sredstava, mnogi nemaju izbora nego da nastave dalje.

U Grčkoj, ograničena infrastruktura sa manje od 2.000 prihvatnih mjesta znači neadekvatne uvjete za prihvat novih ljudi. Mnoge izbjeglice i migranti nastavljaju svoje putovanje preko Makedonije i Srbije, pa sve do i preko Mađarske.

Svaki dan, u prosjeku više od 1.000 ljudi uđe u Makedoniju iz Grčke, u usporedbi sa njih 200 samo prije nekoliko sedmica.

Česti su izvještaji o zlostavljanju i nasilju koje usput vrše krijumčari i kriminalne mreže, kao i o sve većem stezanju granica.

- Evropa ima jasnu odgovornost da pomogne onima koji traže zaštitu od rata i progona - izjavio je Guterres i naglasio da poricanje te odgovornosti predstavlja prijetnju temeljima humanitarnog sistema na izgradnji čijeg je Evropa tako mukotrpno radila.

Evropske zemlje moraju preuzeti svoj udio u odgovoru na ovu izbjegličku krizu, kod kuće i izvan nje, saopćeno je iz UNHCR-a.