SARAJEVO

Drvena ćuprija Čiršihana povezivala tabačku čaršiju 

STARO SARAJEVO Dolaskom Osmanlija nastala je Hiseta

A. NALO

26.4.2015

Na lokalitetu današnjeg Mosta Suade i Olge na Vrbanji, prema naselju Kovačići, nekada je postojalo rimsko naselje. Prema predanjima, taj prostor je poslije, 1463. godine, za vrijeme sultana Mehmeda Fatiha, u narodu nazvan Hise (dio).

Jedanaest dućana

- Dio osmanlijske vojske tada se morao izdvojiti i krenuti u oslobađanje današnjih Kovačića. Od velikog straha pred najezdom, većina stanovništva pobjegla je pa je lagano zauzet ovaj dio grada. Zbog tog dijela (hiseta) vojske, narod je lokalitet prozvao Hiseta – govori Mufid Garibija, sarajevski arhitekta i dobar poznavalac historije grada.

Nakon zauzimanja Sarajeva, ovaj dio grada počeo se razvijati i naseljavati, a najzaslužniji za to bio je Skender-paša, koji je napravio jedan od najvećih vakufa u Sarajevu i Bosni. Pored džamije i tekije, svog dvora i mosta, u sklopu manjeg karavan-saraja napravio je 11 dućana, koji su označili početak rađanja nove čaršije od današnje Skenderije do Vrbanje.

Uporedo su se razvijali i esnafi, a jedan od njih tabaci ili kožari bio je lociran u jezgri grada, nadomak Vijećnice. No, zbog svojih specifičnih mirisa, ovaj esnaf nije bio prikladan čaršiji pa su tadašnje vlasti odlučile osnovati donju tabačku čaršiju u dijelu Hiseta, na desnoj obali rijeke Miljacke.

mufid-garibija555

Garibija: Strah pred najezdom

 

- Ova čaršija dobila je na značaju koncem 18. stoljeća, kada su tabaci ukinuti i prebačeni prema donjim tabacima, čije su obale bile povezane drvenim ćuprijama, koje su, usljed nabujale Miljacke, često oštećivane. Jedan od takvih mostova koji je davno zaboravljen, je ćuprija Čiršihana, a bila je u blizini današnjeg Mosta Suade i Olge – ističe Garibija.

Nabujala Miljacka 

Ime je dobila po manjoj tvornici ljepila na desnoj obali Miljacke od turske riječi “čiriš”, što znači ljepak.

Zapamćena je i velika obnova ove drvene ćuprije nakon što je krajem 18. stoljeća nastradala pod naletom nabujale Miljacke.

Jevrej je obnovio

Sarajevski hroničar Mula-Mustafa Bašeskija spominje kako je u mjesecu muharemu, odnosno od 9. avgusta do 7. septembra 1793. godine, obnovljena ćuprija Čiršihana nakon što je iste godine nastradala u velikoj poplavi. Svojim sredstvima obnovio ju je sarajevski trgovac, Jevrej. To je bio rijedak slučaj da se u doba osmanlijske vladavine jedan nemusliman pojavljuje kao obnovitelj i vakif mosta.  

Tako obnovljena Čiršihana trajala je sve do gradnje današnjeg betonskog mosta na Vrbanji.