BIZNIS

KRIZA EKONOMIJE Najveće firme iz RS najavljuju preseljenje u FBiH

Vlada predložila Nacrt zakona o porezu na dobit

(Mi. K.)

5.5.2015

Najveći proizvođači i veletrgovci najavljuju gašenje firmi u Republici Srpskoj i preseljenje sjedišta i pogona u Federaciju Bosne i Hercegovine, ukoliko Narodna skupština RS-a usvoji Nacrt zakona o porezu na dobit čiji je predlagač Vlada RS-a.

Najveće preostale kompanije u RS-u ogorčene su tim nacrtom, preciznije članom 21., kojim se rabat, koji ulazi u poresku osnovicu, ograničava na maksimalno tri posto vrijednosti prihoda od prodaje, objavio je banjalučki ekonomski portal "Capital".

Katastrofalne posljedice

"Hemofarm" Banja Luka, jedina fabrika lijekova u Republici Srpskoj i najveća srbijanska investicija poslije "Telekoma", "Banjalučka pivara" i najveća veletrgovina farmaceutskim proizvodima "Interpromet" Novi Grad/Bosanski Novi, samo su neke od firmi koje upozoravaju na katastrofalne posljedice predloženog zakona.

Usvajanje Nacrta zakona o porezu na dobit sa spomenutim članom dovelo bi preduzeća iz Republike Srpske u nekonkurentan položaj u odnosu na preduzeća iz Federacije BiH.

- Zakon o porezu na dobit Federacije BiH ne poznaje ograničenje rabata, tako da se preduzeća iz Federacije mogu prilagoditi trenutnim tržišnim uslovima, pri čemu im dati rabat umanjuje njihovu poresku osnovicu - izjavio je Aleksandar Veselinović, direktor "Hemofarma".

Predloženi zakon o porezu na dobit bio bi "kap koja je prelila čašu" strpljenja privrednika u RS-u.

- Čak i prije ovog nacrta Federacija je imala daleko povoljnije poreske zakone, što je i dovelo do preseljena značajnog broja firmi iz RS-a u Federaciju koje su, prosto, iskoristile prednosti koje pruža tamošnji poreski sistem. S druge strane, nama u "Hemofarmu", a verujem i ostalim privrednicima, sve češće se postavlja pitanje: "Do kada ostajete u RS-u?" Iskreno se nadam da će zakonodavac imati sluha i uvidjeti da će predloženi član zakona neminovno dovesti do još veće nekonkurentnosti firmi iz RS-a u odnosu na firme iz Federacije BiH - upozorava Veselinović.

Najveća veleprodajna firma farmaceutskih proizvoda u RS-u "Interpromet" Novi Grad/Bosanski Novi s godišnjim prometom većim od 70 miliona KM i s više od 200 zaposlenih radnika, otvoreno najavljuje preseljenje sjedišta u Federaciju BiH.

- Ukoliko ovaj zakon bude usvojen nama preostaju samo dvije opcije, gašenje firme ili preseljenja sjedišta u Federaciju BiH. Na tržištu veleprodaje farmaceutskih proizvoda mi se borimo sa još tri do četiri  jaka konkurenta iz Federacije BiH oko cijene koja se razlikuje u pola procenta. Ovim zakonom mi potpuno ispadamo iz igre, jer ćemo biti u znatno nepovoljnijem položaju - kazao  je Dragan Pilipović, direktor "Interprometa".

On ističe da je i bez ovog zakona gotovo nemoguće boriti se s kompanijama iz ove branše čije je sjedište u FBiH, jer oni dolaze s duplo većeg tržišta i na kojem je povoljnija poreska politika.

