Zemljoradnička zadruga "Livač" iz Aleksandrovca kod Laktaša, čiji je jedan od osnivača "Caritas" banjalučke Biskupije, obratila se nadležnim kontrolnim organima u Republici Srpskoj (RS) sa zahtjevom za zaštitu intelektualnog vlasništva, a koji se odnosi na proizvodnju sira "Trapist".
Naime, Zemljoradnička zadruga je kod Instituta za intelektualno vlasništvo Bosne i Hercegovine i kod Međunarodne organizacije za intelektualno vlasništvo u Ženevi zaštitila žig "Trapist sir", te kao nosilac registrovanog žiga ima isključivo pravo na obilježavanje tog proizvoda i upotrebu ovog žiga u privrednom prometu.
Stoga će se proizvod bilo kojeg drugog proizvođača, koji nosi naziv "Trapist sir" smatrati zloupotrebom prava koja proističu po osnovu zaštite žiga i obmanom potrošača, i bit će sankcionisani.
Iz Tržišne inspekcije RS-a su potvrdili da će u redovnim kontrolama kod subjekata koji posluju s hranom posebnu pažnju obratiti na ovu vrstu proizvoda i preduzimati mjere u skladu sa zakonom.
Proizvodnja orginalnog sira "Trapista", po recepturi fratara Samostana trapista "Marija Zvijezda" u Delibašinom selu u Banjoj Luci, obnovljena je 2008.godine.
Proizvodnja sira odvija se u saradnji sa Zemljoradničkom zadrugom "Livač".
Samostan trapista "Marija Zvijezda" u Delibašinom selu osnovao je prior Franjo Wendelin Pfanner još 21. juna 1869. godine.
Trapisti su ime dobili po čuvenom francuskom samostanu "La Trappe", a službeno se nazivaju "Cisterciti strožeg obreda" i slijede pravilo života koje glasi "Moli i radi".
Dolaskom u Banju Luku, redovnici su izgradili čitav niz objekata: manji samostan (1869.), ciglanu i žitni magacin (1870.), mlin na Vrbasu, mljekaru i sušnicu za šljive (1872.), pilanu (1873.), skelu (1874.), crkvu (1875.), pivaru (1873. i 1879.), ledaru (1876.), ciglanu, pogon za proizvodnju ljepila i tutkala i rasadnik (1877.), suknaru (1878. i 1897.), sirotište, bolnicu i krilo samostana (1878.), štampariju (1879.), siraru (1882.), kožaru (1892.), veliko vodno kolo (1893.), novu pivaru (1896.) i malu elektranu (1899.) i uveli električnu rasvjetu (1899.).
Između 1885. i 1889. godine proširena je i uređena crkva i izgrađen crkveni toranj.
Samostan "Marija Zvijezda" još uvijek je nacionalizovan.
