Loša saobraćajna infrastruktura, naročito u željezničkom prometu, nedostatak političke volje, neusklađenost različitih oblasti saobraćaja, transporta i komunikacija s evropskim direktivama, kao i broj od oko 5 posto saobraćajnih nesreća sa smrtnim ishodom i teškim povredama, samo su neki od problema s kojima se BiH susreće u svojoj saobraćajnoj politici, rečeno je danas tokom naučno-stručnog skupa pod nazivom "Saobraćaj, transport i telekomunikacije - ususret s evropskim direktivama", održanom u Mostaru.

Inženjer sigurnosti saobraćaja JP Direkcije cesta FBiH Reuf Boračić smatra da, nažalost, kada su u pitanju saobraćajne nesreće, ne možemo biti zadovoljni.

- Imali smo blagi pad broja saobraćajnih nesreća i smrtno stradalih u posljednjih deset godina, međutim, ova godina nije dobro počela - kazao je on, dodavši kako se može reći da smo u posljednjih deset godina na godišnjem nivou imali oko 5 posto smrtno stradalih i teško povrijeđenih u saobraćajnim nesrećama.

Što se tiče provođenja sigurnosnih mjera, Bačić napominje kako je izvršena obnova saobraćajne signalizacije i opremanja cesta te da je postavljeno jako mnogo zaštitnih mreža što je rezultiralo smanjenjem broja saobraćajnih nezgoda.

Naglasio je i kako je ovo vrijeme kada naši vozači uče kako pravilno voziti autoputem, te da je u tom smislu Direkcija cesta FBiH radila brošure o sigurnosnoj vožnji autoputem i dijelila ih građanima.

Profesor Osman Lindov, predsjednik upravnog odbora Udruženja inženjera saobraćaja i komunikacija, naglašava kako je BiH dio Evrope, te da će u gotovo svim sektorima morati poštivati evropske direktive u saobraćaju, transportu i komunikacijama.

Smatra kako ovaj period BiH mora iskoristiti da svoje zakonodavstvo prilagodi evropskim direktivama.

- Dosta je stvari već implementirano, no dosta stvari još treba uraditi jer se evropske direktive često mijenjaju i donose nove - ističe Lindov, naglasivši pritom kako, prilikom svake posjete, evropski dužnosnici uvijek pozivaju da našu infrastrukturu moramo uvezivati.

Prema njegovom mišljenju, cestovna izgradnja je krenula većom dinamikom nego što je to bio slučaj ranije, no ono gdje smo najslabiji, kada je riječ o saobraćajnoj infrastrukturi, jeste željeznička infrastruktura. 

- Održivi razvoj koji Evropska unija zagovara posljednjih 10 godina upravo se odnosi na održivi razvoj u željezničkom sektoru i njega moramo riješiti, da on uradi svoju ulogu, prije svega kao ekološki čist i održivi - ustvrdio je on.

Što se tiče zračnog prometa, prof. Lindov smatra kako je on u BiH u silaznoj putanji.

- Jedna nacionalna zračna kompanija u BiH je u silaznoj putanji i teško se bori s ostalim kompanijama i po tom je pitanju potrebno nešto što prije riješiti... Dio kolača nam uzimaju drugi, a tu svako moramo spomenuti nadzor nad našim nebom koji u cjelosti nismo implementirali - naglasio je on, zaključivši kako za zemljama EU, BiH najviše zaostaje u željezničkom i zračnom saobraćaju.

Odgovarajući na pitanje koliko se trenutno ulaže u saobraćajnu infrastrukturu, zamjenik ministra komunikacije i prometa BiH Saša Dalipagić ističe kako je trenutno u fazi implementacija 100 miliona eura koji su dobijeni za dio koridora Vc, odnosno dionice Zvirovići-Počitelj i Zenica jug - Zenica sjever.

On smatra i kako BiH dosta zaostaje za zemljama EU što se tiče saobraćajne infrastrukture. 

- Prema mom mišljenju, edan od razloga je i taj što se teško usuglašavamo u pojedinim interesnim sferama, a bez političke volje sve jako teško i mučno ide - zaključio je zamjenik ministra.

Naučno-stručni skup u Mostaru je okupio najistaknutije stručnjake iz svih oblasti saobraćaja, transporta i komunikacija u BiH. Tom prilikom prezentirani su naučno-stručni radovi iz oblasti saobraćaja, transporta i komunikacija u kontekstu evropskih direktiva.

Skup je održan pod pokroviteljstvom Ministarstva komunikacija i saobraćaja BiH, Ureda potpredsjednika Federacije BiH i Federalnog ministarstva saobraćaja i komunikacija.

- Države članice već su u ugovorima iz Rima naglašavale važnost zajedničke saobraćajne politike. Saobraćaj, transport i komunikacije su također jedno od prvih područja zajedničkih politika EU. Početni cilj i danas je oformiti zajedničko saobraćajno-transportno tržište, tj. omogućiti slobodu pružanja usluga i otvoriti saobraćajna tržišta. Uspostavom slobodnog saobraćajno-transportnog tržišta omogućava se pravedno tržišno takmičenje za različite vrste saobraćaja, transporta i komunikacija, koje se istovremeno razmatraju pojedinačno i kroz međusobne odnose - ističu iz Udruge inženjera saobraćaja i komunikacija.

Prijevoz putnika i robe u posljednjih se 30 godina više nego udvostručio što je utjecalo na to da je saobraćajno-transportni i komunikacijski sektor s ekonomskog gledišta vrlo uspješan i dinamičan, dok se s druge strane suočava sa sve težim društvenim i ekološkim posljedicama.