BIH

Krnjić: Isplata penzija u FBiH bit će ugrožena

Ako bude realiziran plan o smanjenju poreza i doprinosa

Autor:B. TURKOVIĆ

27.3.2015

U Federaciji BiH trenutno se vode aktivnosti za izmjenu stopa doprinosa za penzijsko i invalidsko, zdravstveno osiguranje i doprinosa za slučaj nezaposlenosti, kojima je cilj smanjiti opterećenja za porezne obveznike.

Poslovni sektor

Između ostalog, u sklopu tih aktivnosti MMF je nedavno od Porezne uprave zatražio dostavljanje određenih podataka koji se odnose na uplatu poreza i doprinosa na osnovu kojih će se moći izraditi konkretni prijedlozi u vezi s mogućnošću smanjenja opterećenja po osnovu poreza i doprinosa na plaću i iz plaća. Iako privrednici s nestrpljenjem očekuju smanjenje opterećenja, neke druge kategorije stanovništva strahuju da će to ugroziti finansijski sistem i da će se u fondove slijevati manje novca.

U Federalnom zavodu za penzijsko i invalidsko osiguranje (PIO/MIO) kažu da su čuli za ideje o snižavanju stopa doprinosa, kao mjere za povećanje konkurentnosti bh. poslovnog sektora. No, Zijad Krnjić, direktor ove institucije, smatra da se radi o još jednoj improvizaciji bez dovoljno analitičke potvrde.

zijad-krnjic-1-ff

Foto: Arhiva (Krnjić: Upitajmo se šta bi to značilo za društvenu stabilnost)

- Neka predlagači pogledaju cijene rada iskazane kroz vrijednost prosječne bruto satnice u BiH i evropskim državama s kojima se možemo porediti, pa će vidjeti da je kod nas tako „opterećena“ prosječna bruto satnica 3,90 eura, u Hrvatskoj 12 eura, Sloveniji 15, Švedskoj i većini razvijenih zemalja EU 39 eura. Dakle, naša cijena rada izuzetno je konkurentna, možda je manja, odnosno konkurentnija samo u Indiji, Bangladešu, Vijetnamu - kaže Krnjić.

Također, dodaje on, stope doprinosa, bez poreza na dohodak i drugih poreza, koje su kod drugih zemalja uglavnom više nego kod nas, u nivou su evropskih država koje imaju sličan sistem finansiranja socijalnog sektora. Iz bruto plaće u FBiH te stope iznose 37,55 posto, Srbiji 32,1 posto, Hrvatskoj 30,5 posto, Sloveniji 45 posto, Francuskoj 44,2 posto.

Ekonomski rast

- Dakle, eventualnom avanturom sa smanjenjem doprinosa konkurentnost poslovnog sektora uopće se ne bi popravila. Šta bi popravila satnica od 3,80 umjesto 3,90 eura u odnosu na, naprimjer, slovenskih 15? Efekt takve improvizacije na sektore zdravstva i socijalnog osiguranja bio bi razarajući. A upitajmo se šta bi to značilo za društvenu stabilnost, koja je osnovni uvjet za ekonomski rast i razvoj - zaključuje Krnjić.

Bez odgovora iz nadležnih institucija

Mišljenje o tome kakve bi efekte izazvalo umanjenje poreza i doprinosa jučer smo zatražili i u Federalnom ministarstvu finansija te Poreznoj upravi FBiH. No, u ovim institucijama nisu bili u prilici odgovoriti na naš upit.