Novi saziv Federalne vlade, koji će činiti kadrovi SDA, HDZ-a BiH i DF-a, čeka ne jedan vruć krompir nego cijela vreća, posebno u sektorima finansija, boračko-invalidske zaštite, rada i socijalnog sistema te kadrovske politike. Upravo u tim sektorima u godinama iza nas napravljeno je najviše haosa i pogrešnih poteza, dok su obaveze prema međunarodnim finansijskim institucijama unedogled potiskivane.
Zbog toga se Federacija, koja je na rubu bankrota, doslovno našla u začaranom krugu, jer s jedne strane ne može redovno servisirati svoje obaveze, a s druge nema osnova da traži, primjerice, nastavak kreditnog aranžmana s Međunarodnim monetarnim fondom (MMF), jer su vlasti ignorirale obaveze koje su se odnosile na pokretanje reformi.
Hoće li nova koalicija pronaći ključ za probleme, ostaje da se vidi. Ali, ono što zabrinjava jeste činjenica da se radi o matematičkoj, a ne programskoj koaliciji, te da su stranke prvo podijelile fotelje, a onda će "vidjeti" šta će s problemima koji more građane i državu.
Naš list donosi, prema procjenama javnosti, pet najvećih izazova s kojima će, već na samom početku mandata, biti suočen novi saziv Vlade FBiH.
1. PRAZNA FEDERALNA KASA: Finansijsko stanje FBiH, zbog enormnog zaduživanja, neplanskog trošenja budžetskog novca, kao i nedovoljnih prihoda zbog neulaganja u privredu, najblaže rečeno je u alarmantnom stanju.
Federacija grca u dugu od milijardu KM, koji valja vratiti u momentu kada je nastavak kreditnog aranžmana sa MMF-om potpuno neizvjestan. Zbog ove činjenice vlasti FBiH u proteklim godinama su pribjegavale unutrašnjem zaduživanju putem emisije obveznica i trezorskih zapisa, koje je izrazito kratkog daha.
Sve to u narednim bi godinama moglo debelo koštati fiskalni sistem većeg bh. entiteta.
2. DEFICIT U PENZIJSKOM FONDU: On, prema zvaničnim podacima iz Zavoda PIO/MIO, iznosi oko 50 miliona KM. No, stvarno stanje još je gore, s obzirom na to da penzionerima stalno kasne penzije, i to svakog mjeseca sve više.
Posljednje povećanje penzija od pet posto, kako su ocijenili i čelnik Zavoda Zijad Krnjić i budući premijer Fadil Novalić, napravljeno je bez pokrića, a Fond je tako dodatno doveden u neravnotežu. S druge strane Federalni zavod potražuje više od milijardu KM za neuplaćene doprinose. Iznesen je podatak o tome da u FBiH nije uvezano više od 750.000 godina radnog staža!
3. RASTUĆI BROJ NEZAPOSLENIH: Ovaj negativni trend do samog kraja mandata Vlada Nermina Nikšića nije mogla zaustaviti. Štaviše, CCI je krajem prošle godine objavio da je broj nezaposlenih u protekle četiri godine porastao za više od 40.000! Analize ove nevladine organizacije pokazuju da su politike zapošljavanja bile krajnje neefikasne, jer su ogromni prihodi javnih službi za zapošljavanje, koji su veći od 150 miliona KM za 2014. godinu, trošeni na administraciju, pasivne mjere i neefektivne poticaje.
4. OSPORENA REVIZIJA BORACA: Revizija u oblasti boračko-invalidske zaštite, koju je, prema zahtjevima MMF-a, nužno provoditi, bit će jedan od najozbiljnijih testova za opstanak koalicije u Vladi FBiH.
Sam lider HDZ-a BiH Dragan Čović svojim partnerima je kao jedan od prvih uvjeta postavio poništenje svega onoga što je u proteklom periodu u oblasti boračke revizije koju je provodio dosadašnji ministar Zukan Helez bilo nelegalno, a posebno se to odnosi na reviziju boraca HVO-a.
Zbog toga je u budućem radu resornog ministarstva zatražio podjelu na dva sektora tzv. komponente A i H, što je zamjenik predsjednika SDA Bakir Izetbegović već u startu odbacio.
5. HAOS U JAVNIM PREDUZEĆIMA: Sudeći prema najsvježijim izjavama predsjednika HDZ-a BiH i DF-a Dragana Čovića i Željka Komšića, između njih dvojice, kada je riječ o smjenama kadrova koje je postavljala Vlada SDA - SDP, doći će do pravog sudara!
Čović nedvosmisleno i ultimativno traži smjene svih kadrova koje je postavljao dosadašnji saziv Vlade, dok ovu opciju Komšić energično odbacuje tražeći da aktuelni SDA - SDP direktori ostanu na funkcijama dok im ne isteknu mandati. Ostaje da se vidi kako će se u cijeloj ovoj priči ponašati SDA, koja, istini za volju, ima najveći broj instaliranih kadrova u institucijama i javnim preduzećima.
Istovremeno, poslovanje javnih kompanija sve je lošije, zbog čega se traži deblokada privatizacije. Hoće li ova vlast smoći snage da, zarad interesa građana, riješi ovo pitanje, teško je reći.
