BIH

Mještani Orahovice Donje obnavljaju zgrade i siju njive

Nakon poplava i nezapamćenog udara grada, naselje se oporavlja

H. ČALIĆ

4.5.2015

Gračanička Orahovica Donja primjer je naselja koje se uspješno oporavlja od lanjskih katastrofalnih poplava i klizišta. Poljoprivrednici su na svojim njivama u dolini Sprečkog polja, parcele se pripremaju za proljetnu sjetvu.

Uništeni krovovi  

Predsjednik Vijeća Mjesne zajednice Admir Gazibegović ističe da je malo naselja u BiH koja su preživjela ono što i Donja Orahovica.

- Selo od 6.000 stanovnika, smješteno uz magistralni put Tuzla - Doboj i regionalni put Donja Orahovica - Srebrenik, triput je stradalo u poplavama, jednom od nabujale Raljevljanske rijeke, dvaput od Spreče i, na koncu, 23. avgusta poharao ga je grad, kada je bez krova ostalo ne stotine kuća - objašnjava Gazibegović.

busotina-rijeka

Bušotina u zaseoku Rijeka: Bit će dovoljno pitke vode

No, vrijedni mještani ovog naselja nisu klonuli duhom. Kako kaže Gazibegović, već se uveliko radi na potpunoj obnovi zgrade Osnovne škole, stare 60 godina.

- Nastava u osmogodišnjoj školi se izvodi u improviziranom i skučenom prostoru. Postavljaju se novi krov i betonske ploče, uređuje se šest učionica, a na fasadu se postavlja stiropor kako bi se zgrada lakše zagrijavala. Sredstva za ove radove osigurala je Evropska unija iz programa pomoći poplavljenim područjima putem UNDP-a, a namještaj će nabaviti UNHCR - kaže Gazibegović.

Nova bušotina

Istovremeno se u zaseoku Rijeka dovršava nova bušotina pitke vode za zaselak Rijeka. Predsjednik Odbora za gradnju Amir Dedić tvrdi kako će se na ovaj način skoro potpuno riješiti vodosnabdijevanje u Orahovici Donjoj.

amir-dedic-pan

Dedić: Bušotina vrijedna 52.000 KM

- Stručnjaci “Bh. bušenja” iz Tuzle rade na ovoj bušotini od oktobra prošle godine. Na dubini od 140 metara dobit ćemo 5-6 litara pitke vode u sekundi i to će biti dovoljno za 450 domaćinstava zaseoka Rijeka. Gradnja bušotine vrijedna je 52.000 maraka, a finansira je Općina Gračanica. Svako domaćinstvo će za svoj priključak, odnosno za gradnju primarne i sekundarne mreže, učestvovati sa po 200 maraka - kaže Dedić.