BIH

SKOPLJE Grad baroknih građevina i spomenika, ali i podjela i mržnje

Dvije strane prijestonice Makedonije

K. KEŠMER

24.5.2015

Za onog ko prvi put dolazi u Skoplje, glavni grad Makedonije, i koji ne poznaje baš najbolje prilike u ovoj zemlji ova evropska metropola “na prvu” izgleda kao barokni grad s veleljepnim građevinama, krcat spomenicima narodnim herojima, susretljivim narodom...

Nema miješanja

No, ukoliko se malo dublje zagrebe ispod sjajne, blještave površine, vidi se i druga strana medalje koja oslikava duboki razdor, podijeljenost i mržnju među njegovim stanovnicima.

Skoplje leži na rijeci Vardar, prostire se na gotovo 2.000 kvadratnih kilometara površine, a ima oko 700.000 stanovnika, od kojih većinu čine Makedonci i Albanci, a u manjini su Srbi i Romi.

Upravo je netrpeljivost najveća između Makedonaca i Albanaca, a historija sukoba stara je stotinama godina. Iako vrijeme prolazi, a Makedonija kao država jača i postala je jedna od potencijalnih članica EU, ove dvije etničke skupine još nisu prešle preko „historijskih nesuglasica“.

Kolika je zaista podijeljenost između Albanaca i Makedonaca, naša ekipa uvjerila se dok je nedavno s lica mjesta izvještavala o dešavanjima u Kumanovu.

skoplje-makedonija-06-ss

Vlasti Makedonije odlučile obogatiti grad spomenicima narodnih heroja

Skoplje je sastavljeno od 10 općina i tačno se zna u kojima su naseljeni Albanci, u kojima Makedonci. Jedan od Albanaca, Nedžad, koji živi u općini Saraj, kazao nam je kako je u tom dijelu grada nekad bilo i Makedonaca, ali da se oni sele sve više u “svoje” općine.

- I Albanci se sele i odlaze tamo gdje su u većini. To mora biti tako. Ne trebamo se miješati. Mi njima ne možemo vjerovati - tvrdi Nedžad.

Da, iako su imaginarne, granice postoje, u što se možete uvjeriti običnom šetnjom po gradu. Centar u kojem žive Makedonci je prelijep, čist, skoro svakodnevno tu iznikne nova građevina, park, šetnica. Ukoliko samo prijeđete preko Starog mosta (koji je replika onog višegradskog), ući ćete u albanski dio Skoplja koji se zove Čair.

Razlika je drastična. Kako nam je ispričao Nedžad, “vlasti u ovaj dio grada ne šalju policiju, kako bi se kriminal mogao širiti i tako optužiti Albance da su kriminogena nacija”. Ne dolaze ni komunalna preduzeća, nema uređenih šetnica, parkova...

- Dok makedonski centar izgleda kao Las Vegas, ovdje ne možete vidjeti ni cvijet posađen. Sve se to namjerno radi. Zato mi ni ne možemo s njima - tvrdi Nedžad.

Osim toga, priča nam Nedžad, svaku noć policija stoji na ulazima u albanska naselja i detaljno kontrolira sve automobile koji ulaze i izlaze iz njih, u šta smo se mogli uvjeriti i mi.

Imaginarnih, ali u glavama stanovnika jasnih granica, uglavnom se svi drže. Kada smo s Nedžadom htjeli popiti piće u centru grada, odmah se usprotivio.

opcina-cair-skoplje

Općina Čair: Nedžad tvrdi da “vlasti u ovaj dio grada ne šalju policiju, kako bi se kriminal mogao širiti"

- Ma jok, tamo su Makedonci, haj'mo mi kod Albanaca, bolje je - negodovao je.

Isti slučaj bio je i kada smo nekoliko Makedonaca pitali kako doći do općine Saraj (u kojoj žive Albanci), uz kratke upute dobili smo i upozorenje ko tamo živi, i da je „nesigurno“.

- Ljepše vam je ovdje, nemate tamo šta vidjeti. Ja vam mogu objasniti pa vi idite nekako - rekao nam je jedan makedonski taksista.

Razlog za spor i svađu ove dvije etničke grupe nađu skoro u svemu. Tako su prije godinu vlasti Makedonije odlučile obogatiti grad spomenicima narodnih heroja, a izgrađeno ih je više od 50 samo u centru grada.

Iako su se zbog njih pobunili i Makedonci, jer su preskupi i navodno postoje malverzacije s izdvajanjem budžetskog novca za njih (samo vrijednost spomenika Aleksandra Makedonskog, koji je još u izgradnji, procijenjena je na 40 miliona eura), najglasniji su ipak bili Albanci.

Kako kažu, na svakih 10 spomenika makedonskim herojima izgrađen je jedan za albanskog, što smatraju diskriminacijom.

Spomenik ili fabrika

- Od naših para prave spomenike svojim herojima. Svaki od tih spomenika mogao je biti jedna fabrika - kazao nam je Nedžad.  

Posljednji teroristički napad u Kumanovu, nedaleko od Skoplja, samo je podigao tenzije na viši nivo. Albanci optužuju da su makedonske vlasti „namjestile napad kako bi njih optužili za napad na državu”, a Makedoncima je taj napad samo potvrdio njihov stav, “da Albanci žele razjediniti njihovu državu”.

Nacionalni ključ

Iako je u Makedoniji zakonom određeno da u državnim službama, prema nacionalnom ključu, moraju biti zaposleni i Albanci, do ovih pozicija obični Albanac može doći samo ukoliko je član albanske partije koja je u koaliciji s vladajućom VMRO.

- Ta albanska stranka je izdajnička. Uopće se ne bore za naša prava. Ukoliko klimate glavom, sve je dobro i imat ćete neki posao - tvrdi Nedžad.