Sve agresivnija uloga turskog vladajućeg režima u Bosni i Hercegovini, a posebno unutar bošnjačkog političkog kruga, nije prošla nezapaženo unutar intelektualnih krugova. Ekspanzija turskog utjecaja na krilima ulaganja zvanične Ankare u propagandu i izgradnju imidža dominantne regionalne sile, ostavlja sve više traga, ne samo na ulogu SDA kao vladajuće stranke nego i na svakodnevni život, ponajviše Bošnjaka.

Sredinom maja očekuje se i dolazak turskog predsjednika Redžepa Tajipa Erdogana (Recep Tayyip Erdogan) u BiH. Posjeta će biti organizirana, prije svega, kao vid podrške Bakiru Izetbegoviću uoči Kongresa SDA, koji najavljen za 26. maj, a na kojem će se, između ostalog, birati novi predsjednik ove stranke. Izetbegović je jedan od kandidata za novog predsjednika SDA i glavni zagovarač jačanja utjecaja Turske u BiH.

Inače, pod firmom izgradnje mostova između dva naroda i dvije države, Turska je posljednjih godina, a na osnovu strategijskog plana ideologa ove države, sve bliže cilju - izgradnji svoje baze na "živoj sili" Bošnjaka i Albanaca, za političku i ekonomsku ekspanziju prema Evropi. Uz veliko poštovanje prema turskom narodu i državi kao takvoj, mnogi se u našoj zemlji pitaju kako će se to sve odraziti na život naroda u BiH.  

Ovakve teze izazvale su i sve življu debatu između uglednih bošnjačkih i bh. intelektualaca, među kojima ima različitih stavova, od onih tvrdo proevropskih i probošnjačkih, koji u svemu vide opasnost po bh. identitet, do onih koji u turskoj ekspanziji vide samo folklor i obnovu kulturoloških veza.

"Dnevni avaz", u interesu javnosti, kontaktirao je nekoliko utjecajnih intelektualaca i javnih djelatnika te prenosimo njihovo mišljenje o jačanju uloge Turske, posebno kroz prizmu posljednjih dešavanja u kojima se bh. mališanima sve češće daju zastave Turske države, umjesto zastava i obilježja njihove domovine. 

Šaćir Filandra, dekan FPN-a u Sarajevu

Ove veze s Turskom su veze s aktuelnim režimom

- Turska se u bošnjačkoj javnosti pojavila posljednjih desetak godina i to je vezano s aktualnim političkim režimom u Turskoj. To prije nije bilo tako, niti znači da će u budućnosti biti tako.

Filandra: Ni korist ni šteta

Mislim da je ta manifestaciona veza s aktualnim političkim režimom u Turskoj simboličke naravi, vrlo je površna, romantičarskog je karaktera, ona ni na koji način ne može, i da hoće, zapravo naš bošnjački, evropski identitet dovesti u pitanje. Ja tu ne vidim nikakve opasnosti. Turci su ovdje bili 500 godina i ništa nisu učinili. Ni na koji način nisu decentrirali niti deformirali naš identitet. Cijela pojava Turske kod nas se nastoji stranački instrumentalizirati, utilitizirati, na neki način okoristiti, da od toga nema niti će iko imati nikakve ni koristi ni štete. Njihovo prisustvo je simboličko, narativno, tradicijsko, bez realnih investicijskih poduhvata - smatra profesor Filandra.

Akademik Muhamed Filipović

Svaka zabluda je opasna

- Djeca se organiziraju da mašu turskim zastavama - to nije reakcija naroda, nego je to organiziranje od jedne strane, vjerovatno od onih grupa koje su ovisne o Turskoj, i politički i finansijski i u smislu operacija. Svaka zabluda je opasna. Mi želimo biti prijatelji sa svim zemljama, na Balkanu i u Evropi i inače. To je i prva premisa našeg političkog položaja. Druga premisa je da mi Bošnjaci moramo biti načisto da su Turci nas ostavili bez države.

 Filipović: Grupe ovisne o Turskoj 

Osmanska carevina dala je autonomiju kneževini Srbiji, dala je autonomiju Bugarskoj, Grčkoj... sve su to na Berlinskom kongresu postale autonomne, priznate i samostalne države, a BiH nije. Mi imamo migraciju našu u Turskoj, zbog toga je nama stalo da imamo dobre odnose. Ali, mi ne smijemo biti u zabludi i nasjesti na te priče: "Turci su nama apsolutni prijatelji, uvijek su nam bili", ma nisu nam uvijek bili prijatelji - kaže akademik Filipović.

Adis Arapović, politički analitičar

Pravimo li mi to rezervu maticu

- Bošnjački politički establišment nema odgovor na historijski izazov formiranja države i nacije. U izostanku toga se luta, malo lijevo, malo desno. U jednom trenutku pretjerano smo amerikanizirani, u drugom trenutku evropeizirani, treći put idemo pretjeranim turskim uticajem, a iza svega je, najčešće, uzak partikularni partijski interes.

Arapović: Najgori oblik titoizma 

I to čak ne bi bilo ni sporno dokle god se ne uđe u javnu sekularnu sferu. Onog momenta kada uzmete djecu iz javnih škola da mašu nekim zastavama, to već podsjeća na neki najgori oblik titoizma. Pravimo li mi rezervnu maticu, pravimo li naciju koja nismo ili se pak tražimo u tom svijetu promijenjenih političkih globalnih odnosa? Sve su ovo pitanja na koja nije odgovoreno. Bošnjački politički faktor to sebi nije odgovorio, time je ostavio prazan prostor da na to pitanje vrlo površno, partikularno, a ponekad i s velikom štetom odgovaraju političke stranke, to nipošto nije dobro - ističe Arapović.

