LIFESTYLE

NAŠA TEMA Psihološki je neopravdana potreba da plasirate svoj život na dlanu

A Postajemo li opslužitelji mašina i društvenih mreža

M. ČUSTOVIĆ

30.3.2015

Pojavom interneta ogradili smo se jedni od drugih. Društvene mreže, u prvim redovima Facebook, Twitter i Instagram, postale su sastavni dio naših života i osnovni način komunikacije, pa su sada aktuelna "digitalna sijela", kako je to u svojoj pjesmi "Realna TV" otpjevao popularni mostarski bend "Zoster". Ipak, ne zaboravimo da je čovjek biće jezika i, ako izgubimo jezik, više nismo ljudi. Jezik kojim govorimo, kojim mislimo, moramo dijeliti sa drugim ljudima da bi ih imali za sebe.

Iskorijeniti zlo

Uvaženi književnik, akademik i profesor Dževad Karahasan, kaže da se danas ljudi svode na bića koja opslužuju mašine, jer neoliberalnom kapitalizmu, finansijskom totalitarizmu ne trebaju misleći ljudi. Gotovo je nemoguće sresti čovjeka koji ne posjeduje pametni telefon i koji na njemu ne provede većinu svog vremena. Kao duhovna bića se srozavamo, pa ako izgubimo mobitel, izgubili smo dobar dio pameti.

Ljudi koje poznajemo, naši bližnji, na društvenim mrežama dijele svoju privatnost do mjere neukusa. Redovno nas obavještavaju šta su jeli, gdje su išli, s kim su bili, objavljuju veoma lične statuse i fotografije... Tražili smo stručno mišljenje doktorice, kliničkog psihologa, Jasmine Dizdarević, o ovoj potrebi ljudi da se javno eksponiraju.

- Stanje je alarmantno. To je zlo koje se mora iskorijeniti što prije. Psihološki je vrlo neopravdana potreba da nekome plasirate svoj život na dlanu. Psihologija ne poznaje tu potrebu, to je ipak patologija, ali pošto je to masovna pojava, onda ne možemo reći da svi bolujemo od toga. "Ufurali“ smo se da nam je lakše da komuniciramo sa internetom, nego sa čovjekom preko puta kojeg gledamo u oči. Ta vrsta komunikacije nam ne daje ništa, od nje ostajemo prazni. To što nekome kažemo gdje smo bili, šta planiramo, nema nikakvog "feedbacka". Psihologija ličnosti se na taj način ne zadovoljava - izričita je Dizdarević.

Štetni efekti

Cijenjeni profesor i doktor komunikologije Besim Spahić kaže da kao što smo odavno postali robovi automobila, frižidera, usisivača i svih drugih tehničkih pomagala, tako smo i robovi društvenih mreža, jer život postaje sve „brži“, dinamičniji, stresniji i ljudi već odavno imaju sve manje vremena da komuniciraju sa prijateljima, familijom, da pišu duga pisma ili razgovaraju na „duge staze“ putem statičnih, kućnih telefona.

- Danas se partneri i brakovi dogovaraju putem interneta. Otuđenje, teški uslovi, strah od budućnosti, osjećaja prevare od strane politike, uništene nade, dosadna svakodnevica, usamljenost, nerazumijevanje sredine i sa sredinom, sve to nas vodi ka društvenim mrežama. Posebno nemogućnost da javno kažete ono što mislite i osjećate, I onda, neka vrsta (zaštićene, slobodnije i intimnije) komunikacije, koju nam omogućavaju društvene mreže nam tu nudi izuzetne mogućnosti, koje nas dovode do ovisnosti. Danas se partneri i brakovi dogovaraju putem interneta. Riječ je svakako o eskapizmu (pasivnom i sublimatzivnom) i virtualnom životu- naglasio je Spahić.

Koliko uistinu društvene mreže mogu izazvati štetne efekte ukoliko dijelimo svoju privatnost pokazalo se prije nekoliko dana u Srbiji. Troje otmičara koji su na cesti u Beogradu planski oteli dvogodišnju djevojčicu iz majčinog naručja, sve informacije o boravištu djeteta, kako tvrde u iskazu, pronašli su na Facebook profilu njenog oca Damira

Može biti korisno

Istaknuti reditelj Haris Pašović ističe da društvene mreže mogu biti veoma korisne ukoliko ih znamo na pravi način iskoristiti.

- Internet se brže razvija od prava i običaja koji mogu da se obuhvate. Veliki umjetnik Endi Vorhol (Andy Warhol) je govorio da će jednom svi biti slavni 15 minuta. Prosto smo došli do tog momenta. Ali, čovjek mora imati neko osjećanje da bude zanimljiv drugim ljudima. Društvene mreže su jedna vrsta velikog brata, gdje se mi svjesno odričemo svoje slobode. Svi radimo po nekoliko sati dnevno da Mark Zukebrerg (Zuckerberg) uveća svoje bogatstvo - naglasio je Pašović.

Novi mediji su postali produžetak ljudskih čula

- Anštajn je jednom davno rekao da će se elektronska tehnologija toliko razviti i da će se ljudi zaboraviti družiti, normalno ljudski uživo komunicirati, pravopisno pisati. I to se desilo. Novi mediji su postali produžetak ljudskih čula, zamjenjuju naše moždane ćelije u kojima se pohranjuju zapamćeni podaci i znanje. Jednostavno se sve instant „izgugla“, kradu se tuđe misli itd. I komunicira. Naučni rad je u velikom broju slučajeva postao „copy paste“ i „download“ metodologija, što više niko ne može komtrolirati, kao ni velike korporacije, banke ili CIA hakere, koji prodiru u sve banke podataka- istakao je profesor Spahić.