Duboko i emotivno simbole karakteristične za Sarajevo, ukazujući na detalje pune duhovnosti, ali i tragediju s kraja 20. stoljeća, kroz svoja likovna djela prikazao je uvaženi slikar i grafičar Safet Zec. Ljubav prema bh. prijestonici i neraskidivu vezu sa njom nije krio ni u svojim izjavama, razgovorima, uvijek ju je naglašavao kao da je u pitanju neka svetost, a tome najbolje svjedoči njegova poznata rečenica „uvijek drhtim dok hodam ulicama grada“.
I zahvaljujući Safetu i njemu sličnim koji su davno prešli granice BiH i zadivili svijet, o Sarajevu se širila pozitivna slika. Upravo o tome se razgovaralo danas u njegovom sarajevskom ateljeu u okviru prve međunarodne naučne konferencije „Sarajevo i svijet“ a glavna tema je bila „Sarajevo u likovnim vidicima Safeta Zeca“.
- Sarajevo sam slikao jer sam smatrao da je to vrlo važno. To je ono o čemu sam razmišljao, što me bolilo ili što sam volio. U tom procesu pokušavao sam pretvoriti ta promišljanja u simbole koje će razumjeti i drugi. Nadam se da nisam bio umjetnik koji je slikao grad na klasičan način. K rošnja koju sam naslikao s alifakovskog trga pretvorena je u opšti simbol krošnje ili je jedan prozor poticao univerzalan nivo. Dijete sam koje je vidjelo potpunu devastaciju svog grada i narušavanje onoga što Sarajevo kao grad čini jedinstvenim i što ga je moglo činiti svjetskim mjestom. Moja je obaveza da mladima prenesem ono što je još ostalo, a to su još mali dijelovi koje možemo spasiti- kazao je Zec.
O njegovim likovnim vidicima govorio je književnik i akademik Dževad Karahasan koji je naglasio da Safetu polazi za rukom da uhvati Sarajevo i njegovu sudbinu u širokom rasponu od tihe lirike do vriska, jauka, bola i grča.
- Ako se sjetite njegovih pendžera i krošnji vidjećete i osjetiti sarajevsku liriku, kao finu osjetljivost i spremnost da se prepustimo snovima i sanjarijama, da tražimo nešto bez želje da to nađemo. Posljednji radovi Zeca predstavljaju snažne ekspresije, te izobličene i do bola naglašene forme, kao i dramatiku, tragiku i vrisak Sarajeva koje je doživjelo pakao- istakao je Karahasan.
Teatrolog Miloš Lazin istakao je da je Safet Zec ostao vjeran ploči i igli, četkici i platnu i figurativnom slikarstvu, te da svoju osjećajnost upisuje u objekat i figuru.
O djelima Safeta Zeca govorili su i historičarka umjetnosti Nermina Zildžo te književnik Sinan Gudžević.
Naučna konferencija organizirana je u okviru Dana Općine Stari Grad, u saradnji s Međunarodnim forumom Bosna. Među brojnim prisutnim bili su i književnik Abdulah Sidran i načelnik Općine Stari Grad, Ibrahim Hadžibajrić.
