Pazeći na svaku riječ kako bi se postigao cilj - prihvatanje punih razmjera zločina u Srebrenici i od onih što se još ne žele suočiti s njegovim strašnim posljedicama, koje se i sudski nedvojbeno kvalificiraju genocidom - Velika Britanija predvodi aktivnosti prezentiranja prvog nacrta rezolucije o tome, u Vijeću sigurnosti Ujedinjenih naroda (UN) u Njujorku.

Poruka Beogradu

“Avazu” je to direktno potvrđeno iz Misije Ujedinjenog Kraljevstva pri UN-u, uz navode da je predložak rezolucije još “u ranoj fazi”i da još kao potpuni tekst nije podijeljen na adresu 15 zemalja članica Vijeća. Ali, glasnogovornica Misije Velike Britanske pri UN-a navela je da nema odustajanja i da je “cilj da rezolucija bude usvojena u prvoj polovini jula”. 

Ona je naglasila da se o sadržaju rezolucije još “diskutira s partnerima”, ne navodeći s kojim. Nezvanično se saznaje da su to, prije svih ostalih, SAD i Holandija. 

- Mi očekujemo da će rezolucija biti u spomen žrtvama genocida u Srebrenici i onima koji su propatili u ratu na svim stranama i da će ohrabriti buduće korake ka pomirenju i svjetlijoj budućnosti za BiH - navode britanski diplomati u Njujorku. 

Ističu i da rezolucija treba biti prilika za cijelu međunarodnu zajednicu da se „zamisli nad naučenim lekcijama iz jednog od najtamnijih trenutaka historije UN-a i reafirmira odlučnost na sprečavanju genocida, zločina protiv čovječnosti i ratnih zločina”.

No, dobro upućeni analitičari potcrtavaju da je britanska rezolucija dodatno usmjerena i na adresu službenog Beograda, jer se u Srbiji, i među Srbima s obje strane Drine, genocid u Srebrenici nastavlja negirati u njihovim najznačajnijim političkim, akademskim i drugim institucijama.

Rezolucija u UN-u bit će i produžena ruka onoga čemu teži britansko-njemačka inicijativa za BiH i region: da se u BiH i okruženju konačno krene s istinskim reformama uz nastavak procesa pomirenja, ali samo na bazi istine i pravde, a ne negiranja ili relativiziranja zločina, ponajviše genocida u Srebrenici.

Rusija i Venecuela

Naravno, u nacrtu rezolucije Britanci pažljivo balansiraju sve ove elemente, unaprijed predviđajući opoziciju, koju bi prilikom usvajanja mogla predvoditi Rusija, s pravom veta. 

Ipak, očekuje se da bi Rusiju poput političkog satelita mogla pratiti jedino Venecuela. Od Kine, jedne od pet stalnih članica s pravom veta, valjalo bi očekivati prilično uzdržan, ali i generalno principijelan stav o BiH. 

No, Britanci koje u Njujorku predvodi njihov novi ambasador Metju Rajkroft (Matthew Rycroft), a tu je funkciju obavljao i u BiH (2005.-2008.), spremaju tekst rezolucije koju će, jednostavno, biti sramotno odbiti. 

Kada rezolucija bude usvojena u UN-u, Srbiji i cijeloj BiH te ostatku regiona bit će ispostavljena jasna obaveza da se 11. juli obilježava kao dan kada se u Srebrenici dogodio genocid, kako bi to eksplicitno trebalo pisati u tekstu, bit će to međunarodni dan sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici. 

Očekuje se burna diskusija u Vijeću sigurnosti

U Vijeću sigurnosti mogla bi se razviti burna diskusija te čuti iste sumnjičave primjedbe kao one iz Banje Luke ili one iz prigovora šefa srbijanske diplomatije Ivice Dačića. Te riječi mogao bi izgovoriti ruski ambasador pri UN-u Vitalij Čurkin, ovisno kako to odgovara Moskvi u njenom najnovijem vanjskopolitičkom prepucavanju sa Zapadom. Ali, ne i mnogo više od toga. Jer, najveći broj zemalja članica Vijeća sigurnosti duboko je svjestan činjenica u vezi s genocidom u Srebrenici i one su odavno prihvatile odluke Haškog tribunala.