BIH

PREDSTAVNIČKI DOM PARLAMENTA BiH HDZ BiH suzdržan, SNSD protiv Rezolucije o genocidu u Srebrenici

Na dnevnom redu i rezolucija o genocidu u Srebrenici

S.D-A.Nu.

10.6.2015

19:50 Završeno je i glasanje o Rezoluciji o genocidu u Srebrenici. 25 zastupnika je bilo ZA, 13 zastupnika iz RS-a je bilo protiv, dok su 4 zastupnika HDZ-a bili suzdržani.
Prijedlog Rezolucije o genocidu u Srebrenici ide na naknadno usaglašavanje.

18:50 Damir Arnaut, poslanik SBB-a tokom rasprave o 11. tački dnevnog reda , radu Tužilaštva BiH za 2014. godinu, podsjetio je na novembarski Izvještaj glavnog tužioca Haškog tribunala Bramerca u kojem pet godina pred Vijećem sigurnosti ukazuje na loš rad u radu Tužilaštva BiH.

- U Izvještaju Tužilaštva BiH koji je u ponedjeljak prezentiran na Ustavno pravnoj komisjiji, a koji se sada nalazi pred nama na ovom Domu, kad se govori o segmentu koji se tiče ratnih zločina daje nam jednu ružičastu, pozitivnu sliku. Kada to uporedimo sa zadnjih pet polugodišnjih izvještaja Haškog tribunala pred Vijećem sigurnosti UN-a, onda vidimo da ta slika uopće nije realna. Slika koju nam naše tužilaštvo daje  je u poupunoj suprotnosti sa onim što glavni tužilac Haškog tribunala daje Vijeću sigurnosti - kazao je Arnaut.

Citirao je i izvještaj tužioca Bramerca Vijeću sigurnosti koji je prezentiran u novembru 2014. godine u kome se navodi da prosesuiranje ratnih zločina u BiH znatno kasni, da je  limitiran napredak, da su važna pitanja i dalje neriješena, kao i da prijašnja obećanja još uvijek nisu implementirana. Kazao je i da postoji pokušaj da se poveća broj optužnica ali da to utječe na kvalitet samih optužnica, zbog čega je izrazio posebnu zabrinutost.  Govori i da nacionalna strategija za ratne zločine značajno kasni i da se to sve dešava iako je 2014. godine došlo do značajnog broja povećanja tužilaca u Tužilaštvu BiH.

Sve ovo je, kako je istakao Arnaut, u potpunoj suprotnosti sa informacijom u Izvještaju Tužilaštva za ratne zločine BiH.

-  Ne mogu prihvatiti da se za peti izvještaj glavnog tužioca Haškog tribunala kaže da on nije realan, a da je realan ovaj - kazao je Arnaut.

Podsjetio je i da je glavni Haški tužilac u Izvještaju naveo da se udvostručio broj tužilaca  sa 19 na 37, ali da to nije dovelo do poboljšanja provođenja nacionalne strategije procesuiranja ratnih zločina.

- Vaš kolega koji je bio na Ustavno pravnoj komisji rekao je nešto zabrinjavajuće a to je citiram "ne može se puno odmah očekivati od tih mladih ljudi". To su tužioci BiH, ja zaista želim puno da očekujem od tih mladih ljudi. To nisu pripravnici, ti ljudi su se prijavili na konkurs,  ja vjerujem da je bilo jako puno prijava i da je onda izabrano, nadam se, najboljih 19. A ako mi od tih najboljih među najboljim ne možemo puno očekivati, pa od koga onda možemo, pogotovo ako entitetska tužilaštva dobijaju pohvale glavnog tužioca haškog tribunala, a nama se govori da u državnom tužilaštvu ne možemo puno očekivati od tih mladih ljudi. To je zaista zabrinjavajuće - kazao je Arnaut.

Podsjetio je i da je Bramerc prije šest dana podnio Izvještaj Vijeću sigurnosti o radu Tužilaštva BiH za prvu polovinu 2015.  koji ukazuje da su stvari još gore.

17:20 Mirsad Đonlagić, predsjedavajući Kluba poslanika SBB-a tokom rasprave o Rezoluciji o genocidu u Srebrenici kazao je da će SBB podržati ovu rezoluciju. Istakao je da je ovo tema jedno civilizacijsko pitanje kojim treba da zatvorimo jednu bolnu stranicu naše prošlosti i da se tako konačno okrenemo boljoj budućnosti.

- Onako kao što je Međunarodni sud pravde u Hagu presudio da se radi o genocidu, 2009. godine Evropski parlament usvojio tu rezoluciju, usvojila je i Srbija tu rezoluciju, priprema se rezolucija u Ujedinjenim narodima da se do 11. jula usvoji ta rezolucija na nivou UN-a. Ne vidimo problem zašto je mi ovdje ne bismo podržali. Mislim da je to upravo ono pitanje kojim bi trebali da krenemo u jednu bolju budućnost, da razmišljamo o perspektivi i razvoju i svim drugim problemima koji tište građane BiH - kazao je Đonlagić tokom rasprave, koji je isti stav ranije prenio i novinarima.

I zastupnica DF-a Hanka Vajzović, kazala je da podržava usvajanje Rezolucije o genocidu u Srebrenici, te ukazala na važnost njenog donošenja.

Aleksandra Pandurević, zastupnica SDS-a iznijela je stav da smatra kako se sutra više bošnjačka i srpska djeca neće zajedno igrati, a sve kako je navela upravo zbog Rezolucije i hapšenja Nasera Orića, ratnog komandanta u Srebrenici.

Inače, diskusija o Rezoluciji je završena, a o njoj će se glasati kada se iscrpe sve tačke dnevnog reda.

16:50 Sadik Ahmetović u svojoj prvoj diskusiji o ovoj tački dnevnog reda, rezoluciji o genocidu u Srebrenici, kazao je da je vrijeme da se nakon 20 godina od zločina i genocida donese jedna rezolucija u Parlamentu BiH. 

