REGION

Rehabilitovan četnički vođa Draža Mihailović

Odlukom Višeg suda u Beogradu

Autor:(D. K.)

14.5.2015

Komandant četničkog pokreta Dragoljub Draža Mihailović rehabilitovan je odlukom Višeg suda u Beogradu u procesu koji mnogi ocjenjuju historijskim.

Rehabilitacijom je poništena presuda iz 1946. godine, kojom je Mihailović osuđen na smrt, kada su mu oduzeta sva građanska prava, piše B92.

Odluka suda da usvoji zahtjev za poništenje presude i rehabilituje Mihailovića je konačna i ne postoji mogućnost žalbe, s obzirom na to da postupak ima samo jednu stranu. Mihailoviću su ovom odlukom vraćena građanska prava.

Sudija Aleksandar Trešnjev rekao je da je sud usvojio zahtjev za rehabilitaciju i poništio presudu kojom je Mihailović 15. jula 1946. godine bio osuđen na smrt, a dva dana kasnije strijeljan.

Velika pažnja javnosti

Izricanje odluke privuklo je veliku pažnju javnosti, a odluku suda je ispred zgrade, u kojoj je Viši sud, dočekao veliki broj građana. Tu su pripadnici antifašističkih udruženja, pripadnici Ravnogorskog pokreta, a u zgradi su i pripadnice organizacije "Žene u crnom" i osuđivani član "Obraza" Mladen Obradović.

Zahtjevom za rehabilitaciju zatraženo je poništenje presude od 15. jula 1946. godine kojom je Mihailović osuđen na smrt zbog kolaboracije s nacističkim okupatorima i kojom su mu oduzeta sva građanska prava.

Postupak za rehabilitaciju počeo je 16. septembra 2010. godine, ali je u dva navrata došlo do zastoja u procesu.

Prvi put se čekalo utvrđivanje dana strijeljanja Mihailovića, a drugi put jer je Savez antifašista Srbije podnio krivične prijave protiv dva svjedoka zbog lažnog svjedočenja.

Burne polemike

Rješenjem Prvog osnovnog suda u Beogradu, kao datum Mihailovićeve smrti, utvrđen je 17. juli 1946. godine. Mihailović nema grobno mjesto.

Zahtjev za rehabilitaciju Mihailovića su prvi put 2006. godine podnijeli njegov unuk Vojislav Mihailović, profesori Pravnog fakulteta Univerziteta u Beogradu Smilja Avramov i Kosta Čavoški, Srpski liberalni savjet i Udruženje Jugoslovenske vojske u otadžbini. Kasnije su se tom zahtjevu pridružile i pojedine političke stranke i udruženja.

Suđenje su pratile burne polemike u javnosti, a ročišta, kao i čitanje presude, obilježili su i česta sučeljavanja "četnika" i "partizana" ispred suda.

Tokom procesa je saslušano na desetine svjedoka, mahom historičara, preslušani su audio snimci sa suđenja i prikupljena je brojna dokumentacija.