Pokušaj Džemala Nahića iz Bosanske Krupe, vlasnika firme „Timal“ d.o.o., da sav kapital koji je zaradio u Sloveniji uloži u BiH, konkretno na teritoriji općine Bosanski Petrovac, završio je katastrofalno.
Razgranata korupcija
Dolazeći iz jednog prilično uređenog biznis miljea, Nahić se u Krajini susreo sa spletom nepoduzetničke administracije i, kako tvrdi, razgranate korupcije. Na kraju je izvukao deblji kraj. Općinska administracija Bosanskog Petrovca natjerala ga je na dva sudska spora. Oba je dobio, a Općina mu duguje 208.000 KM, a sa zateznim kamatama 366.000 KM.
No, nekadašnji načelnik Ermin Hajder, u čijem su mandatu nastali sporovi, i aktuelni Zlatko Hujić odbili su mu isplatiti dugovanja.
Hujić: Štiti interese Općine
- Načelnik Hujić bahato kaže da mi pare nikada neće isplatiti jer ima savjetnike koje dobro plaća, a koji izbjegavaju izvršavanje presuda te da ga više ne zovem zbog toga - kaže Nahić.
Zato je bio prinuđen da protiv Hajdera i sadašnjeg načelnika Hujića uputi krivičnu prijavu Tužilaštvu Unsko-sanskog kantona. Policija je, prema nalogu Tužilaštva USK, iz zgrade bosanskopetrovačke općine preuzela dokumentaciju vezanu za krivičnu prijavu protiv Ermina Hajdera.
Bez komentara
S druge strane, načelnik Zlatko Hujić kaže da ne želi komentirati sudske presude.
- Moja apsolutna i transparentna namjera je da uvijek štitim interese Općine Bosanski Petrovac, odnosno naroda. Dakle, svako lice, pravno ili fizičko, ima pravo to isto raditi, na način koji nije protivzakonit - navodi Hujić u svom odgovoru.
Dva spora
Nahićeva firma „Timal“ Općini Bosanski Petrovac platila je uređenje 17.000 kvadrata zemljišta radi izgradnje poslovnog objekta, ali je zbog, kako tvrdi, korupcije, Nahić odustao od projekta. Kada je zatražio povrat sredstava za uređeno zemljište, tadašnji općinski načelnik Hajder ponudio mu je mizernu sumu od 5.000 KM.
Nahić: Izbjegavaju izvršenje
- Na sudu sam dobio spor, a Općina mi odbija isplatiti dug i zatezne kamate od skoro 116.000 KM. U drugom sporu Općina Bosanski Petrovac je, umjesto firmi „Cestogradnja“, čiji je vlasnik moj sin, a koja je bila nosilac posla izgradnje ceste, iznos od 130.000 KM nezakonito isplatila podizvođaču koji je radio za „Cestogradnju“. Prema ovoj presudi, sa zateznim kamatama iznos se popeo na 250.000 KM - objašnjava Nahić.
