Nedugo nakon atentata na američkog predsjednika Johna F. Kennedyja 1963. godine, jedan novinar upitao je tadašnjeg šefa Vrhovnog suda Earla Warrena, koji je nadzirao prvu službenu istragu, hoće li cijeli izvještaj o ubistvu biti objavljen u javnosti.

"Da, doći će vrijeme za objavu, Ali to možda neće biti za vašeg života."

Velika je vjerovatnost da će pola stoljeća kasnije, u vremenu u kojemu živimo, želja novinara konačno biti ispunjena. Naime, prema zakonu, krajnji rok za objavljivanje izveštaja je oktobar 2017. godine.

Od 40 hiljada dokumenata o ubistvu Johna F. Kennedyja, njih 3.600 još uvijek se čuva u strogoj tajnosti. Ekipa od sedam arhivara i tehničara s najvišim ovlastima poslani su u Državnu arhivu gdje će na temelju 40.000 dokumenata sastaviti konačan izvještaj o atentatu na jednog od najpopularnijih predsjednika u historiji SAD-a, uključujući i do sada neobjavljene detalje.

No, prema riječima Marthe Murphy, predsjedavajuće odjela za poseban pristup Državnoj arhivi, nije sigurno da će doista doći do objave tajnih dokumenata.

- Državna arhiva učinit će sve da tajni dokumenti ugledaju svjetlost dana. To je moj jedini cilj. Moje ovlasti su ograničene, a predsjednik SAD-a ima pravo reći da ti dokumenti moraju ostati zaključani još neko vrijeme - izjavila je Martha Murphy.

Ukoliko se uredba o objavljivanju izveštaja ipak ispoštuje, to bi mogao biti veliki problem za ionako srozani ugled CIA-e.

Naime, izvještaj o Kennedyjevom radu i atentatu sadrži neke od najmračnijih tajni i špijunskih aktivnosti pod pokrićem CIA-e.

Slagalica o ubistvu 35. predsjednika SAD-a polako se bliži kraju. Mnogi i dalje čekaju odgovore na nekoliko nerazjašnjenih pitanja o Kennedyjevom ubistvu.

Da li je Lee Harvey Oswald, koji je pobjegao u Rusiju 1959. godine, djelovao samostalno, kao što je zaključila Warrenova komisija?

Jesu li neke tajne službe imale prethodna saznanja o tome da se sprema atentat na Kennedyja?

Jesu li tadašnji najviši dužnosnici američke vlade i desetljećima kasnije namjerno opstruirali kompletnu istragu kako bi spriječili otkrivanje prljavog rublja svojih tajnih službi?

Od 3.600 neobjavljenih dokumenata, iza njih 1.000 stoji CIA, čiji je udio najveći, ali ujedno i najtanji. Druga skupina dokumenata pripada FBI-u, dok ostatak čine pojedinačni izvještaj članova Warrenove komisije.