GLOBUS

Samit u Rigi: Svaka zemlja ima pravo odlučiti kako će sarađivati s EU-om

U zajedničkoj deklaraciji nema osude ruske aneksije Krima

Onasa

22.5.2015

Čelnici zemalja članica Evropske unije i njezinih istočnih susjeda završili su danas samit u Rigi prihvaćanjem zajedničke deklaracije u kojoj su istaknuli da svaka od šest zemalja istočnog partnerstva ima suvereno pravo izabrati koju će razinu odnosa imati s Evropskom unijom.

"Sudionici samita potvrdili su suvereno pravo svakog partnera da slobodno izabere razinu ambicija i ciljeva kojima teži u svojim odnosima s Evropskom unijom. Na Evropskoj je uniji i na njezinim suverenim partnerima da odluče kako žele nastaviti svoje odnose", kaže se u zajedničkoj deklaraciji.

Hrvatska ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić, koja je zajedno s premijerom Zoranom Milanovićem sudjelovala na samitu, rekla je da je sada takav diferenciran pristup opće prihvaćen, što ranije nije bilo slučaj.

"Ranije se smatralo da sve zemlje Istočnog partnerstva moraju proći kroz dva sporazuma - sporazum o slobodnoj trgovini i sporazum o pridruženom članstvu. Danas se smatra da ne treba tako biti i da je logično da svaka zemlja ima pristup primjeren sebi", rekla je Pusić. 

Pusić je istaknula i viznu liberalizaciju kao bitnu tačku zajedničke deklaracije, u kojoj se samo navodi da će Komisija do kraja godine preispitati napredak Gruzije i Ukrajine u ispunjavanju tehničkih kriterija za ukidanje viznog režima.

Premijer Hrvatske Zoran Milanović je istaknuo da su rezultati samita mršavi upravo zbog izostanka odluke o ukidanju viza za građane Ukrajine i Gruzije. Od šest zemalja Istočnog partnerstva, samo Moldavija ima bezvizni režim s EU-om.

"Mi smo se jasno zauzeli za ukidanje viza jer smatramo da sloboda kretanja jako pridonosi modernizaciji zemlje i otvorenosti", rekla je ministrica Pusić.
U zajedničkoj deklaraciji se kaže da EU "ostaje privržena svojoj potpori teritorijalnom integritetu, neovisnosti i suverenosti svih svojih partnera". 

Također se kaže da "sudionici samita podržavaju sve napore usmjerene prema popuštanju napetosti i političkom rješenju uz poštovanje neovisnosti, suvereniteta i teritorijalnog integriteta Ukrajine" te se pozivaju "sve strane da brzo i u potpunosti provedu sporazum iz Minska iz septembra 2014. godine" o prekidu vatre u Ukrajini.

Međutim, u zajedničkoj deklaraciji nema osude ruske aneksije Krima, očito zbog protivljenja nekih od istočnih partnera. Umjesto toga, navedena je osuda samo od strane EU-a i Ukrajine.

"EU ponovno potvrđuje svoje stajalište iz zajedničke izjave sa samita EU - Ukrajina, održanog 27. aprila, uključujući i o ilegalnoj aneksiji Krima i Sevastopolja", kaže se u zajedničkoj deklaraciji.

Ovo je prvi samit EU-a sa zemljama Istočnog parnterstva nakon promjene vlasti u Kijevu, ruske aneksije Krima i rata u istočnoj Ukrajini. Zadnji samit Istočnog partnerstva u novembra 2013. godine označio je početak krize koja je dovela do najzategnutijih odnosa EU-a s Rusijom od završetka Hladnog rata.

Tadašnji ukrajinski predsjednik Viktor Janukovič u posljednji je trenutak odbio potpisati sporazum o pridruženom članstvu s EU-om, što je poslije izazvalo prosvjede u kojima je srušen Janukovič, a to je uzrokovalo pobunu proruskih separatista koja je dovela do sukoba na istoku Ukrajine koji još traje.

Zemlje Istočnog partnerstva i same su međusobno podijeljene u pogledu evropskih ambicija - s jedne strane Moldavija, Ukrajina i Gruzija imaju evropske aspiracije, a s druge Armenija, Azerbajdžan i Bjelorusija ne pokazuju takve ambicije. Armenija i Bjelorusija članice su Evroazijske ekonomske unije, koju je pokrenula Rusija.

To se ogleda u razgovorima na usuglašavanju završne deklaracije. Armenija i Bjelorusija ne žele da se u deklaraciji nađe nedvosmislena osuda ruske aneksije Krima.

S druge strane, Ukrajina stalno traži da joj se otvori jasna perspektiva članstva u EU-u i da Unija ukine vize za ukrajinske građane.

Na samitu je sudjelovalo 25 predsjednika država ili vlada zemalja članica Evropske unije, jer su izaslanstva Irske, Luksemburga i Španjolske predvodili ministri vanjskih poslova.

Na samitu nije bilo ni čelnika Bjelorusije i Azerbajdžana, koji su također poslali svoje ministre vanjskih poslova.