U najgoroj varijanti po vlastiti obraz, ali ne bez namjere da iz situacije u vezi sa Srebrenicom izvuče geopolitičku korist za sebe, Rusija je za vikend u Vijeću sigurnosti UN-a podijelila nacrt svoje rezolucije u kojoj se srebrenička tragedija uopće i ne spominje.

Ruska rezolucija mogla bi se okarakterizirati i kao rani poziv na obilježavanje 20. godišnjice Dejtonskog sporazuma, koja će biti ozvaničena tek u novembru.

Historijski fakti

U pravu su bili oni analitičari koji su najavljivali da bi očekivana reakcija Moskve mogla biti isključivo iz vlastitih pobuda, kao odgovor na tekuću konfrontaciju sa Zapadom zbog Ukrajine, a ne na zahtjev Beograda ili Banje Luke. Nažalost, ova diplomatska polarizacija podsjeća na godine Hladnog rata, pri čemu se koristi svaka prilika da se kontrira zapadnoj alijansi, kao i ovaj put u vezi s dokazanim historijskim činjenicama o Srebrenici.

Svjesna da ne može mijenjati historiju, Moskva otvara paralelni kolosijek, čak i kada je izgled za uspjeh te ruske rezolucije u UN-u ravan skoro nuli. "Avaz" je već imao uvid u prvi nacrt ruske rezolucije, koji je, prema prvim analizama, potpuno bezličan i, reklo bi se, čak beskoristan tekst, jer očito ima namjeru samo kupiti vrijeme i tek eventualno osujetiti britansku inicijativu koju u Vijeću sigurnosti UN-a podržavaju SAD i sve ostale vodeće zapadne zemlje.

Osim što ne spominje Srebrenicu niti genocid koji se dogodio u istočnoj Bosni, Moskva je očito skrojila prijedlog rezolucije koji želi relativizirati stradanja, stavljajući sve u okvirni kontekst odgovornosti Vijeća sigurnosti za zaštitu globalnog mira i sigurnosti. No, iza toga, tvrde dobro upućeni, vidljiv je i “ukrajinski” rukopis u pristupu balkanskim problemima.

Faksimil ruskog teksta: Bezlična rezolucija

Ruskim prijedlogom rezolucije, nasuprot zapadnom nacrtu koji ističe obrazovni karakter prihvatanja historijskih fakata iz Srebrenice, sve se opet vraća u kontekst ruskog protivljenja prisustvu NATO-a na zapadnom Balkanu, a time i “hladnoratovskoj” politici.

Istina i pravda

Zbog Ukrajine ponajviše, nikako zbog Srbije i svakako ne zbog BiH, zbog koje bi Moskva uz 70. godišnjicu obilježavanja pobjede nad fašizmom i 20 godina od genocida u Srebrenici morala pokazati više pijeteta, Rusija se pokušava suprotstaviti Zapadu na mjestima gdje bi se morala izbjegavati takva vrsta politike.

Ali, ni sve to ne umanjuje izvjesnost da bi britanska rezolucija o Srebrenici, koja priziva pomirenje na bazi istine i pravde, trebala biti usvojena, čak iako Rusija bude uzdržana prilikom glasanja u Vijeću sigurnosti. I, naravno, ako Moskva ne odluči - iz samo svojih, “ukrajinskih” interesa - uložiti veto, što bi politički profiteri u Beogradu i Banjoj Luci onda pripisali svojim “zaslugama”. Totalno pogrešno i štetno za cijeli region!

Uloga NATO-a

Svakako zabrinjava što se Moskva poziva na rezoluciju broj 2183, iz novembra 2014., u kojoj je 14 članova Vijeća sigurnosti glasalo u korist produženja misije EUFOR-a uz snage NATO-a u BiH, a Moskva jedina ostala “uzdržana”. Upravo ta rezolucija afirmira da snage NATO-a trebaju ostati u BiH “koliko to bude potrebno” da bi se implementirali svi aneksi Dejtonskog sporazuma, a to, između ostalog, znači i stvaranje sigurnosnog ambijenta za povratak izbjeglica.