BIH

INTERVJU Dunja Mijatović: Prestati s policijskim upadima u redakcije!

Predstavnica OSCE-a za slobodu medija

Semira DEGIRMENDŽIĆ

3.5.2015

Situacija u vezi sa slobodom medija u BiH je vrlo mračna. Postoje mnoga pitanja koja se trebaju hitno riješiti. Među njima su nekažnjavanje napada na novinare, zatim pitanja finansijske održivosti javnog emitiranja, političkog uplitanja u rad regulatora te ozbiljna kašnjenja u vezi s uvođenjem digitalnog signala, što dovodi do mogućnosti da BiH kasnije tokom godine ostane bez TV signala.

Kazala je to u intervjuu za "Dnevni avaz" povodom 3. maja, Međunarodnog dana slobode medija, Dunja Mijatović, predstavnica za slobodu medija Organizacije za evropsku sigurnost i saradnju (OSCE), koja ima 57 članica, među kojima su SAD i zemlje EU.

 Temeljito praćenje

Među negativnostima koje su u posljednje vrijeme zabilježene u BiH Mijatović navodi "zakone koji se mogu koristiti za potiskivanje slobode govora, policijske racije u medijskim redakcijama, veliki broj kleveta i uvreda političara na račun predstavnika medija".

- Nažalost, niti jedan od ovih problema nije novi. U januaru sam upozorila Predsjedništvo BiH u vezi sa svim ovim pitanjima, kao i na sve učestalije prijetnje i nasilje nad medijima, uključujući i napade na novinare, policijske upade u redakcije, visok broj tužbi protiv medija koje su pokrenuli visokopozicionirani političari - izjavila je Mijatović za naš list.

Kako komentirate učestalost napada na novinare u BiH i u kojoj mjeri se ovakva situacija može proširiti na moguća hapšenja medijskih radnika?

- Sigurnost novinara u regiji koju pokriva OSCE ostaje prioritet za mene i moj ured. Nažalost, u BiH postoje slučajevi nasilja, zastrašivanja i uznemiravanja novinara. Temeljito pratim sve ove slučajeve i stalno ih predočavam vlastima i javnosti da bi se osiguralo da se oni u potpunosti istraže.

Tokom prošle godine zabilježen je veliki broj slučajeva nasilja nad novinarima i javnim osobama, uključujući napade na Sinana Alića, Branislava Pavičića, Sanelu Kajmović-Sojarić, Nihada Karića, Slavu Kukića, Šteficu Galić i Amera Bahtijara te prijetnje smrću Siniši Vukeliću, Emiru Hrnčiću i Omeru Hasanoviću. Posebno je zabrinjavajuće to što ovi napadi i prijetnje nisu u potpunosti istraženi te što počinitelji i nalogodavci ostaju nekažnjeni. To šalje opasnu poruku novinarima i društvu.

Kada govorimo o sigurnosti novinara, vlasti, prije svega, trebaju pokazati da ovakva djela ne mogu ostati nekažnjena. Bez toga ne možemo reći da je u BiH prisutna sigurnost novinara.

Novinari, s druge strane, ne bi smjeli imati strah od vlasti. To je razlog zašto sam energično reagirala kada je policija pretresla urede redakcija Klixa i "Dnevnog avaza".

Koliko možete Vi, kao predstavnica OSCE-a za slobodu medija, pomoći u stvaranju okruženja koje ne pogoduje ugrožavanju sigurnosti novinara?

- Moj posao nije samo kritizirati nego i pomoći. Mandat mi je dalo 57 zemalja, a u mnogima od njih moj ured blisko radi s vlastima i civilnim društvom da bi se poboljšala sloboda medija. Kao međunarodna organizacija, direktno radimo s vlastima da bismo osigurali da ne postoji nekažnjivost napada na novinare ili medijske radnike, zatim da bismo pomogli u razvoju medijskog pluralizma te slobode interneta.

Kada je riječ o pravnim pitanjima, pratimo zakone te ispitujemo postoje li prepreke za slobodu izražavanja. Najnoviji primjer je novi Zakon o javnom redu i miru, usvojen u RS, koji se može koristiti za ograničavanje slobodnog izražavanja i slobodnih medija na društvenim mrežama.

Politička volja

U kojoj su mjeri problemi koje uzrokuje ovaj zakon, a i same poteškoće kod provođenja reformi RTV sistema vidljivi?

- Nijedna zemlja u regiji nije reformirala svoj javni RTV servis niti je napravila emitere koje služe javnosti, a ne političkim interesima. Očito je da ne postoji politička volja u vezi s odricanjem kontrole nad medijima. Ako gledamo na pravnu situaciju u cjelini, većina usvojenih medijskih zakona je uredu, ali problem je često nedostatak njihove provedbe.

Neki od primjera dobrih zakona kojima u regiji nedostaje provedba jesu zakoni o pristupu informacijama. Zemlje u regiji imaju neke od najboljih zakona u Evropi, bolje nego u nekim zapadnoevropskim zemljama, no vlasti se još suzdržavaju od proaktivne razmjene informacija u javnom interesu, a novinari istražitelji i dalje se suočavaju s preprekama prilikom zahtjeva za informacijama od nadležnih ministarstava.

RAK mora biti neovisan

Regulatorna agencija za komunikacije (RAK) već duže vrijeme nema direktora uprkos činjenici da je Vijeće RAK-a Vijeću ministara BiH podnijelo prijedlog za imenovanje novog čelnika. Kako ocjenjujete stanje u RAK-u?

- Neovisnost regulatornih tijela je bitan element za slobodu medija i slobodu izražavanja. Regulatori trebaju jaku političku, operativnu i finansijsku neovisnost, transparentna imenovanja nadzornih tijela i upravljanja, jasnim mandatom i moći, kao i javnu odgovornost i odgovarajuće finansiranje.

Stalna politizacija RAK-a od 2007. jasno potkopava učinkovitost regulatora, inače jedne od prvih institucija uspostavljenih na nivou države nakon potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma, a koja je postala model u regiji. Moj je ured u 2012. godini dao niz preporuka vlastima o načinu očuvanja neovisnosti regulatora.