BIH

Prof. dr. Rusmir Mesihović za "Avaz": Treba nam državno ministarstvo zdravlja

Generalni direktor KCUS-a

Autor:A. NUHANOVIĆ

18.4.2015

Prof. dr. Rusmir Mesihović, generalni direktor Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu (KCUS), prije nešto više od tri mjeseca imenovan je za čelnika najveće zdravstvene ustanove u Bosni i Hercegovini. U ekskluzivnom intervjuu za “Dnevni avaz” govori u kakvom je stanju zatekao KCUS, šta je uspio za tri mjeseca uraditi i na koji način će poboljšati zdravstvene usluge u KCUS-u te koliko iznosi trenutni dug ove ustanove prema dobavljačima.

Podsjetimo, naš list nedavno je objavio sveobuhvatno istraživanje o krizi u bh. zdravstvu koje je pokazalo da su dugovi velikih bolnica u BiH dosegli 213,7 miliona KM. Od toga, dugovanja Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu premašila su cifru od 50 miliona KM. Sve to rezultira problemima koji se ogledaju u tome da su najteži bolesnici, oboljeli od karcinoma, u pojedinim klinikama bili primorani sami sebi kupovati skupe citostatike, od kojih im ovisi život.

Sanacija dugova

Vi ste po preuzimanju dužnosti generalnog direktora početkom januara ove godine najavili program sanacije kako bi se u što kraćem roku popravilo finansijsko stanje najveće zdravstvene ustanove u BiH. Dokle ste stigli s njegovom realizacijom?

- Upravni odbor KCUS-a imenovao me je 15. januara ove godine za generalnog direktora. Moji saradnici i ja napravili smo presjek stanja koji je pokazao sljedeće: ukupni procijenjeni prihodi za period od januara do marta 2015. godine iznose 48,5 miliona KM i veći su za 2,3 miliona KM u odnosu na isti period lani. Gubitak u poslovanju u periodu od januara do marta ove godine smanjili smo za 50 posto.  

Da bismo ostvarili partnerski odnos s dobavljačima, KCUS je pokrenuo proceduru za izmirenje dospjelih dugovanja putem cesije s bankama, a koja se odnose na 20 najvećih dobavljača i koji će se otplaćivati na dogovoreni period s mjesečnim anuitetima. Reviziju finansijskog poslovanja i ukupne organizacije radi revizorska kuća “Deloitte”, koja će, također, dati potpuni i realni izvještaj finansijske situacije. Što se tiče ranijeg nedostatka citostatika, problem nije uzrokovao KCUS, već dobavljači, koji su kasnili s isporukama. KCUS je uspio tu situaciju dovesti u red.   

Gdje još pacijenti KCUS-a mogu vidjeti konkretna poboljšanja?

- Već sam rekao da smo krenuli sa sanacijom dugova koja je u ovom trenutku moguća. To je bio jedan od prioriteta kako bi najveća bolnica u državi mogla normalno funkcionirati. S obzirom na to da kroz KCUS dnevno prođe 12.000 pacijenta, u DIP-u su uvedeni elektronski brojevi uz pomoć kojih su smanjeni redovi čekanja, jer svaki pacijent dobije svoj broj. Djelimično je renovirana Klinika urgentne medicine (KUM) te uvedena nova organizacija prijema i obrade pacijenata, jer se na toj klinici zbrine između 300 i 500 pacijenata u toku 24 sata. U skladu s tim, prijem prvih pacijenta u renovirane prostorije očekuje se 1. juna 2015. godine. Također, mjesečno oko 700 pacijenta s neurološkom simptomatologijom pregleda se na KUM-u. Kako bismo poboljšali kvalitet usluga, u fazi smo izrade studije, zahvaljujući kojoj će takvi pacijenti imati kompletan tretman na Klinici za neurologiju.

Okončana je izgradnja Sterilne jedinice na Pedijatrijskoj klinici KCUS-a, koja ispunjava sve moderne svjetske standarde. Zahvaljujući izgradnji ove jedinice i educiranom stručnom timu,  prvi put su urađene dvije autologne transplantacije matičnih ćelija kod djece. Izvođenjem ovih transplantacija napravit će se ogroman iskorak u liječenju djece, ali i ostvariti velike uštede, jer jedna ovakva transplantacija u Evropi košta oko 200.000 eura. Ovakav postupak obavlja se samo u tri centra u regionu.
U završnoj fazi je izgradnja 14. i 15. etaže iz sredstava Saudijskog fonda za Kliniku za maksilofacijalnu hirurgiju i Kliniku za bolesti uha, nosa i grla. U cilju nastavka izgradnje Centralnog medicinskog bloka (CMB), etaža 5, 12 i 13, KCUS će objaviti javni poziv za kreditno zaduženje putem komercijalnih banaka.

