U prva tri mjeseca na području Bosne i Hercegovine registrirano je 106 samoubistava, od čega je 46 zabilježeno na području Federacije BiH, a 60 na području Republike Srpske.
Statistički podaci
Kada je riječ o Federaciji BiH, to je, prema statističkim podacima, za sedam samoubistva manje nego u istom periodu 2014. godine. Interesantno je da se u većem broju slučajeva na očajnički čin odlučuju muškarci (34), dok su u 12 slučajeva samoubistvo počinile žene.
Što se tiče Republike Srpske, statistički podaci pokazuju da se broj samoubistava skoro ne mijenja. Prošle godine u prva tri mjeseca, naime, dogodilo se svega jedno manje samoubistvo (59).
Kada je riječ o načinu izvršenja samoubistva, kako u Federaciji BiH tako i u Republici Srpskoj, najveći broj izvršen je vješanjem i upotrebom vatrenog oružja. No, nerijetko se samoubice odlučuju i na skok u rijeku ili skok s velike visine, a nekada sebi oduzmu život i trovanjem. Jedan takav slučaj nedavno se dogodio i u okolini Tuzle.
Samid Ibrišimović (52) iz Tinje kod Srebrenika pronađen je mrtav nakon što je prethodno popio sonu kiselinu.
Doktor Abdulah Kučukalić, šef Klinike za psihijatriju Univerzitetskog kliničkog centra u Sarajevu, ne smatra čudnom činjenicu da u većem broju slučajeva ruku na sebe odluče dići muškarci.
Abdulah Kučukalić: Treba preventivno djelovati
- Kod žena, zato, ima više pokušaja samoubistava. One, zapravo, demonstrativno i bez ozbiljnih i krajnjih namjera pokušaju sebi oduzeti život. Kod muškaraca je to drugačije, jer su po prirodi takvi da skoro uvijek idu do kraja – objašnjava Kučukalić.
Na naše pitanje zbog čega u našoj zemlji ljudi očajnički čin obično izvrše vješanjem ili upotrebom vatrenog oružja, Kučukalić kaže:
- Jednostavno, ovom području i podneblju, odnosno tradiciji i kulturi, to je, da tako kažem, najprihvatljiviji način da okončaju život. Dakle, to zavisi od tradicije i kulture zemlje. U Japanu, recimo, ljudi sebi najčešće oduzimaju život takozvanim harakirijem, jer tako nalaže njihova tradicija. Opet, s druge strane, imate zemlje gdje ljudi sebi život oduzimaju, uglavnom, trovanjem – kazao je Kučukalić.
Otkrivanje bolesti
Razlozi zbog kojih neko izvrši samoubistvo su različiti. Ipak, Kučukalić ističe dva.
- Teška ekonomska situacija u kojoj se, nažalost, nalazimo jedan je od najčešćih razloga za samoubistvo. Ljudi nemaju posao, a samim tim ni osnovne uvjete za život. Na drugom mjestu je bolest. Ljudi, kada ne vide izlaz, odluče se na očajnički čin. Zato treba preventivno djelovati. Društvo treba osigurati radna mjesta. Bolesne treba u ranoj fazi početi liječiti. Danas živimo u vremenu kada uz rano otkrivanje bolesti te adekvatnom terapijom opasnost od suicida možemo svesti na minimum ili da bolesna osoba nikako ni ne pomisli na taj očajnički čin – zaključio je Kučukalić.
Ugrožena populacija
- U posljednje vrijeme stariji ljudi, dakle penzioneri, ugrožena su populacija po ovom pitanju. Oni, nažalost, nisu u stanju s malim primanjima osigurati ni osnovne uvjete za život. Kada tu dodate činjenicu da je obično riječ o osobama s teškim oboljenjima te da sebi ne mogu priuštiti potrebne lijekove, shvatite da nije nimalo čudno zašto starije osobe sve češće izvrše samoubistvo – rekao je Kučukalić.