Kazaljka velikih svjetskih konfikata povremeno sklizne i na druga područja – Ukrajina, Južna i Sjeverna Koreja, Somalija, Sudan, Libija... – ali se ona uvijek iznova vraća na staro i najopasnije žarište: Bliski i Srednji istok, odnosno region Arapskog poluostrva. Znak potvrde ove geopolitičke pravilnosti je vojna intervencija koja je u srijedu uveče započeta u Jemenu, a koju je, pod vođstvom Saudijske Arabije, poveo takozvani Savjet za saradnju zalivskih zemalja.
Piše: Vlastimir MIJOVIĆ
U vazdušnim napadima na zonu glavnog grada Jemena učestvuju borbeni avioni Saudijske Arabije, Egipta, Maroka, Jordana, Sudana, Kuvajta, Ujedinjenih Arapskih Emirata, Katara i Bahreina. Spremnost da daju svoj doprinos sa kopnenim snagama iskazali su Egipat, Pakistan, Jordan i Sudan.
No, odmah su, pored pomenutih direktnih učesnika vojnog konflikta, u igru ušle i velike sile, zaštitnice i partnerice dva već odavno formirana i u ovom regionu suprotstavljena bloka. Američki zvaničnici nedvosmisleno su iskazali podršku vonoj intervenciji, otkrivajući da će pružiti svoju “logističku i obavještajnu podršku”.
S druge strane, iranske vlasti ekspresnom brzinom su osudile taj čin. Teheran to ocjenjuje kao "opasan korak" koji, po njihovom mišljenju, ugrožava suverenitet Jemena i krši međunarodne norme.
Reklo bi se – ništa novo. Stari protivnici su se, nakon dugo tinjajućih neslaganja, opet vojno sudarili. Žrtve se zasad broje u desetinama, ali vrlo brzo bi crne cifre mogle biti produžene dodatnim nulama. O tome govori podatak da je u vojnu intervenciju u Jemenu uključeno oko 150 hiljada vojnika i više od sto borbenih letjelica. Obzirom na stepen naoružanosti zemalja tzv. Savjeta za saradnju zalivskih zemalja, posebno Saudijske Arabije, i te brojke bi mogle brzo da nakvasaju.
Šiiti i suniti
No, i onima koji su u Jemenu postali njihova meta u pomoć bi mogli da priteknu saveznici kojih ni njima ne manjka. U prvom redu su to Iranci, ali i pripadnici Al-Kaide, čiji je ogranak u Jemenu jako snažan i veoma uticajan u toj razgranatoj, globalnoj terorističkoj formaciji.
Kriza u Jemenu ovim je samo eskalirala i poprimila otvoreni međunarodni karakter. Ona, inače, intenzivno traje od 2011. i od svrgavanja tadašnjeg jemenskog predsjednika Alija Abdullaha Saleha. Od tada su tekla burna previranja, u kojim su, kako se pokazuje, vodeću ulogu u toj zemlji sve više preuzimale vojno-političke snage čija glavna odrednica je odanost šiitskom vjerskom pravcu. Njihova prevlast dovela je do toga da predsjednik Jemena Abd-Rabu Mansur Hadi u srijedu uveče, vojno pritiješnjen, napusti svoju rezidenciju u Adenu, nakon što su se šiitski pobunjenici približili njegovom posljednjem uporištu. To je prelilo čašu i koalicija na čelu sa vladom u Rijadu odlučila se na otvorenu vojnu intervenciju, u znak podrške i odbrane Hadija i njegove vlade.
U principu, blokovi se u ovom sukobu stvaraju na linije podjele šiita i sunita. Ovi drugi ne dopuštaju da se, uz iransku potporu, u regionu širi šiitska dominacija. U tome imaju maksimalnu američku podršku, nasuprot onoj koju šiiti imaju od Irana. Stoga bi se moglo zaključiti da je u pozadini ovoga sukoba i konflikt na relaciji Vašngton – Teheran, premda na terenu nema njihovih vojnika.
U procjenama i analizama dometa ovoga konflikta i iznenadne vojne intervencije zasad se ne može ići dalje od onoga što je poručeno iz Brisela (EU), gdje je izražena bojazan „da bi sukobi u Jemenu mogli prerasti u ozbiljan problem sa velikim posljedicama za zemlje u regionu“. Pitanje je ko će se još i kako uključiti u ovo sve krvavije klupko, od EU i Rusije, do Kine i Indije, pa i Turske. To su veliki geopolitički igrači čijoj pažnji ne može izmaći praktično nijedan ispaljeni metak na ovoj planeti.
Potez Moskve
Možda i najbitnije će biti opredjeljenje Evropske unije. Sudeći po njenom prvom, naprijed citiranom očitovanju, tamo se kazaljka na vagi munjevitom brzinom pomjera tamo i ovamo. Interesi zemalja EU u mnogo čemu su u ovom slučaju pomiješani i suprotstavljeni, pa treba sačekati sa ocjenom na koju stranu će da prevagne. Što se tiče Moskve, velika je vjerovatnoća da će ona biti u busiji suprotnoj od američke.
Sa dalekosežnijim ocjenama dometa i intenziteta međunarodnog ratnog sukoba koji je u srijedu uveče začet u Jemenu – koji je svojedobno bio podijeljen na Sjeverni i Južni, a nikad nisu nestali apetiti za novom podjelom te zemlje - još se mora sačekati i uzeti u obzir niz detalja koji još nisu jasni.
U svakom slučaju, dva zaključka su zasad nepobitna. Prvi, da se tinjajući sukobi između šiitskih i sunitskih muslimana i država produbljavaju i zaoštravaju, i drugi – da se između Vašingtona i Teherana ionako nategnuto uže dodatno zateže, sa svim potencijalnim opasnostima i strahovima koje njihov „tihi rat“ odavno izaziva u cijelom svijetu.
