U Prijedoru je danas obilježena 23. godišnjica otvaranja zloglasnog koncentracionog logora “Trnopolje”, uz poruke da se moraju procesuirati svi koji su učestvovali u zlostavljanju i ubijanju logoraša, ali i konačno dozvoliti da se obilježi mjesto na kojem je bio ovaj logor.
Duratović: Logor "Trnopolje" bio jedno od najpaklenijih mjesta
Obilježavanje ove godišnjice su organizirali Udruženja logoraša “Kozarac” - Regionalno udruženje Banja Luka i Udruženja logoraša “Prijedor 92”, čiji predsjednik Mirsad Duratović podsjeća da je logor "Trnoplje" od maja do polovine decembra 1992. godine bio "jedno od najpaklenijih mjesta na zemljaskoj kugli u to vrijeme“.
Kroz ovaj logor, po podacima koje koristi ovo udruženje, prošlo je oko 25.000 Prijedorčana nesrpske nacionalnosti, raznih starosnih dobi, od male djece do staraca.
- Dešavala su se ubistva u logoru, silovanja, maltretiranje, izgladnjavanje, odvođenje u nepoznatom pravcu. I danas imamo one koji su izvedeni iz "Trnopolja“ i koje više nikada niko nije vidio - ukazao je Duratović.
U maju 2013. predstavnici ovih udruženja uputili su zahtjev gradonačelniku Prijedora Marku Paviću da se, u sklopu renoviranja Društvenog doma, predvidi jedna prostorija u kojoj bi bila spomen-soba logora "Trnoplje“ i postavi spomen-ploča i dodijeli dio zemljišta za izgradnju spomenika ubijenim logorašima "Trnopolja“.
Do danas nisu dobili odgovor.
Logor su 5. augusta 1992. godine otkrili britanski novinari koji su tada napravili snimke zlostavljanih i izgladnjelih logoraša iza žice, što će kasnije biti korišteno kao dokaz na suđenjima za ratne zločine počinjene u BiH.
Krizni štab Općine Prijedor formirao je 26. maja 1992. logor Trnopolje, koji se nalazio u blizini željezničke stanice u Kozarcu, na pruzi Prijedor - Banja Luka.
U logoru je bilo na hiljade zatvorenika, uglavnom starijih muškaraca, žena i djece.
Logor su čuvali naoružani stražari, a upravnik je bio Slobodan Kuruzović.
Haški tribunal utvrdio je da je ovo bio i logor u kojem su vršena silovanja žena i djevojaka, pa čak i djevojčica od 13 godina.
Nema tačnih podataka koliko je ubijeno logoraša (pretpostavke se kreću u broju većem od 300 osoba), ali je izvjesno da je iz logora 21. augusta izvedeno njih oko 200, koji su likvidirani na Korićanskim stijenama na Vlašiću.
Alić: Treba reći istinu o "Trnoplju" i obilježiti mjesta stradanja
Fikret Alić, koji je na fotografijama “logoraša sa žice”, koja je obišla svijet u ljeto 1992. godine, nakon čega se progovorilo o logoru „Trnopolje“ u Prijedoru, prisustvovao je danas na 23.godišnjici obilježavanja otvaranja tog zloglasnog mjesta stradanja nesrpskog stanovništva.
- Malo je poduzetih koraka da se kaže istina o stradanju Bošnjaka i Hrvata na ovom mjestu, kao što su na nekom drugom stradali i Srbi - kaže Alić.
Ogorčen je što prijedorske vlasti ne dozvoljavaju da se spomen-pločom obilježi mjesto na kojem je bio logor, kao i mjesto gdje su stradali Bošnjaci i Hrvati Prijedora.
Uputio je apel na prijedorske vlasti da se to omogući, bar nakon svih ovih godina.
-Treba da jednom zaustavimo tu lažnu historiju i laži - rekao je Alić ističući da se u BiH trebaju obilježiti sva mjesta stradanja svih naroda u proteklom ratu, jer se tako može, kaže, suzbiti strah, a oni koji su odgovorni treba da budu procesuirani zbog ratnih zločina.
Alić se vratio u Prijedor, u rodni Kozarac, iz Danske, 1999.godine i kaže da ima namjeru da ostane i želi da se nastavi suživot svih dobrh ljudi.
Njegova fotografija je obišla svijet, nakon što su logor 5. augusta 1992. godine otkrili britanski novinari koji su tada napravili snimke zlostavljanih i izgladnjelih logoraša iza žice, što će kasnije biti korišteno kao dokaz na suđenjima za ratne zločine počinjene u BiH.
I potpredsjednik Saveza logoraša BiH i predsjednik Udruženja logoraša “Kozarac” Sabahudin Garibović rekao je danas u Prijedoru, na obilježavanju 23. godišnjice otvaranja zloglasnog koncentracionog logora “Trnopolje”, da je neophodno odati počast svim ubijenim u tom logoru.
- U ovom logoru su se desili zločini svih razmjera. Čak je ubijena žena u ovom logoru, koja je držala u naručju jedno, a za ruku drugo dijete i zna se njeno ime, Sabiha Garibović. Iz ovog logora su izvedeni i ljudi koji su pobijeni na Korićanskim stijenama. Cifra ubijenih logoraša iz ovog logora prelazi 300 - upozorio je Garibović.
Istakao je da se u presudma Haškog tribunala navodi da je u ovom logoru boravilo više od 23.000 nesrpskog stanovništva s prijedorskog područja, ali je brojka i veća.
Suada Čolić, koja je bila zatočenica u ovom logoru nepuna tri mjeseca, ispričala je da se i danas prisjeća tih teških trenutaka otprije 23 godine.
- Pod pritiskom, pod puškama i tenkovima smo istjerani iz naših kuća, dvorišta i završili u logoru. Jedan dio našeg naroda je završio i u drugim logorima, „Keraterm“ i „Omarska“, te „Manjača“, a neki nisu ni stigli do logora, jer su ubijeni - kaže Suada.
U „Trnopolju“ je, navodi, bila i bez vode i hrane, a higijenski uvjeti nisu bili nikakvi, dok su torture bile stalne, kao i odvođenja onih koje nikada više nisu vidjeli.
Krizni štab Općine Prijedor formirao je 26. maja 1992. logor "Trnopolje", koji se nalazio u blizini željezničke stanice u Kozarcu, na pruzi Prijedor - Banja Luka.
U logoru je bilo na hiljade zatvorenika, uglavnom starijih muškaraca, žena i djece.
Logor su čuvali naoružani stražari, a upravnik je bio Slobodan Kuruzović.
Haški tribunal utvrdio je da je ovo bio i logor u kojem su vršena silovanja žena i djevojaka, pa čak i djevojčica od 13 godina.
Nema tačnih podataka koliko je ubijeno logoraša (pretpostavke se kreću u broju većem od 300 osoba), ali je izvjesno da je iz logora 21. augusta izvedeno njih oko 200, koji su likvidirani na Korićanskim stijenama na Vlašiću.