- Ovi iz Banja Luke nas negiraju, ne prihvataju, a ovi u Sarajevu su nas odavno zaboravili. Volio bih da je predlagač ove rezolucije obavio konsulatacije sa klubovima na ovoj Parlamentarnoj skupštini da ova rezolucija konačno dobije svoju podršku. Rasprava u kojoj ćemo se odaljiti još dublje jedni od drugih neće pomoći ni žrtvama ni preživjelim. Ona će sigurno ostaviti posljedice na one koji danas žive u Srebrenici i Podrinju koji su preživjeli genocid - kazao je Ahmetović, te od predsjedavajućeg Doma zatražio da se glasanje obavi bez rasprave. 

- Pritiskom na dugme znat će se ko je za, a ko potiv, i tako završimo ovu priču. To je najkorektnije i najpoštenije - kazao je Ahmetović.

16:40 Mirsad Mešić, jedan od predlagača rezolucije o genocidu u Srebrenici u otvorenoj raspravi pozvao je u ime kolegija SDP-a na prihvatanje ove rezolucije i da time daju doprinos izgradnji demokratskog, otvorenog i pravednog društva u BiH. 

- Molimo vas i pozivamo da se pridružimo mnogobrojnoj zajednici zemalja koje su ovo već uradile u svojim pralamentima prilikom usvajanja sličnih rezolucija. Vjerujemo i nadamo se da će i u narednim danima prije 11. jula u Srebrenici, temeljem incijative koju je pokrenula Velika Britanija i Vijeće bezbjednosti donijeti slične rezolucije. Ova rezolucija stvara uvjete da izvršioci i oni koji su naredili genocid u Srebrenici imenom i prezimenom odgovaraju za svoja djela. Mi smo prilikom izrade ove rezolucije dobili podršku velikog broja udruženja građana i nevladinih organizacija iz Srebrenice i BiH, i ovom prilikom izražavam veliko žaljenje što nekim predstavnicima tih udruženja i organizacija nije dozvoljeno da prisustvuju ovoj sjednici - kazao je Mešić.

16:30 Pred poslanicima Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH počela je rasprava o desetoj tački dnevnog reda, a riječ je o prijedlogu rezolucije o genocidu u Srebrenici, čiji su predlagači Denis Bećirović, Mirsad Mešić i Zaim Backović.

16.05 Godišnji izvještaj o rezultatima aktivnosti Institucije ombudsmana za ljudska prava BiH za prošlu godinu, izazvao je brojne negativne kritike na rad ove institucije.
Komisija je usvojila zaključak kojim se zadužuje ova institucija da dostavi pregled preporuka koje nadležne institucije nisu realizirale, kako bi se domovima PSBiH uputili zaključci kojima će se obavezati nadležne institucije da, u skladu sa Ustavom BiH i zakonima, pristupe realizaciji tih preporuka.

Poslanici su tokom rasprave o ovom izvještaju na današnjem zasjedanju imali niz primjedbi na rad te institucije.

Članica Komisije Maja Gasal-Vražalica (DF) osvrnula se na slučaj poslanice u Predstavničkom domu Diane Zelenike (HDZ1990) čija prijava za kršenje ljudskih prava, na radnom mjestu na kojem nije bila u mogućnosti da napreduje, nije razmatrana sve dok ona nije izabrana za poslanicu državnog parlamenta.

Ocijenila je da taj slučaj pokazuje da ova nezavisna institucija za zaštitu ljudskih prava ne uzima u obzir kršenje ljudskih prava, naglašavajući da se pri tome postavlja pitanje koliko je zapravo ta institucija nezavisna.

Zelenika je danas na sjednici kazala da ljudi koji trpe diskiminaciju u nekim ustanovama šute jer im je uskraćeno pravo da govore, a prepričavajući svoju priču o diskiminaciji na radnom mjestu, dodala je da u preporukama Institucije kojoj se žalila ne stoji da treba ukloniti nastalu diskriminaciju.

Pozvala je stoga poslanike da osiguraju poštivanje ljudskih prava kroz institucije zbog budućih generacija, jer njen slučaj pokazuje da nema razloga za postojanje ove institucije.

Poslanik SBB-a, Damir Arnaut , ukazao je da izvještaj sadrži samo 66 prijava invalidnih lica, što ne odslikava realno stanje i probleme s kojima se suočava ova kategorija stanovništva, nego je pokazatelj da invalidna lica nisu upoznata sa svojim pravima i ne znaju kako da ih ostvare i kome da se žale .

Zbog toga je njegov stav da bi ta institucija trebala više informirati građane o njihovim pravima i mogućnostima kako bi se mogli toj instituciji obraćati. 

Poslanik SDA Senad Šepić kazao je da se radi o tipskom izvještaju koji svake godine dolazi na dnevni red, podsjećajući da je i sam ranije davao preporuke za bolji rad te institucije, dodajući da isto trebaju postupiti i njeni uposlenici.

Za poslanika SDS-a Borislava Bojića zabinjavajuća je činjenica da neke državne i entitetske institucije te ustanove javne uprave imaju ignorantski odnos prema Instituciji ombudsmana za ljudska prava BiH, a primijećen je i veliki broj zamjerki građana na rad sudova i tužilaštava.

Poslanica SDA Nermina Kapetanović ukazala je na činjenicu da postoje brojna kršenja prava na zdravstvenu zaštitu što je jedno od ljudskih prava, naglašavajući potrebu rješavanja pitanja prava djeteta, posebno ako se zna da nekoliko hiljada djece u BiH nema roditeljsko staranje.

Istaknuta je i činjenica da ova institucija nema mogućnost izricanja sankcija za neprovođenje njenih preporuka, a ombudsman Ljubomir Sandić je pojasnio da oni samo mogu dati preporuku i u godišnjem izvještaju obavijestiti PSBiH da one nisu ispoštovane.

15:05 Mirsad Đonlagić u izjavi za novinare u Parlamentu BiH kazao je da SBB smatra da je pitanje rezolucije o genocidu u Srebrenici jedno civilizacijsko pitanje kojim treba da zatvorimo jednu bolnu stranicu naše prošlosti i da se tako konačno okrenemo boljoj budućnosti.