Ipak, i dalje su česte slike velikih redova koje pacijenti stvaraju dolazeći s uputnicama za vađenje nalaza, ali pretrage ne mogu obaviti zbog nedostatka reagensa. Ima li rješenja za te probleme?

- Što se tiče laboratorijskih analiza u KCUS-u, angažirali smo renomiranu evropsku kuću da nam sugerira kako i na koji način unaprijediti ovaj segment pružanja zdravstvenih usluga. U okviru tog projekta namjeravamo uvesti drugačiji i efikasniji način rada uzimanja uzoraka krvi i izdavanja nalaza, a koji će eliminirati gužve i čekanje u redu. Što se tiče nedostatka nekih od reagensa, moram reći da smo mi obavezni poštivati tenderske procedure, odnosno zakonom propisan način javnih nabavki. Zbog toga najviše ispaštaju pacijenti, koji nisu obavezni da znaju da mi moramo poštivati tendersku proceduru. Nadam se da će se u skorije vrijeme i za taj problem naći rješenje.   

3.773 zaposlenika

S formiranjem novih vlada, svjedočimo i novim turbulencijama u sektoru zdravstva u Kantonu Sarajevo, posebno na relaciji između Vlade KS i Zavoda zdravstvenog osiguranja (ZZO) KS. Najavljena je nova jedinstvena metodologija, jeste li upoznati s detaljima i možete li nam pojasniti šta ona donosi?

- KCUS je u stalnim kontaktima s predstavnicima ZZO KS i moram reći da postoji dobra saradnja. Poznato Vam je da je nedavno formirana nova Vlada KS. Očekujem da ćemo se i mi s predstavnicima Vlade ubrzo sastati i razgovarati o zajedničkim planovima i očekivanjima. Zaista sada nisam u prilici da o tome bilo šta drugo kažem.  

Je li tačno da bi ovim novim prijedlogom moglo doći do velikog broja otkaza, a barata se brojkom od čak 1.000 otkaza u KCUS-u?  

- Zvanično nismo dobili nikakvu informaciju o bilo kojoj promjeni metodologije rada. Međutim, ono što je važno da kažem je da smo mi u ovom periodu uspjeli uvesti u finansiranje 52 zaposlenika i 33 specijalizanta za koje smo dobili saglasnost relevantnih institucija krajem 2013. godine, te ljekara koji su primljeni na specijalizaciju u 2014. godini. U narednom periodu insistirat ćemo na uvođenju u finansiranje preostalih 39 zaposlenika. Trenutno u KCUS-u rade 3.773 zaposlenika.

Donedavno ste bili na funkciji ministra zdravstva u Vladi FBiH. Dokle je stigao projekt izjednačavanja privatnog i javnog zdravstvenog sektora i šta je on konkretno donio pacijentima?

- Naravno, intencija je da se smanji razlika u angažiranju javnog i privatnog sektora. Zakon o zdravstvenoj zaštiti FBiH izjednačio je privatni i javni sektor u potpunosti. Zavodi zdravstvenog osiguranja odlučuju o sklapanju ugovora s privatnim zdravstvenim ustanovama. Koliko mi je poznato, u pojedinim kantonima sklopljeno je nekoliko ugovora s pojedinim privatnim zdravstvenim ustanovama, te se pacijenti nesmetano liječe u njima na teret zdravstvenog osiguranja.  

Zašto još nemamo proveden sistem izjednačavanja prava osiguranika bez obzira na to u kojem kantonu žive?

- Prije godinu Vlada FBiH predložila je i usvojila Nacrt novog zakona o zdravstvenom osiguranju koji, između ostalog, omogućava da uplaćeni novac za zdravstveno osiguranje prati pacijenta. To praktično znači da bi pacijent imao pravo da bira u kojem kantonu se želi liječiti bez obzira gdje živi. U praksi, taj zakon bi ubrzao sistem i smanjio birokratske procedure te stvarno, a ne deklarativno, izjednačio prava pacijenta. Nadam se da će novi saziv Vlade i Parlamenta FBiH ovaj zakon, koji je upućen u parlamentarnu proceduru, izglasati i podržati. Smatram da je najbolje rješenje formiranje federalnog centralnog fonda zdravstvenog osiguranja te formiranje državnog ministarstva zdravlja.      

