Prema najnovijim statističkim podacima, još se veliki broj proizvoda u Bosnu i Hercegovinu uvozi posredno, odnosno putem “trećih zemalja”. Rast tzv. reeksporta u našu zemlju, posebno iz zemalja regije, zabrinjava ekonomiste, koji poručuju da je ovo pokazatelj da dobavljači iz BiH još nisu razvili dobre trgovinske veze.
Kako je to navedeno u najnovijoj analizi Odjeljenja za makroekonomsku analizu (OMA) Upravnog odbora (UO) Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH, još se veliki broj proizvoda u BiH uvozi posredno, što povećava troškove.
Snaga ekonomije
Tako smo, primjerice, iz Hrvatske uvezli proizvoda drugog porijekla u vrijednosti od čak 756 miliona KM, iz Slovenije oko 601 milion KM, Austrije oko 448 miliona KM, a Mađarske oko 157 miliona KM. Nasuprot tome, uvoz proizvoda porijeklom iz Njemačke, Italije, Francuske i nekih drugih zemalja znatno je veći od direktnog, što oslikava i stvarnu snagu pojedinih ekonomija.
- Specifičan je slučaj Švicarske i Ruske Federacije, gdje se zbog uvoza sirove nafte ruskog porijekla za preradu u Rafineriji nafte Bosanski Brod posredstvom Švicarske kreira razlika veća od milijardu KM godišnje u podacima o uvozu iz ovih država prema kriterijima trgovine i porijekla – navode iz OMA-e.
Upitan šta u ekonomskom smislu predstavlja ovakav obim reeksporta, ekonomski analitičar Zlatko Hurtić kaže da se u jednom dijelu to može objasniti i činjenicom da je za većinu poslovnih ljudi iz BiH dugo vremena važio vizni režim koji ih je sprečavao da neometano putuju i razvijaju trgovinske veze.
Hurtić: Vizni režim ostavio posljedice
Malo tržište
- S druge strane, uvoznici iz Hrvatske i Slovenije, ali i poslovni ljudi hrvatske nacionalnosti iz naše zemlje, bili su veoma dugo vremena u povlaštenom položaju, jer im nije bila potrebna viza, pa su neometano mogli putovati i razvijati trgovinske aktivnosti. Konačno, tržište BiH je malo da bi osiguralo uvoz većih količina robe na osnovu koje bi se mogle dobiti povoljnije uvozne cijene, tako da se mnogi poslovni ljudi odlučuju na kupovinu robe od dobavljača iz regije - objašnjava Hurtić.
VTK nas mnogo košta, a loše radi
- Ovakva situacija odraz je, između ostalog, i lošeg rada Vanjskotrgovinske komore (VTK) BiH, čiji primarni zadatak jeste jačanje trgovinskih veza sa svijetom. Ova institucija, koja privredu BiH košta veoma mnogo, kao prvo bi morala osigurati daleko veće prisustvo kompanija iz BiH na svim većim sajmovima privrede u svijetu, što, kao što znamo, sada nije ni blizu slučaj - kaže Hurtić.