-  Onako kao što je Međunarodni sud pravde u Hagu presudio da se radi o genocidu, 2009. godine Evropski parlament usvojio tu rezoluciju, usvojila je i Srbija tu rezoluciju, priprema se rezolucija u Ujedinjenim narodima da se do 11. jula usvoji ta rezolucija na nivou UN-a. Ne vidimo problem zašto je mi ovdje ne bi podržali. Mislim da je to upravo ono pitanje kojim bi trebali da krenemo u jednu bolju budućnost, da razmišljamo o perspektivi i razvoju i svim drugim problemima koji tište građane BiH  - kazao je novinarima Đonlagić.

13:55  Damir Arnaut poslanik SBB-a ponovo je obraćajući se Šefiku Džaferoviću, predsjedavajućem Doma zatražio poslovničku intervenciju te istakao da u sali ponovo nema predstavnika Vijeća ministara kako to propisuje poslovnik.

- Govorimo o Izvještaju Centralne izborne komisije o provođenju zakona iz njene nadležnosti. Ne želim da kažem da je ova tačka važnija. Poslovnik je vrlo jasan. Moraju biti ovdje od onog trenutka kad se himna intonira dok ne zaključite glasanje. Ovo samo potvrđuje zbog čega smo mi na samom početku kad se glasalo u izboru i predsjedavajućeg i njegovog tima kako ga je on predstavio rekli da taj tim nema kapacitet da provede ono što je obećao, a ovo je sada potvrda. Tim koji je obećao razne reforme nema kapacitet da bude prisutan pa gotovo ni na jednoj sjednici Doma, a ovo je 13 ili 14 ako se ne varam, gotovo ni na jednoj sjednici komisije njih nema, iako poslovik po članu 185 propisuje da na komisijama trebaju biti pomoćnici ministara.

Dakle, govorimo kad su sjednice doma u pitanju gdje Vijeće ministara može predstavljati predsjedavajući ili ministri ili čak njihovi zamjenici, govorimo o 20 ljudi, predsjedavajući i devet ministara, plus deset zamjenika. A više od pola njih ima kancelarije u ovoj zgradi na trećem ili četvrtom spratu, a mi smo na drugom- pojasnio je Arnaut.

Džaferović iznerviran što Arnaut stalno potencira poštivanje poslovnika i prisustvo predstavnika Vijeća ministara na sjednici , pokušao je prekinuti Arnauta, koji je na to uzvratio da ima pravo tri minute obrazložiti svoju intervenciju.
- Znam da vam ne odgovara,  ali ja po poslovniku imam pravo na na tri minute za poslovničku intervenciju- kazao je Arnaut.
 
Međutim, predsjedavajući Predstavničkog doma to je nazvao maltretiranjem!
 
- Gospodine Aranut nemojte maltretirati ovaj parlament, ja ću početi da vas upozoravam i striktno da primjenujem poslovnik i na vas. Upozoravam vas da radeći na ovakav način zlooupotrebljavate poziciju zastupnika i da maltretirate ovaj parlament - kazao je Džaferović
 
Arnaut je ponovo podsjetio na svoje pravo.
 
- Imam pravo na tri minute po poslovniku i sad tražim da se obje moje poslovničke intervencije unesu u zapisnik, dakle intervencija o prisustvu Vijeća ministara kao i intervencija o tome što mi ograničavate pravo na tri minute koje mi poslovnik daje- istakao je Arnaut.
 
Nakon ovakvog, inače već drugog po redu Džaferovićevog istupa, Klub SBB-a zatražio je pauzu od 15 minuta, a Džaferović je rekao da se ta pauza produžava na pauzu za ručak koja će trajati do 14 sati i 45. minuta.

13:40 Zamjenica predsjedavajućeg Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH (PSBiH) Borjana Krišto (HDZ) dodala je da će ova stranka ostati suzdržana tokom glasanja o Rezoluciji o Srebrenici.

Smatra da Rezolucija o Srebrenici, koja je na dnevnom redu današnje sjednice Predstavničkog doma PSBiH, samo "dolijeva ulje na vatru".

- To je stvar sudova i oni su rekli svoj stav o počinjenim zločinima. Smatram da na ovakav način ne bi trebali ići s dnevnim redom - kazala je.

Ako je PSBiH trebao nešto usvojiti, dodala je Krišto, onda je to Rezolucija Evropskog parlamenta, a ne neki modificirani dokument. 

13:36  Fehim Škaljić, poslanik SBB-a kazao je da Izvještaj o sprovođenju zakona iz nadležnosti Centralne izborne komisije BiH koji zastupnici imaju pred sobom može dobiti podršku, jer je on urađen na temelju profesionalizma i argumentacije, no, istakao je da izbori i njegova dostignuta demokratičnost ne može proći.

- Demokratija je temelj bez kojeg BiH neće imati svoju budućnost, a ona počinje i određuje se izbornim procesom i kvalitetom rezultata tog izbornog procesa. BiH nije uspjela izgraditi izborni proces koji obezbjeđuje transparentnost volji građana. Ima tu određenja u zakonu i izvrgavanja onoga što je nedorečeno u njemu . Za posjetu toga imamo trgovanje rezultatima izbora, pogotovo na nižim razinama kada vidimo da pojedinac sudbinski utječe na formiranje vlasti, da se zapravo trguje za novcem, kao i da imamo proces u kojem se kupuje pravo na prisustvo na biračkim mjestma, i puno toga još. Sve to se kod građana iskazuje kroz nepovjerenje prema izborima, zato imamo nizak proces izlaznosti, pogotovo onih kategorija stanovništva koji mogu doprinjeti svojim potencijalem i znanjem u promjeni društvenih odnosa, a to su mladi - kazao je Škaljić.

Zbog svega toga, istakao je da se danas u Paralementu kada se razgovara o izborima, mora donijeti zaključak da je stanje zrelo za korjenitu promjenu, u organizacijskom i tehničkom smislu, u zakonodavnoj formi, kao i u mobilizaciji ukupnog stanovništva da izbore doživljavaju kao priliku da svojom voljom mijenjaju stanje.

- Danas to nemamo. Zato sam zagovornik da se ne popravlja ono što je pokazalo neefikasnost, nego da se pristupi primjeni novog modela. Evropski put BiH je potreba da se ubrza vrijeme koje smo u proteklom periodu neracionalno koristili, on taži modernizaciju cijelog procesa. Zagovaram da se ličnost, kolektivizam i tehnološki napredak integrišu u novom rješenju zakona o izborima - istakao je Škaljić.

