Bosna i Hercegovina je efektivno članica MMF-a od 1995. godine, nakon zaključenja Opšteg okvirnog sporazuma za mir. Članstvo, sva prava i obaveze je naslijedila od bivše zajedničke države SFRJ u omjeru 13,2%. BiH je u MMF-u svrstana u izbornu grupu (konstituencu) zemalja na čelu sa Belgijom iz koje dolazi izvršni direktor ove izborne grupe. Kvota BiH u MMF-u iznosi 169,1 miliona SDR.
Guvernera BiH u MMF-u imenuje Predsjedništvo BiH. Centralna banka Bosne i Hercegovine je od decembra 2002. godine preuzela funkciju fiskalnog agenta za članstvo i odnose BiH sa MMF-om od Ministarstva finansija i trezora BiH. CBBiH obavlja navedenu funkciju u skladu s OdlukomVijeća ministara BiH, Statutom MMF-a i Memorandumom o razumijevanju koji je revidiran 2013. godine i potpisan od strane Ministarstva finansija i trezora BiH, Federalnog ministarstva finansija BiH, Ministarstva finansija Republike Srpske, Uprave za indirektno oporezivanje i CBBiH.
Kako za sve članice MMF-a, tako se i za BiH može primijeniti uobičajeno obrazloženje za poziv članice upućen MMF-u da joj se odobri finansijska pomoć. Kada se određena zemlja članica suoči sa fundamenatalnom makroekonomskom neravnotežom, tada se u rješenje problema, na njen poziv, uključuje MMF. Da bi ispravila fundamentalnu neravnotežu platnog bilansa, članica treba da izvrši strukturne reforme. Pod strukturnim reformama (ili strukturnim prilagođavanjem) se podrazumijevaju sveobuhvatne promjene u strukturi i međusobnom odnosu proizvoda i potrošnje zemlje, kao i promjene međusobnih odnosa ostalih makroekonomskih varijabli.
MMF kroz pregovore sa članicom (dolazak posebne misije MMF-a) donosi okvirni program u dokumentu - Pismo namjere - koji sadrži makroekonomske mjere i politike koje članica treba da usvoji i sprovede, kao i uslove koje zemlja treba da ispuni kako bi MMF odobrio odgovarajuću finansijsku pomoć. Pismo namjere prema MMF-u potpisuju vlasti članice, a u slučaju BiH potpisnici su: predsjedavajući Savjeta ministara BiH, predsjednici/premijeri vlada Federacije BiH i Republike Srpske, ministar finansija i trezora BiH, ministri finansija Federacije BiH i Republike Srpske i guverner CBBiH.U skladu sa MMF-ovom politikom transparentnosti i činjenicom da vlasti BiH nikada nisu eksplicitno zahtijevale od MMF-a zabranu objavljivanja bilo kojeg Pisma namjere.
U dosadašnjoj istoriji članstva u MMF-u, BiH je koristila četiri stendbaj aranžmana (SBA). Prva dva SBA su u potpunosti otplaćena, treći je u krajnjoj fazi otplate, a četvrti je u toku (planiran završetak je u junu 2015. godine). Specifičnost četvrtog SBA, koji je u toku, je da je naknadno produžen i uvećan, kao i da je još jednom uvećan za iznos pomoći za prirodne katastrofe – poplave koje su zadesile BiH u maju 2014. godine.
Postoje sljedeća finansijska pravila za odobreni stendbaj aranžman:
- odobrava se fazno, ili rečeno uobičajenim terminom MMF-a, u tranšama;
- prva tranša se odobrava neposredno po odobrenju SBA, dok odobrenju ostalih tranši prethodi dolazak misije osoblja MMF-a koje vrši pregled ispunjenosti zacrtanih mjera i politika sadržanih u Pismu namjere, koje se po potrebi konstatno dopunjava, modifikuje;
- svaka tranša dospijeva nakon dvije godine i jednog kvartala od datuma kada je odobrena;
- svaka dospjela tranša se dalje plaća u osam jednakih rata kvartalno;
- postoji mogućnost da se prvobitno odobren SBA poveća u smislu odobrenja dodatnog iznosa kao i da se produži rok trajanja SBA, samim tim povećava se i broj tranši u odnosu na prvobitno odobrene.
Tokom aprila/maja 2015. godine u BiH je boravila misija MMF-a po pitanju redovnog godišnjeg bilateralnog nadzora ili konsultacija po članu IV Statuta MMF-a. Ono što je izvjesno je da će četvrti stenbaj aranžman ostati odobren u dosad povučenom iznosu u korištenje (odo dobrenih 558,03 miliona SDR iskorišteno je 422,75 miliona SDR). Tokom pomenutih konsultacija, predstavnici vlasti su u izjavama za javnost nagovijestili da će se najvjerovatnije uputiti poziv MMF-u za odobrenje novog stendbaj aranžmana.
Misija MMF-a formirana sa ciljem pregovora sa vlastima BiH o novom SBA boravila je u BiH, Sarajevu i Banja Luci, od 10-24. juna 2015.godine. Na internet stranici MMF-a je objavljena informacija o rezultatima njihove posjete. U pomenutoj izjavi se kaže da je postignut napredak u razgovorima u vezi sa donošenjem adekvatnih politika u BiH kojim bi se osigurao rast putem intenziviranja reformi koje bi dovele do privlačenja investicija, otvaranja radnih mjesta u privatnom sektoru, kontinuirane fiskalne konsolidacije koja podrazumijeva svođenje javnog duga u podnošljive okvire, poboljšanje kvaliteta javne potrošnje, te očuvanje stabilnosti finansijskog sektora uz oživljavanje kreditne aktivnosti banaka. Dodaje se da dogovor o novom aranžmanu još uvijek nije postignut (u vidu konačne verzije Pisma namjere), jer vlastima BiH treba dodatno vrijeme potrebno za izradu detaljnih prijedloga u vezi sa pomenutim politikama, a posebno u vezi sa mjerama koje se tiču unapređenja funkcionisanja tržišta rada, jačanja funkcija prikupljanja poreza, bankarske supervizije, kao i unapređenja opšteg poslovnog okruženja. U vezi sa svim navedenim, misija MMF-a će blisko sarađivati sa vlastima BiH u narednom periodu potrebnom za koncipiranje potrebnih politika i mjera (strukturnih reformi).
