BIH

Pravljenje selfija nad tuđom nesrećom svojevrsni je kulturocid

NAŠA TEMA Pitali smo stručnjake o pomami za autoportret fotografijama

M. ČUSTOVIĆ

25.5.2015

Tehnološki razvitak donio je mnoge promjene u današnjem društvu, a jedna od njih je i način fotografiranja, pa je trenutno najpopularnija forma fotografije takozvani selfi. U pitanju je vlastoručno snimljena autoportret fotografija na kojoj je osoba fotografirala samu sebe ili sebe s drugim osobama držeći fotoaparat, odnosno pametni mobilni telefon.

Velika opasnost

Selfi je prema mišljenju svjetskih stručnjaka sa sobom donio procvat narcosoidnog poremećaja ličnosti, opsesivne samopromocije, a tome svjedoče i nedavna dešavanja u Kumanovu kada je tokom oružanog sukoba koji je potresao čitav region, jedan vojnik napravio selfi. Apsurdnosti tu nije kraj. Isto su uradili i ljudi u Nepalu koji su uprkos velikom zemljotresu i nesreći koja ih je zadesila riješili da naprave selfi. Jasno je da su društvene mreže postale svakodnevni dio života svih ljudi koji ne biraju ni vrijeme ni mjesto da sa svojim prijateljima podijele neku fotografiju ili status, ali kako je moguće da bez obzira na tragediju u kojoj su stradali njihovi sugrađani sebi dozvoljavaju da se ovako zabavljaju?

selfi-u-kumanovu

Tokom oružanog sukoba u Kumanovu jedan vojnik pravio selfi

Sociolog Srđan Vukadinović ističe da je očito riječ o umovima koji imaju određene probleme u psihosocijalnom smislu, te da je  pravljenje selfija nad tuđom nesrećom  svojevrsni kulturocid ravan onome koji se dogodio u Aleksandriji kada su sve tajne tog svijeta otišle sa spaljivanjem aleksandrijske biblioteke.

1784958-profesor-srdjan-vukadinovic

Vukadinović: Neostvareni ljudi 

- U pitanju su neostvareni ljudi, ljudi sa kompleksima  koji na svaki način pokušavaju da dođu u javnost, da budu prisutni u javnosti, a to im omogućavaju društvene mreže. Iza svega toga stoji velika opasnost, naše društvo se kreira na osnovu površnosti i banalnosti. Moderno doba i razvoj tehnologije od ljudi pravi robote bez osjećaja- upozorio je Vukadinović.

Sličnog mišljenja je i psiholog Marko Romić pojašnjavajući da ljudi na društvenim mrežama žive paralelne živote, upravo zbog nedostatka samopouzdanja, koji sa sobom nosi narcosoidni poremećaj ličnosti.

marko-romic-pan

Romić: Privjesci svojim mobitelima 

Fiktivni život

- Društvene mreže u jako velikom broju slučajeva služe ljudima da žive neki fiktivni život, na taj način odmičući se od samih sebe  onakvih kakvi jesu i od stvarnosti koju žive. Izgubili smo kompas, pogubili smo se u vlastitom svijetu, vlastitim životima i nekako na tim društvenim mrežama kroz te selfije tražimo nekakava zadovoljstva koja ne možemo očigledno dobiti na uobičajene načine komunikacije, posebno u komunikaciji licem u lice ili oči u oči. Sve skupa to liči na nekakvu epidemiju, za koju sada ne znamo sa kakvim će posljedicama završiti, ali ne vodi u dobrom pravcu- naglasio je Romić.

Ističe da društvene mreže prave više štete nego koristi ljudima, koji su danas postali privjesci svojim mobitelima.