Kazao je i da dolazi iz političke stranke koja neće izaći na lokalne izbore ukoliko se zakon ne bude promjenio.

- Nema svrhe. Mi ne želimo da budemo surogat procesa u kojem se manipulacijom volje građana formiraju vlasti, jer to jednostavno nije pitanje ko će sjediti u ovim klupama, nego je pitanje hoćemo li stvoriti ambijent da se u BiH krenu euroatlanskim putem. Zbog toga nam treba novi izborni zakon, elektronsko utemeljenje tehničkih principa sprovedbe izbornog procesa, a odustajanje onoga što je stereotip. Utakmica da se birački odbori popunjavaju po socijalnom, političkom i rodbinskom principu i netransparentnost tog procesa je jednostavno ono što nam ne treba - dodao je Škaljić.

13:33  U raspravi o Izvještaju o provođenju zakona iz nadležnosti Centralne izborne komisije (CIK) rečeno je da je formirana Interresorna radna grupa za izmjene izbornog zakonodavstva koju čine parlamentarci oba doma Državnog parlamenta,Vijeća ministara BiH i CIK-a.

Damir Arnaut, poslanik SBB-a osvrnuo se na prvu preporuku koju je CIK ponovo dao u izvještaju koju je kao prvu naveo i u izvještaju dostavljenom Parlamentu BiH nakon općih izbora prošle godine. Riječ je o preporuci koja se odnosi na osiguravanje popune Doma naroda Parlamenta FBiH u skladu s odredbama Ustava FBiH koji nalaže 17 Bošnjaka, 17 Hrvata, 17 Srba, i sedam delegata iz reda Ostalih .

- Kao što je svima poznato Klub delegata srpskog naroda u Domu naroda Federalnog parlamenta trenutno nije popunjen u skladu s tim odredbama , jer nedostaju četiri delegata iz reda srpskog naroda i taj Klub ukupno broji 13 delegata, dok klubovi druga dva konstitutivna naroda, konkretno bošnjačkog i hrvatskog i ostalih popunjeni su kako je i propisano. Kao što ste upoznati, mi iz SBB-a smo predlagali Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH koji bi ovo riješio na identičan način kako je to CIK BiH preporučila u svom izvještaju o provedbi izbora 2014. godine. Dakle, ono kako su oni napisali preporuku u svom prethodnom izvještaju mi smo samo pretočili u formu prijedloga zakona u ovom Parlamentu, međutim vladajuća većina je odbila taj priejdlog zakona, glasali su protiv njega, bez ikakvog obrazloženja. Dakle, nadležna komisija se nije udostojila dati obrazloženje i taj prijedlog zakona je odbijen i zbog toga još imamo nepopunjen Klub iz reda srpskog naroda u Domu naroda Parlamenta FBiH zbog ove vladajuće većine. Zbog toga po drugi put CIK BiH upozorava na ovaj problem i kako stvari sada stoje, kako ova valdajuća većina sada funkcionira,  gotovo je sigurno da će taj Klub ostati nepopunjen, bez obzira što su i predstavnici Srpskog građanskog vijeća nedavno tražili što hitnije izmjene Izbornog zakona kako bi se ovo pitanje što prije riješilo. Međutim, vladajuća koalicija ne poduzima bilo kakve radnje po ovom pitanju - kazao je Arnaut.

Arnaut je pohvalio izvještaj CIK-a u pogledu kvalitete, te se osvrnuo na rad biračkih odbora, koje je kako je kazao i CIK BiH redovno identificira kao „najslabiju kariku“ izbornog procesa. Kazao je da smo i uveliko u eri elektronskog glasanja.

- Ne govorim o internet glasanju , već o elektronskom glasanju o elektronskim mašinama. Kada birač dođe na biračko mjesto, a glasanje se vrši putem elektronskog sistema glasanje, apsolutno su isključene mogućnosti malverzacija, a rezultati izbora su maltene dostupni odmah po zatvaranju biračkih mjesta, jer se glas registruje ne samo na biračkom mjestu već u općinskoj izbornoj komisiji, kantonalnoj, na entitetskom nivou, sve do CIK-a , maltene odmah po zatvaranju biračkih mjesta imamo rezultate izbora za sve nivoe vlasti, ne samo one najjednostavnije za brojanje poput Predsjendištva BiH, znači i one najkomplikovanije poput kantonalnih skupština, uključujući i redoslijed kandidata, a malverzacije su gotovo nemoguće, jer članovi biračkih odbora više ne postoje kao relevantna karika i isključujemo tu najslabiju kariku iz čitavog procesa. Još uvijek bi bilo potrebe za njima, ali u smislu tehničkog osoblja. I članovi biračkih odbora ne bi učestvovali u brojanju glasova. CIK BiH i pored zaista zabrinjavajućeg nedostatka procesuiranja izbornih krađa, je očito svjesna da se te krađe dešavaju, jer ne biste to nazvali najslabijom karikom- kazao je Arnaut.

Arnaut je napomenuo i da je na prošogodišnjim izborima, 54 posto budžeta za provođenje izbora utrošeno samo na naknade članovima biračkih odbora.

- A, to je oko 4,5 miliona KM , da budem precizan. A, ti članovi biračkih odbora su najslabija karika u cijelom izbornom procesu i mjesto gdje se te malverzacije dešavaju. Dakle, ne samo da mi imamo najsalbiju kariku, ne samo da ta najslabija karika je takva da radi takve malverzacije, već joj se to i „debelo“ plaća. Daje joj se 54 posto budžeta, kako bi ona provodila nešto u čemu uživaju ove stranke koje su preko 20 godina na vlasti- rekao je Arnaut.

Posebno je potcrtao da zbog toga i ne čudi sastav Interresorne radne grupe za izmjenu izbornog zakonodavstva koji su odabrale upravo vladajuće stranke.

