Izborna utrka za nasljednika Baraka Obame (Barack) na mjestu predsjednika Sjedinjenih Američkih Država (SAD), koja zvanično počinje u januaru 2016., iako je izlazak na glasanje uvijek u novembru, već je označena kao kampanja koja bi Americi mogla donijeti prvu ženu predsjednika.

Treće mjesto

Zato američki mediji uveliko i licitiraju apsolutnom favoritkinjom, bivšom prvom damom SAD Hilari Klinton (Hillary Clinton), koja, prema anketama, uživa podršku od čak 62 posto biračkog tijela u Demokratskoj partiji.

Odmah iza nje je Elizabet Vorner (Elizabeth Warner), senatorica iz Masačusetsa, ali nju podržava tek 15 posto anketiranih demokrata. Na trećem mjestu je aktuelni potpredsjednik Džo Bajden (Joe Biden), kojeg u ovoj konstelaciji, s očekivanom kandidaturom Hilari Klintonove, podržava oko devet posto demokratskih birača.

Bajden: Veliki prijatelj BiH

Naredni predsjednički izbori već su karakteristični i po tome što se aktuelni potpredsjednik Bajden u stranačkim krugovima deklarirao da će, u slučaju da se Hilari odluči kandidirati za Bijelu kuću, on odustati u njenu korist. Time bi se prekinula ustaljena tradicija da predsjednikov zamjenik postaje glavni kandidat svoje stranke na predsjedničkim izborima.

Ta Bajdenova spremnost da “abdicira” u korist svojih prijatelja, trenutno najmoćnije političke dinastije u Americi, porodice Klinton, odmah je proizvela spekulacije da bi Bajden mogao ostati “vječiti” potpredsjednik.

Razlog odustajanja

Republikanci, ali i oponenti Hilari Klinton u Demokratskoj stranci, ponadali su se da u tome ima političke municije koju mogu okrenuti protiv nje na sljedećim izborima. Hoće li se ova afera zataškati, ili će biti razlog odustajanja Hilari Klinton od Bijele kuće, za sada nijedan američki analitičar ne može predvidjeti.

Ne treba posebno ni spominjati da bi već samo učešće Klinton i Bajdena na sljedećim izborima Bosnu i Hercegovinu i zapadni Balkan ponovo stavilo u fokus američke politike, posebno tokom kampanje.

Kada se ove godine bude govorilo o dvije značajne, iako različite balkanske godišnjice, dvadeset godina od genocida u Srebrenici, u julu, i isto toliko vremena od potpisivanja Dejtonskog ugovora, u novembru, može se očekivati da ova dva kandidata s posebnim pijetetom govore o tome.

Hoće li to rezultirati stvarno većim političkim angažmanom SAD prema rješavanju bosanskog pitanja, ozbiljno je pitanje na koje tek trebaju odgovoriti dublje analize.

S druge strane, iako je na političkom frontu republikanaca neopisiva gužva među potencijalnim kandidatima za Bijelu kuću, to skoro da ostaje bez značaja za Bosance, osim one s američkim pasošima, koji budu odlučili glasati za njih.

Pompezne najave

Osim što, isto tako, imaju nekoliko žena koje bi ušle u okršaj za najvažniju političku adresu u Vašingtonu, republikanci su ponovo aktivirali jednog člana ništa manje snažne političke familije. Džeb Buš (Jeb Bush), mlađi brat bivšeg predsjednika Džordža (George) i sin istoimenog predsjednika, već je bez pompezne najave u utrci za Bijelu kuću, u kojoj je kao tinejdžer, kako to sam navodi, proveo najvažnije godine svog života.

Buš mlađi: Kao tinejdžer bio u kampanji

Ankete, međutim, nisu blagonaklone prema bivšem guverneru Floride Džebu. On u direktnom političkom sudaru s Hilari zaostaje za čak dvadesetak procenata. Na tom desnom političkom spektru, među republikancima je više od nekoliko ozbiljnih kandidata, ali nijedan se nije približio Hilari Klinton.

Šanse republikanca

Republikanac Rend Pol (Rand Paul), ljekar po zanimanju, primakao se najbliže Hilari Klinton, ali sa “tek” 43 procenta podrške konzervativaca. Ankete tvrde da bi u predsjedničkom okršaju za Hilari glasalo 54 posto Amerikanaca, nasuprot senatora Pola.

Razlika bi se još uvećala ako bi joj na megdan izašao Džeb Buš, jer bi za ovog člana Buševog klana glasalo oko 40 posto Amerikanaca.

Problemi s mailovima

Stvari, ipak, ne izgledaju tako jednostavno i samo kao prosta politička matematika, jer Hilari Klinton naprosto nije još službeno najavila svoju kandidaturu, iako cijela Amerika šapuće o tome. Problem je nastao kada se doznalo da je bivša državna tajnica i najžešća Obamina protukandidatkinja na predsjedničkim izborima 2008., nedavno dala izbrisati više hiljada mailova koje je primala i slala s privatnog servera.

62 posto biračkog tijela u Demokratskoj partiji podržava kandidaturu Hilari Klinton