U zemljama Balkana milioni komada ilegalnog oružja još uvijek se nalaze u rukama građana. U pitanju je najčešće zaostavština iz ratova u Hrvatskoj, BiH i na Kosovu, a vlade zemalja bivše SFRJ pokušavaju da taj problem riješe pomoću akcija legalizacije oružja.
U Crnoj Gori registrovano oko 87.000 komada oružja
Prema podacima Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) Crne Gore, u toj je zemlji registrovano oko 87.000 komada oružja. Kako je kazao Abid Crnovršanin, generalni direktor Direktorata za upravne unutrašnje poslove MUP-a Crne Gore, broj ilegalnog oružja je nepoznanica, piše RTCG.
- U Crnoj Gori ima oko 87.000 komada registrovanog oružja. Kada je u pitanju broj ilegalnog oružja, taj podatak nemamo i svaka procjena je nezahvalna - kazao je Crnovršanin.
U novembru 2014., MUP Crne Gore, UNDP, OSCE i Centar za demokratsku tranziciju pokrenuli su kampanju "Poštuj život, vrati oružje" kako bi informisali građane o štetnim posljedicama nelegalnog držanja oružja.
Zakon o oružju, koji je na snagu stupio 19. marta ove godine, predviđa da vlasnici ilegalnog oružja mogu oružje predati policiji, bez trajnih posjedica. To znači da se ilegalno oružje može predati kada to vlasnik odluči.
- Ovo se odnosi na građane koji odluče da dobrovoljno predaju oružje. Svi oni koji to ne urade, a policija tokom svojih aktivnosti pronađe ilegalno oružje, čine krivično djelo, za koje se može izreći kazna zatvora od šest mjeseci do pet godina - poručio je Crnovršanin.
Svaki peti Bosanac naoružan
Bosna i Hercegovina je, poput ostalih zemalja Balkana, opterećena problemom ilegalnog oružja. U posjedu građana, prema nezvaničnim podacima, nalazi se blizu 750.000 komada ilegalnog oružja koje predstavlja stalnu prijetnju sigurnosti. Prema tome, svaki peti građanin BiH drži ilegalno oružje.
Prema podacima Razvojnog programa UN (UNDP) iz 2010. godine, u BiH oko 495.000 domaćinstava nelegalno posjeduje oružje. Iz UNDP-a navode kako je taj broj vjerovatno i veći s obzirom na to da jedno domaćinstvo može posjedovati jedan ili više komada vatrenog oružja.
Ilustracija (U BiH oko 495.000 domaćinstava nelegalno posjeduje oružje)
Oružje u Hrvatskoj - zaostavština rata
U Hrvatskoj su, osim legalnog oružja koje služi za lov, sport i samoodbranu, na terenu još uvijek veće količine različitog vatrenog oružja i eksplozivnih naprava zaostalih iz rata. Od 2007. pokrenuta je akcija u sklopu koje je građanima omogućeno da oružje predaju policiji bez sankcija.
Građani Hrvatske na kraju 2014. godine, prema evidenciji MUP-a, posjedovali su oko 280.000 komada vatrenog oružja. Riječ je najčešće o lovačkom oružju, oružju za sportske namjene i oružju za samoodbranu.
- Pored oružja koje građani posjeduju legalno, a imajući u vidu Domovinski rat i ostala zbivanja, pretpostavljamo da je veća količina oružja u nezakonitom posjedu, odnosno oružje koje je zaostalo iz sukoba 90-ih - rekao je policijski službenik iz Službe prevencije Uprave policije Hrvatske Ivo Jakić.
Akcija legalizacije oružja u Srbiji
Od početka akcije legalizacije oružja koje posjeduju građani od 4. do 26. marta ove godine u Srbiji je predato 619 komada oružja, među kojima čak i jedna "zolja", 137 bombi i minsko-eksplozivnih sredstava, a podnešeno je i 385 zahtjeva za registraciju oružja.
- Posebno vam skrećemo pažnju na podatak o količini sakupljene municije. Taj podatak ukazuje da je za samo 22 dana, predato 15.879 komada, što je značajno više nego tokom cijele akcije legalizacije 2007., kada je prikupljeno 11.566 komada municije - kazala je načelnica Uprave za upravne poslove u sjedištu Ministarstva, general policije Zorica Lončar Kasalica.
Procjene su da se broj komada ilegalnog naoružanja kreće i do 900.000. Posljednji postupak legalizacije oružja u Srbiji proveden je 2007. kada je predato oko 8.500 raznog vrsta oružja. Građani Srbije u legalnom posjedu imaju oko 1,2 miliona komada oružja - lovačkih pušaka, karabina, pištolja, revolvera i raznog sportskog oružja.
Za Kosovo nema podataka
Portparol Policije Kosova Baki Kelani rekao je da policija nema podatke o broju neregistrovanih komada oružja na Kosovu, ali da kontinuirano radi na borbi protiv te negativne pojave s ciljem stvaranja stabilne sigurnosti za sve građane Kosova.
Vjeruje se da i dalje veliki broj građana na Kosovu posjeduje ilegalno oružje, koje je ostalo od rata 1999., a prema nekim procjenama, na Kosovu se oko 80 posto oružja posjeduje bez dozvole.