- SDA, HDZ,SNSD. Znači, stranke koje imaju najveći interes da ostane ovakav sistem kakav jeste s članovima biračkih odbora i zbog toga ne čudi da gospodin Džaferović govori o reformi biračkih odbora koje je nekad neko predlagao u 2007. godini , a mi smo duboko u eri elektronskog glasanja . Dakle, vuče nas na pogrešan kolosijek. Evo, finansijski element je nepostojeći. Dakle, nema finansijskog opravdanja, ako vi svake dvije godine 54 posto budžeta za izbore date za naknade članova biračkih odbora , to je 4,5 miliona svake dvije godine. Čuli smo od predstavnika vladajuće koalicije kako glasači nisu dovoljno profilirani , nisu dovoljno obrazovani i tako dalje. Mislim da je to potcjenjivanje građana BiH , tako da to apsolutno ne stoji- kazao je Arnaut.

Naveo je i primjer prednosti elektronskog glasanja, te istakao Indiju koja je s milijardom stanovnika imala pilot-projekat elektronskog glasanja još 1984. godine i da je za 10 godina imala kompletnu teritoriju pokrivenu elektronskim sistemom glasanja.

- Dakle govorimo o zemlji koji ima više od milijardu stanovnika i istu noć kada se održe izbori ima kompletne rezultate za sve nivoe vlasti, a mi u BiH preko 30 dana čekamo te rezultate, a imamo otprilike 3,5 miliona stanovnika i zemlju koju od sjevera do juga možete preći za 5 sati najviše. Indija to može uvesti, a neko dovodi u pitanje profiliranost naših građana. Nemojte potcjenjivati naše građane, koji su apsolutno u stanju da u 21. vijeku primjene elektronski sistem glasanja – kazao je Arnaut.

Stoga je smatra Arnaut cilj vladajućih struktura da biračke odbore kao najslabiju kariku „samo malu pofataju“ .

- Jedini način da se preveniraju izborne krađe su uvođenje elektronskog sistema glasanja i konačno pridruživanje BiH drugim zemljama koje su već prije nas ušle u 21. vijek – zaključio je Arnaut. 

13:25 Predsjedavajući Kluba poslanika Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH (PSBiH) Staša Košarac izjavio je danas da će poslanici ove stranke glasati protiv Rezolucije o genocidu u Srebrenici koja se nalazi na dnevnom redu sjednice.

Naime, poslanici SNSD-a su napustili sjednicu Predstavničkog doma PSBiH, ali će se vratiti kada poslanici budu raspravljali o ovoj rezoluciji.

Istakao je da SNSD deset godina vodi odgovornu politiku u institucijama BiH i prema tome da će danas u skladu s Poslovnikom pokazati manifest u odbrani interesa RS-a.

- Smatramo da predsjedavajući Predstavničkog doma PSBiH Šefik Džaferović ne može predsjedavati ovim domom i ostajemo pri svom stavu da otvorimo raspravu i pozovemo kolege poslanike da se pridruže našoj inicijativi o njegovoj smjeni - istakao je Košarac.

13:13  Mirsad Đonlagić, tokom rasprave o Izvještaju Državne regulatorne komisije za električnu energiju u 2014. godini izrazio je svoje nezadovoljstvo načinom na koji je izvještaj napisan. Istakao je da on pisan kao edukativni materijal,te da bi on mogao poslužiti studentima da proučavaju ovu materiju o kojoj govori ovaj izvještaj, a to je funkcioniranje DERK-a.

mirsad-djonlagic1

Foto: M. Kadrić (Oni ozbiljni problemi ne mogu da se vide u Izvještaju)

- Oni ozbiljni problemi ne mogu da se vide iz ovog izvještaja. Problem je ono što je vrlo diskretno pomenuto. Ja sam se trudio da pažljivo čitam ovaj Izvještaj, ali tek na 18 strani su pomenute opstrukcije u radu Upravnog odbora. Naravno to je vrlo diskretno rečeno. Nema detaljno toga opisano da vidimo u čemu se satoje te opstrukcije i od koga one dolaze, i na koji način se mogu eliminisati. Na strani 40, a to je izutetno važno, se spominje ono što je istaknuto šta sadrži treći energetkis paket - kazao je Đonlagić.

Istakao i da je vrlo diskretno naglašeno da BiH u odnosu na zemlje regije najviše kasni.

- Mislim da karakter ovog izvještaja i situacija kakva ona jeste zahtijeva da temlj ovog izvještaja mora da bude problematika u radu i funkcioniranju DERK-a a mi svi znamo da taj problem zaista postoji - kazao je Đonlagić, te istakoa da u izvještaju nedostaje i finasijski aspekt DERK-a, što smatra ozbiljnim nedostatkom.

- Čini mi se da je tek prošle godine došlo do raspodjele sredstava na osnovu sporazuma predsjednice Vlade RS i predsjednika Vlade FBiH,i da se radilo o sredstvima od nekih 125 miliona. S toga mislim da je i taj dio trebao da bude ovdje - istakao je Đonlagić

Govoreći o 14 stranica a koji se odnose na revizorski izvještaj urađen u DERK-u istakao je da se revizija vrlo pohvalno izrazila iako je jasno da postoje probleme sa kojima se susreće Državna regulatorna agencija.

- Čitajući ovaj izvještaj ovako intoniran nevjerovatno zvuče ozbiljno iprimjedbe sekretara energetske zajednice gospodina Janeza Kopača na nedavnom skupu održanom u Parlamentu, kao i na nekoliko skupova raznih koji su se održavali širom BiH, a koji je ukazao na ozbiljne propuste, kao i na ono što BiH prijeti kao sankcija zbog nedovoljnog funkcioniranja i nepostupanja po zaključcima ili preuzimanja obaveza iz ugovora koji je BiH otpisala. Zato mislim da je to moralo biti ovdje navedeno.

Ovakav izvještaj klub SBB-a neće moći podržati izuzev ukoliko se prihvati naš prijedlog, jer bi uz ovaj zaključak bili korigovani glavni nedostatci i dobili bi se možda glavni odgovor na ono što je trebao da ponudi ovakav jedna izvještaj - kazao je Đonlagić.

Predlažio je zaključak u kojem se zadužuje Vijeće ministara BiH da u roku od 30 dana pruži precizne odgovore po svim primjedbama direktora sekretarijata energetske zajednice Kopača koje su izrečene na prezentaciji o temi "Stanje integracija BiH sa EU u oblasti energetike" održane u Parlamentarnoj skupštini BiH a koje se odnose na nedostatak zakona o gasu, nedostatak energestke strategije i drugih preuzetih obaveza prema stavovima energetske zajednice.