Nedžad Mulabegović, predsjednik VKBI-ja

Obilježavanje turskih praznika je pretjerivanje

- BiH kao zemlja poslije svega onoga što je pošlo treba razvijati bilateralne, multilateralne odnose sa svim dobronamjernim zemljama. S aspekta odnosa BiH i Turske ima mnogo više elemenata. Postoji određeni tradicionalizam, koji je određen prisustvom Osmanske carevine. Iz toga je logično da su proistekle veze, religijske, kulturno-historijske. Turska je kao država, bez obzira na politike, podržavala BiH i u najtežim trenucima agresije i rata, ali, nažalost, nije nastavila taj kontinuitet, u smislu ekonomije i infrastrukturnih investicija i nakon rata.

Mulabegović: Ekonomski plan

Obilježavanje turskih praznika kod nas smatram običnim pretjerivanjem. Što se tiče odnosa stranaka iz BiH i Turske, smatram da to ne bi trebalo imati neke refleksije na institucionalne državne institucije. Sve relacije i odnosi s Turskom trebaju imati harmonizaciju, ali na ekonomskom planu, to je za BiH najbitnije - kaže Mulabegović.

Salih Fočo, dekan Filozofskog fakulteta u Sarajevu

Turska ni u ratu nije pomogla, samo pojedincima jeste

- BiH je uvijek bila dio Evrope, nikada nije pripadala Istoku. I za vrijeme Osmanskog carstva i njegovog najvećeg uticaja BiH je imala svoj zasebni status i bila okrenuta više Vizantiji i Evropi nego ka Istanbulu. Kroz Tursku se na neki način instrumentalizira, ne samo kulturološki nego i religijski, BiH vraća unazad. Turska nije, objektivno, ni u ratu pretjerano pomogla BiH, pomogla je samo pojedincima!

Fočo: Vraćaju nas nazad

Ali, stvarnog uticaja na našu poziciju u ratu Turska nije imala. Problem je, ustvari, politike SDA, koja se naslonila na neki način, i to joj je jedini saveznik u svijetu. A, opet, Turskoj dobro dođe neki šalter da pokaže da ima aspiraciju i ustvari nas koristi više nego što će nam objektivno pomoći. Na neki način pokušava imati uticaj na BiH da bi svoju poziciju promovirala u vrijeme zastoja ka EU. Političke strukture lako se prodaju kod nas, njima to i odgovara - smatra Fočo.

Zlatko Topčić, književnik

Prijateljstvo ne smije prerasti u paternalizam

- Dobro je imati prijatelje u svijetu. U Turskoj živi između pet i sedam miliona ljudi koji su porijeklom iz Bosne, a koji su, u rasponu od austrougarske aneksije 1878. pa do agresije od 1992. do 1995., u njoj nalazili spas, zadržavajući dobar dio svog identiteta. Zato je poželjna kontinuirana saradnja između Bosne i Turske i u tome ne bi trebalo biti ništa sporno.

Topčić: Veliki i mali, moćni i slabi 

Slične historijske simetrije nisu presedani i onoliko su naglašenije koliko je jedan narod manji, s amplitudama koje zavise od subjektivnog osjećaja ugroženosti u odnosu na neposredno okruženje. Ali, sve je, pa i to, stvar mjere i dobrog ukusa. Prijateljstvo, kao dvosmjerna ulica, između velikih i malih ne smije prerasti u paternalizam, umjesto partnerstva, u mjeri u kojem je ono između moćnih i slabih objektivno moguće - kazao je Topčić.

Edhem Bičakčić, bivši čelnik Sabora IZBiH

BiH ne smije zbog Turske odustati od EU

- Odnos BiH prema Turskoj najbolje je iskazao Husein-kapetan Gradaščević. Turska jeste zemlja koja je nama i pomagala, možemo razvijati dobre odnose i saradnju, ali isključivo na bazi pune ravnopravnosti i neutralnosti. To je jednostavna postavka i tu nema mnogo priče. Ako je u sferi kulturnog, u sferi ekonomije, ona je sigurno dobrodošla. Sve izvan toga iskače iz normalnih odnosa dvije zemlje.

Bičakčić: Bosanski prioriteti

BiH ima vlastite prioritete i važnosti. Nažalost, kod nas to ne funkcionira na neki produktivan način. Mi moramo biti okrenuti euroatlantskim integracijama, neophodna je bliska saradnja sa EU te je potrebno ukidanje svih mogućih barijera koje smo sami sebi nametnuli i od toga ne smijemo odustajati. Ne treba kvariti odnose s Turskom, ali te odnose trebamo staviti u poziciju odnosa kakve imamo s Njemačkom – kazao je Bičakčić.

Ljubomir Berberović

U tursku politiku ne vjerujem

Berberović: Trebamo imati vlastiti stav 

 - Ne mislim da tu ima nekog nametanja previše naglašenog. Vrlo je važno kad se sve uzima u obzir pri definisanju vlastitog stava i vlastite politike. Treba nam samoosvještavanje u snalaženju u stanju stvari i situacija. Dakle, apsolutno zagovaram da imamo vlastiti stav, u tursku politiku ne vjerujem, i ne vjerujem da bi to moglo biti načelno opasno i nepovoljno po bosanske politike - kazao je akademik Ljubomir Berberović.