Odsjek za balistička i mehanoskopska vještačenja Centra za forenziku Federalne uprave policije bavi se utvrđivanjem spornih i nespornih tragova na čahurama i zrnima, otkrivanjem iz kojeg je oružja pucano, s koje udaljenosti, utvrđivanjem tragova stopala, oštećenja nastalih na bravama u pljačkama i provalama, je li u trenutku saobraćajne nesreće radio žmigavac te je li guma pukla neposredno prije, za vrijeme ili nakon nesreće.
Velika preciznost
Prema riječima Brune Franjića, šefa ovog odsjeka, njihovi uposlenici raspolažu dobrom opremom, izrazito velikim znanjem i bogatim iskustvom.
- Ovu činjenicu potvrđuju i rezultati ostvareni tokom učešća u četiri studije u SAD u kojima su naši uposlenici sa stoprocentnom preciznošću riješili sve testove - naglasio je Franjić.
Zadatke ovog odsjeka nastavio je pojašnjavati riječima da se na spornoj čahuri gledaju tragovi udarne igle, čela zatvarača, izvlakača, izbacivača, ležišta metka, okvira te specijalni tragovi.
Detalj iz laboratorija
- Tragovi s čahure pronađene na mjestu krivičnog djela smatraju se spornim. Nakon toga obavljaju se testna pucanja i dobivaju nesporni tragovi. Na taj način utvrđuje se iz kojeg je oružja pucano. Također, tu su i baze podataka na osnovu kojih se, unošenjem podataka o tragovima nađenim na čahuri, dobiva suženi broj modela oružja iz kojeg je pucano - pojašnjava Franjić.
Otisak stopala
On je naveo slučaj ubistva u Tuzli gdje su na mjestu događaja nađene tri čahure, a naknadno je dostavljeno i zrno. Utvrđeno je da čahure i zrno pripadaju pištolju osumnjičenoga.
- Odbrana je angažirala vještaka iz Zagreba Vojina Maštruka, koji je potvrdio da čahure pripadaju pištolju, ali ne i zrno. On je sudu predočio i fotodokumentaciju vezanu uz testno pucanje. Zatim smo mi uradili fotodokumentaciju sa 160 fotografija i predočili sve detalje vezane uz naš nalaz. Sud je na kraju prihvatio moje mišljenje - kazao je Franjić.
Oružje koje je korišteno u brojnim krivičnim djelima
Dodao je da je ubica pravosnažno osuđen na deset godina zatvora.
- Nakon tog slučaja moje kolege i ja smo u Zagrebu, na području tog vještaka, predstavili naučni rad upravo o mogućim oprečnostima u određenim nalazima, navodeći i ovaj primjer, te nisam više čuo da se Maštruko pojavljivao na bh. sudovima - rekao je naš sagovornik.
Franjić je naveo i slučaj silovanja i ubistva Amine Šabanagić 19. maja 2004. godine u Sanskom Mostu. U ovom odsjeku riješen je jedan detalj vezan uz ovaj slučaj.
- Utvrđeno je da je otisak stopala na mjestu zločina načinjen cipelama koje su osam godina kasnije nađene u stanu osumnjičenog Admira Karabegovića, koji je kasnije osuđen na 35 godina zatvora zbog silovanja i ubistva Šabanagić - objašnjava Franjić.