- Smatramo neispunjavanje istih dovodi BiH u vrlo nezavidan položaj uzrokovan neodgovornim ponašanjem pojedinaca i institucija - kazao je Đonlagić 

12:38 Poslanik SNSD-a u Predstavničkom domu Nikola Špirić i u izjavi novinarima u Parlamentu BiH kazao je da je na dnevni red današnje sjednice trebao biti uvršteno usaglašavanje teksta Reformske agende koji podrazumijeva usaglašavanje tekstova entitetskih vlada i Vijeća ministara BiH.

U suprotnom, smatra Špirić, evropski komesar za politiku susjedstva i pregovore o proširenju Johannes Hahn u Brisel će odnijeti „šupalj dokument“.

- Nijedan dokument ne smije izaći iz BiH bez saglasnosti svih nivoa vlasti, što bi značilo da svi moraju više raditi. Način na koji se „pet do dvanaest“ nudi dokument koji nije usuglašen u parlamentima je „šupalj“ - poručio je Špirić.

Špirić je istakao da Brisel očekuje više aktivnosti u BiH, a ne više aktivnosti u Briselu te da se poslanici formalno bave evropskim integracijama, kao i da bi se o sadržaju agende oo reformama trebaliupoznati i građani BiH .

12:18  Tokom rasprave o Izvještaju Državne regulatorne komisije za električnu energiju u 2014. Godini ,Damir Arnaut, poslanik SBB-a osvrnuo se na činjenicu da je izvještaj DERK-a poslanicima dostavljen putem brošure, odštampane u boji, na masnom papiru, što je kako je naglasio Arnaut, nepotrebno bacanje novca poreskih obveznika.

Arnaut je podsjetio da poslanici inače sve izvještaje dobivaju i u elektronskoj formi, ta na običnom papiru, te je s tim više ovaj trošak bio potpuno nepotreban.

Pogotovo, rekao je Arnaut, jer ovakvo rasipništvo dolazi u vrijeme dok vladajuća koalicija najavljuje poskupljenje struje.

- Ovo je najobičniji izvještaj o radu kakvih mi dobijemo na stotine svake godine i u gotovo svim situacijama dobijemo na običnom papiru i isprintanoj formi koja definitivno ostvaruje uštede, tako da ne vidim zbog čega je bilo ko u DERK-u našao za shodno da to radi ovo ako ukoričeno, na tvrdom sjajnom papiru sa mapama u boji tako dalje, uzimajući u obzir praksu da se pogotovo ovom Parlamentu dostavljaju izvještaji na jedan ekonomičan način. A, ovdje nas se između ostalog obavještava o cijenama električne energije kako u BiH tako i u regiji , a istovremeno slušamo najave od predstavnika vladajuće koalicije da će u ovoj godini neminovno doći do poskupljenja električne energije što je definitivno nešto o čemu građani pogotovo ugrožene kategorije stanovništvo a, penzioneri i tako dalje obilato razmišljaju hoće li moći platiti račune za struju da im je ne isključe i onda kada vidimo ovo što većina nas nakon ove sjednice neće imati ni potrebu da pogleda, jer izvještaje imamo u elektronskoj formi, onda vidimo koliko je bilo bespotrebno davanje novca za štampanje ovog izvještaja i ovo je neodgovorno trošenje resursa u DERKU-, pogotovo jer dolazi s najavma o poskupljenju struje. Sredstva koja su potrošena na ovo mogla su se utrošiti da se subvencionira električna energija kada su u pitanju najugroženije kategorije stanovništva- kazao je Arnaut. 

55780655-6078-40a4-bde4-59afb0094cfb-parlament-718x446

11:55  Damir Arnaut,poslanik SBB-a uputio je poslovničku intervenciju Šefiku Džaferoviću, predsjedavajućem Doma, o tome da li u skladu s Poslovnikom sjednici prisustvuje iko iz Vijeća ministara BiH što je njihova obaveza. Džaferović je konstatirao da niko iz Vijeća ministara ne prisustvuje sjednici, te je pozvao nadležne službe da obavijesti Vijeće ministara o njihovoj obavezi prisustva sjednicama.

Odbijen je prijedlog Staše Košarca iz SNSD-a da se na dnevni red sjednice uvrsti tačka o smjeni Šefika Džaferovića, predsjedavajućeg Doma, nakon čega su psolanici SNSD-a napustili sjednicu.

Prijedlog Mladena Bosića,poslanika SNSD-a da se s dnevnog reda skine tačka Prijedlog odluke o izboru članova Zajedničke komisije za nadzor nad radom OSA-e nije usvojen, jer je 15 posanika bilo protiv,15 za, a 11 suzdržano.

Skoro dva sata nakon početka sjednice, tek je počelo razmatranje dnevnog reda. 

11:43  Poslanik Stranke demokratske akcije (SDA) u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine (PSBiH) Senad Šepić zatražio je na današnjoj sjednici odgovor od predsjedavajućeg Vijeća ministara Denisa Zvizdića (SDA) o tome šta je do sada konkretno urađeno u procesu pripreme za izradu seta zakona iz oblasti ekonomske reforme.

Podsjetio je da se BiH na to obavezala prihvatanjem zajedničke izjave o evropskoj oprediljenosti BiH koju je parlament prihvatio i koja je rezultirala deblokadom evropskog puta i stupanjem na snagu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) između BiH i Evropske unije.

- Koje su to konkretne reforme, u kojem roku se one moraju realizirati, ko je uključen u proces izrade tih reformi i kakav će biti proces monitoringa kao i kakva je do sada bila uloga parlamenta u tom procesu - upitao je Šepić.

Istovremeno ocijenio je da je to jedna od najvažnijih tema trenutno u BiH posebno jer građani žele bolji život i jednaku šansu za sve, a ne korupciju i porodično pozicioniranje.

Zvizdić je kazao da je Vijeće ministara završilo pripreme za inicijalni set za ekonomsko-reformsku agendu koju bi danas trebalo usvojiti Vijeće ministara da bi sutra uslijedilo potpisivanje agende za sve nivoe vlasti jer se radi o zajedničkom dokumentu.