-Za proizvođača poput "Banjalučke pivare", naknadni rabat je jedini način da na neki način, kontrolišu svoje kupce, stimuliše prodaju svojih proizvoda, povrat ambalaže, kao i naplatu. Sa svakim kupcem se, unaprijed, ugovorom i aneksima ugovora definišu uslovi, koji moraju ispuniti, poput plana prodaje, čuvanje proizvoda i ambalaže u odgovarajućim uslovima, povrat prazne ambalaže, pravovremeno plaćanje obaveza za kupljenu robu, da bi mogli ostvarili pravo na određeni rabat – navodi Mirjana Jovanović, direktorica finansijsko-informatičkog sektora "Banjalučke pivare".

Poresko savjetovanje

Na poreskom savjetovanju koje su s privrednicima održali predstavnici Ministarstva finansija Republike Srpske, kao razlog ograničenja rabata na tri posto, navedeno je "pojednostavljenje pripreme poreskog bilansa i približavanje finansijskom bilansu".

Međutim, ovdje to konkretno nije slučaj, jer se u finansijskom bilansu ukupno odobreni popusti smatraju stavkom, koja umanjuje prihod, a ne samo dio, kao što se predlaže za poreski bilans.

Stručnjaci smatraju da su neopravdani i drugi argumenti kojima Vlada RS-a pokušava da progura ovo zakonsko rješenje.

Predstavnici Ministarstva finansija rekli su privrednicima da žele spriječiti zloupotrebe, jer se prekomjernim izdanim popustima/rabatima firme dovode do gubitaka, da se ovo uvodi zbog poslovanja s povezanim stranim licima u inostranstvu te da se želi pomoći privrednicima, koje kupci uslovljavaju ogromnim rabatima (iz konteksta se moglo zaključiti da Ministarstvo finansija ovde "cilja" na velike trgovinske lance).

Zaista, nije jasno kako će se priznavanjem samo tri odsto naknadnog rabata (rabat, koji se izdaje preko knjižnog odobrenja, u odnosu na rabat, koji se izdaje na fakturi) kao rashoda u poreskom bilansu riješiti bilo koja od navedenih stavki, smatraju ekonomisti.

Oni ističu da se rabatom u visini od tri odsto od prihoda od prodaje ne mogu pokriti svi troškovi logistike i distribucije. Treba imati u vidu da distributeri snose troškove svojih zaposlenih, prevoznih sredstava, objekata u kojima posluju, rizik naplate od maloprodaje.

Da se svi ovi troškovi mogu pokriti sa samo tri posto rabata, proizvođači bi ih sami snosili.

Veliki rizik

Drugo, svaka firma pojedinačno odlučuje koliko vrijedi usluga, koju za nju obavljaju njeni kupci i ona zavisi u potpunosti od vrste proizvoda i grane industrije, u kojoj se posluje.

Ukoliko tu uslugu vrednuje isključivo unaprijed (putem rabata na fakturi), suočava se s vrlo velikim rizikom da tu uslugu ne dobije u skladu sa svim očekivanjima.

- Mislimo da se vrlo lako može utvrditi šta čini sastavni dio poslovanja jedne firme, a šta su malverzacije, kojima se želi stvoriti šteta firmi ili dozvoliti odliv vrijednosti u inostranstvo. Ono što posebno smeta je to što ovakvim oporezivanjem vlasti sigurno neće spriječiti tzv. uslovljavanje visine rabata, koja dolazi od kupaca – to što će nama porasti obaveza prema državi sigurno neće spriječiti bilo kog kupca da traži ono što smatra da mu pripada za njegov rad - ističu privrednici.

Set zakonski reformi koje je Vlada uputila u skupštinsku proceduri, umjesto najavljenog olakšanja privrednog ambijenta, mogao bi postati kamen oko vrata već posrnuloj privredi.

Ukoliko ne budu slušali glas poslovne zajednice, Vlada će zakomplikovati poslovanje, i ovo malo proizvođača što je ostalo u RS, postaće nekonkurentno i biti prisiljeno staviti katanac na kapiju.

Reforme se provode u saradnji s poslovnom zajednicom. Vlast mora pronaći drugi način da spriječi transferne cijene i sumnjivo poslovanje s povezanim pravnim licima.