Kakva je, prema Vašoj ocjeni, svijest građana kada je u pitanju briga o zdravlju. Imamo li mi navike redovnog odlaska na preglede, kontrole? Gdje najviše zaostajemo?

- KCUS je 7. aprila ispred BBI-ja obilježio Svjetski dan zdravlja. Odštampali smo nekoliko stotina letaka sa savjetima o zdravlju iz različitih grana medicine. Naši ljekari dijelili su besplatne savjete građanima i mjerili krvni pritisak. Savjetovano je građanima da redovno dolaze na preglede i ako imaju neku bolest, da je prate. Naravno, ovo je samo jedan od malih načina kako probuditi svijest građana. Oni su ti koji moraju redovno ići na preglede i kontrolirati svoje zdravlje. U praksi to je puno drugačije. Veliki broj pacijenta dolazi nam nakon što je bolest uznapredovala. Svi oni koji imaju bilo kakve simptome bolesti, trebali bi se obratiti ljekaru za savjet. To je jedini način da se bolest prepozna na vrijeme i počne s liječenjem.
     
Pacijenti ispaštaju

Šta je potrebno uraditi da se konačno riješe problemi teško oboljelih pacijenata koji su primorani liječenje potražiti u inozemstvu, što je izuzetno skupo, a država im ne pomaže?

- Neophodno je izvršiti reformu zdravstvenog sistema, povećati tranše za zdravstveni sistem iz budžeta, omogućiti stalnu edukaciju kadrova te, naravno, kupiti opremu koja je neophodna za liječenje. To se ne može desiti preko noći, već je potrebna podrška svih relevantnih faktora u društvu. Nažalost, ponavljam, pacijenti su ti koji ispaštaju.    

Kakva je situacija s listama čekanja? I dalje se za brojne preglede naručujemo, čekamo i po šest mjeseci na ultrazvuk, magnetnu rezonancu...

- Apsolutno smo svjesni neuralgične tačke svih klinika, kako kod nas tako u Evropi i svijetu, a to su liste čekanja. Radiološka dijagnostika za hitne pacijente rješava se odmah. Međutim, u posljednje dvije godine liste čekanja smanjene su za 30 posto. Naravno, još nismo zadovoljni i na tome ćemo dalje raditi.  

Ima li, prema Vašem mišljenju, pomaka kada je riječ o suzbijanju korupcije u zdravstvu. S kakvim ste se eventualno slučajevima Vi suočavali i šta konkretno poduzimate na tom planu?

- Mogu samo da govorim o KCUS-u. U našoj zdravstvenoj ustanovi uvedena je “etička linija”. To je poseban program za prijavu korupcije. Etička linija uspostavljena je u namjeri da se ukaže na nepravilnosti i zloupotrebu položaja bilo kojeg pojedinca u tom kolektivu, urađena je uz tehničku asistenciju “Net Consultinga” iz Sarajeva, a dostupna je na internetskoj stranici KCUS-a (www.kcus.ba ), uz detaljno uputstvo za upotrebu. Također, svaka prijava mora biti argumentirana radi zaštite naših zaposlenika i pacijenata.

Politika u zdravstvu

Koliko u zdravstvu ima politike i je li uopće zdravstveni sektor moguće izdići izvan političkih utjecaja?

- Politike ima svuda, pa i u zdravstvu. Zdravstvo nije stvorilo ovakav sistem. Zdravstvo funkcionira u zadanom sistemu, u sistemu koji je izrazito politički. Naša zadaća je da pokušamo prevazići te utjecaje i mislim da smo na dobrom putu, jer je, prije svega, zdravstvenim radnicima na prvom mjestu briga o pacijentima.

Kriza može biti šansa

- KCUS je najveća i najstarija javna zdravstvena ustanova u BiH, koja je nedavno proslavila 120. godišnjicu. To s ponosom moram da istaknem, jer moramo, prije svega, poštovati ono što je prije svih nas utemeljeno. Međutim, svima je poznato kakva je situacija u državi te da postoje finansijske poteškoće. Tako je i u našem segmentu. Međutim, ovaj menadžment i ja smatramo da kriza može biti šansa te optimistično gledamo na budući period - ističe naš sagovornik.