55780645-f290-4dc4-93b3-59a7b0094cfb-parlament6-718x446

Foto: M. Kadrić (Šepić:Refome slijede u oblasti očuvanja finansijske stabilnosti)

- Refome slijede u oblasti očuvanja finansijske stabilnosti, konsolidacije tekuće potrošnje, smanjenje javnog duga, poboljšanje poslovne klime, povećanje konkurentnosti ekonomije BiH te reforma u oblasti javne uprave - posjanio je Zvizdić.

Dodao je da će se reforme provoditi u rokovima od tri, šest, devet ili 12 mjeseci u ovisnosti od kompleksnosti reformi i broja mjera koje se trebaju provesti, ali sve će biti urađeno u saradnji s međunarodnim finansijskim institucijama.

Istaknuo je da će upravo parlament biti ključan u reformama jer će poslanici i delegati razmatrati zakone koji će proisteći iz predloženih mjera i politika koje su definirane u ovoj agendi.

11:36 Poslanik Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine Predrag Kožul zatražio je odgovor od predsjedavajućeg Vijeća ministara Denisa Zvizdića o kašnjenju službene objave rezultata popisa stanovništva iz 2013. godine.

- Tražim detaljnu informaciju o trenutnom stanju vezanom za obradu rezultata popisa, mjerama koje se poduzimaju da bi se obrada okončala i objavili rezultati - pojasnio je Kožul.

Naglašavajući značaj popisa stanovništva za daljnje privredne, političke, finansijske te razvojne aktivnosti države, pitanje je uputio Zvizdiću posebno zbog pitanja upravljanjem državom, ali i zbog pitanja upravljanjem prihoda za lokalne zajednice.

Predsjedavajući Zvizdić rekao je da postoje problemi u dvije stvari i to u definiranju statusa rezidenta i u definiranju ukupnog stanovništva, odnosno metodologije načina obrade i konačnih rezultata u te dvije oblasti. Međutim, Zvizdić nije mogao dati konkretan odgovor kada će rezultati biti gotovi.

11:30 Mladen Bosić, poslanik SDS-a i zamjenik predsjedavajućeg Predstavničkog doma PSBiH zatražio je tokom rasprave o dnevnom redu da se tačka pod nazivom Priejdlog odluke o izboru članova Zajedničke komisije za nadzor nad radom Obavještajno-sigurnosne agencije BiH skine s dnevnog reda. 
 
- Prvi razlog je jer Dom naroda još nije razmatrao taj prijedlog. Ukoliko bi išli s drugim priejdlogom to znači da bi u Domu naroda imali dva različita prijedloga Komisije. Drugi razlog je što je u ovom drugom prijedlogu narušena odluka o proporcionalnoj zastupljenosti u Komisiji iz entiteta. Ovaj put u korist poslanika iz Republike Srpske, međutim mi se zalažemo za poštivanje principa koji su propisani i predlažemo da se i ovaj put iako je to u korist poslanika iz RS-a, ako narušimo princip drugi put će biti u korist posalnika iz Federacije i imat ćemo problem i nesporazume. Treći razlog zašto mislimo da treba skinuti ovu tačku s dnevnog reda, jeste zato što je sin jednog od predloženih poslanika za tu Komisiju zaposlen u Agenciji  za koju treba vršiti nadzor- predložio je Bosić .

Nakon ovog prijedloga Klub SDS-a zatražio je pauzu od 15 minuta.

11:25 Nikola Špirić, poslanik SNSD-a tokom rasprave o dnevnom redu predložio je da se današnja sjednica Predstavničkog doma prekine, a da se organizira tematska sjednica o reformskoj agendi. Špirić je kazao da je takva sjednica neophodna, jer je u ovom trenutku nejasno postoji li želja za reformama, kao i da se ne zna jesu li entitetske vlade postigle saglasnost o prijedlogu reformi. 

Aleksandra Pandurević zastupnica SDS-a kazala je da podržava prijedlog o tematskoj sjednici o evropskom putu BiH, odnsono reformama, a li da nije za prekidanje sjednice. 

11:20 Salko Sokolović (SDA) postavio je poslaničko pitanje Agenciji za policijsku podršku i SIPA, s obzirom da kako je naveo, raspolaže informacijama da je SIPA nedavno nabavila sedam novih automobila marke Citroen". Sokolović je tražio odgovore na pitanja jesu li ova vozila nabavljena, koliko njih, koje tačno marke i tipa, iz kojih planiranih sredstava, od kojeg isporučioca, po kojo cijeni, te gdje je objavljen javni oglas za nabavku u skladu sa Zakonom o javnim nabavkama. 

Istakao je da je dobio odgovor od Agencije za policijsku podršku u kojem je navedeno da nisu uključeni u proces nabavke ovih automobila.

Zamjenik ministra sigurnosti Mijo Krešić istakao je da Agencija za policijsku podršku nije nabavljala navedena vozila, što je ministarstvu dostavljeno. Naveo je da je dostavljen i dopis SIPA-i kako bi se provjerili navodi o eventualnoj nabavci vozila, te istakao da će odgovor biti dostavljen na idućoj sjednici. 

Sokolović je na to kazao da bi volio da se o ovome izjasni javno kako bi javnost bila upoznata o navodima oko nabavke vozila. 

Istakaoje da ovo pitanje nije postavljeno Ministarstvu sigurnosti, nego direktoru agencije, koji nije prisustvovao sjednici. 

Aleksandra Pandurević podjetila je da je na šestoj sjednici Predstavničkog doma usvojen zaključak kojem se zadužuje Vijeće ministara da predlože izmjene i dopune Zakona o platama i naknadama u inistitucijama BiH, kojim bi se regulisalo i pitanje naknada u upravnim i nadzornim odorima, komisijama i interesornim nadzprnim grupama. 

- Iz odgovora Vijeća ministara na moje poslaničko pitanje koje se odnosi na naknade za rad u upravnim i nadzornim odborima vidljivo je da pojedini zaposleni u isntitcijama BiH na godišnjem nivou na ovo ime prime i do 30.000 KM i da su naknade članova upravnog odbora Uprave za indirektno oporezivanje neprimjereno visoke - kazala je Pandurević. 

Navela je i da je u revizorskom izvještaju o budžetu za 2013. godinu dat je čitav niz preporuka koje se odnose na pitanje regulisanja naknada, te je tražila odgovore koje je aktivnosti preuzelo Vijeće minisatara i Ministarstvo finasija na realizaciji revizorskih preporuka i zaključaka Predstavničkog doma. 

Vjekoslav Bevanda, ministar finansija BiH i zamjenik predjsedavajućeg Vijeća ministara kazao je da je dat detaljan pregled na zahtjev ovog zastupničlkog pitanja, te da su identificirana sva primanja.

5578063f-d3c4-4513-a1c1-59a0b0094cfb-parlement5-718x446

- Mi smo se ovim kao i revizorskim izvještajima ozbiljno bavili. Izradili smo dokument koji se zove politika plaća. Nadam se da će on uskoro biti uvojen na Vijeću ministara i proslijeđen Parlamentu. To će biti sveobuhvatan dokument koji podrazumijeva puno izmijena. Također, kod donošenja programa rada Vijeće ministara za ovu godinu je definiralo sve zakone koje ćemo donijeti, kao i izmijene niza zakona koji će imati za cilj poboljšanje i bolje upravljane svih troškova - kazao je Bevanda, te naveo da će se na ovo poslaničko pitanje dostaviti pismeni odgovor, kao i objašnjenje koji su akti i mjere poduzeti kako bi se ove stvari uredile. 

11:13 Staša Košarac, predsjedavajući Kluba poslanika SNSD-a pitao je Denisa Zvizdića, predsjedavjućeg Vijeća ministara BiH zašto je nedavno donesena odluka o imenovanju Tima za izradu novog dokumenta o mehanizmu koordinacije u BiH, kada u Vijeću ministara BiH od 2013. godine postoji već urađeni prijedlog mehanizma koordinacije. U tom dokumentu su vidljive i zaštićene ustavne pozicije svih nivoa vlasti u odlučivanju o pitanjima iz procesa evropskih integracija i zanima me da li je Vijeće ministara u ovom sazivu ikada razmatralo postojeći prijedlog mehanizma koordinacije i utvrdilo šta u tom prijedlogu nije dobro, odnosno zbog čega je, bez ikakvih konsultacija i dogovora sa vlastima Republike Srpske, bilo potrebno imenovati novi tim za izradu novog prijedloga mehanizma koordinacije - pitao je Košarac.

Denis Zvizdić, predsjedavajući Vijeća ministara BiH priznao je da je Vijeće ministara pokrenulo proceduru imenovanja novog tima iako odluka o stavljanju van snage ranijeg tima nije bila donesena. Zvizdić je kazao da će mehanizam koordinacije biti baziran na potpunom uvažavanju svih nivoa vlasti u BiH koja će istovremeno biti kompatibilna sa svim tijelima iz EU nadležnima za provedbu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju s BiH. 

10:55 Šemsudin Mehmedović, poslanik SDA uputio je pitanje Denisu Zvizdiću, predsjedavajućem Vijeća ministara BiH i direktoru Agencije za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije o tome šta su učinili u slučaju prijaviteljice korupcije Irine Lovrić, u Fondu za povratak.

Mehmedović je ukazao na to da je Lovrić zbog prijave koruptivnog ponašanja direktora Fonda izložena brutalnim napadima direktora, zbog čega trpi ogromne posljedice. Mehmedović je pitao Zvizdića šta je učinio da se u ovom slučaju provede zakon, i kako je moguće da direktor Fonda uprkos teškim optužbama i nasilničkom ponašanju još obavlja tu funkciju.

Direktora Agencije za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije pitao je koji su mehanizmi zaštite predviđeni za prijavitelje korupcije. Mehmedović je ponovio i pitanje zašto je Imad Al Husein, poznatiji kao Abu Hamza, već sedmu godinu pritvoren u Imigracionom centru kod Sarajeva.

Iz Ministarstva sigurnosti BiH Mehemdoviću je o ovom slučaju odgovoreno da je Abu Hamzi zakonskim odlukama oduzeto bh. državljanstvo, da ima zabranu boravka u BiH i da postoji odluka o njegovom protjerivanju. Međutim, s obzirom da je riječ o osobi porijeklom iz Sirije, ne može se deportirati u tu zemlju.

10:40 Mirsad Đonlagić, predsjedavajući Kluba poslanika Saveza za bolju budućnost (SBB) BiH uputio je pitanje Vijeću ministara BiH Predsjedništvu BiH, i Parlamentarnoj skupštini BiH, o načinima i pravilima korištenja službenih automobila u ovim institucijama. Đonlagić je ukazao na to kako je nerijetka slika na lošim bh. cestama na kojima ostali učesnici saobraćaja svjedoče bahatom ponašanju vozača iz službene pratnje nekog od bh. zvaničnika. 
 
- Nerijetko prilikom mimoilaženja čujemo "skoloni se u stranu" "odmakni se od kolone" i slične riječi od osoba iz kolone pod pratnjom. Također, čuli smo informacije da se u svako doba dana i noći u Sarajevu i njegovoj okolini mogu vidjeti brojni službeni automobili. Zato tražim da dobijemo odgovor s koliko automobila raspolaže Predsjedništvo BiH, Vijeće ministara BiH I Parlamentarna skupština BiH, te kolika je cijena i starost tih automobila. Također, tražim odgovor na pitanje ko daje nalog za korištenje službenih automobila, te ko daje nalog za korištenje pratnje službenih automobila – pita Đonlagić.

10:28 Počela je sjednica  Predstavničkog doma Parlamenta BiH. U toku je postavljanje poslaničkih pitanja.

Na dnevnom redu sjednice je između ostalog Prijedlog rezolucije o genocidu u Srebrenici, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sportu u BiH, Izvještaj o provođenju zakona iz nadležnosti Centralne izborne komisije BiH u 2014. godini, Poslanici će razmatrati i prijedlog odluke o izboru članova Zajedničke komisije za nadzor nad radom Obavještajno sigurnosne agencije.