Umjesto da se 20 godina iza rata broj povratnika i stanovnika općenito povećava, a time i broj učenika, u Kupresu je obrnuto. Svakim danom sve je manje učenika u školama, ali i čitavih kupreških porodica na prelijepoj, ali sve pustijoj visoravni. Mnogi i koji su se vratili, već godinama ponovo bježe, ovoga puta ne od ratnih strahota već od 20-godišnje besperpektivnosti koju i dalje proizvodi vječito vladajući HDZ-SDA-SNSD tronožac.
Foto: Avaz (Pilić: Sve se manje kupreških dimnjaka dimi)
- Odlaze čitave porodice, sada sve više i hrvatske, premda HDZ BiH sve ove godine ima skoro apsolutnu vlast. Sve se manje kupreških dimnjaka dimi i sve je više spuštenih roletni na prozorima. Za mlade definitivno ovdje nema šanse izuzev za dio privilegiranih. Donekle još opstaju farmeri i šumarije jer ima i polja i šume, ostalo je pred kolapsom - upozorava vijećnik SBiH u OV Kupres Safet Pilić, koji se u nedostatku posla odlučio zatvoriti i vlastitu Auto-školu, te uzeti minimalnu penziju koju donekle podeblja izdavanjem apartmana u sezoni skijanja.
Negativan trend
O ovom negativnom trendu zna i direktor Osnovne škole u Kupresu Marko Tovilo.
Foto: Avaz (Tovilo: Sve je izraženiji odlazak)
- Iza rata smo startali sa 250 učenika, danas ih je oko 350 što je za 100 manje nego 2010. godine, a o predratnom broju da i ne govorimo. Pedesetak nam učenika sa sela dovoze roditelji kojima općina sufinansira prijevoz. Povratak je, na žalost, stao a sve je izraženiji odlazak. U Ravnom imamo samo 6 učenika (srpske i bošnjačke nacionalnosti op.a) čija učiteljica Fikreta Fadžan putuje iz Tomislavgrada do škole i nazad. Radi se po hrvatskim planovima i programima a jedini nam je kadrovski problem matematika i fizika, a imamo nastavnika koji dolaze iz Livna i Bugojna”, kaže Tovilo, dodajući da u školi imaju 5-6 djece srpske nacionalnosti, 30-tak bošnjačke, te 4-5 sa posebnim potrebama. Od svakog razreda imaju po 2 odjeljenja sa po 18-20 učenika, izuzev Ravnog gdje ih je u cijeloj školi 5-6.
Foto: Avaz (OŠ Kupres: Grijanja ima ali đaka sve manje)
Kupreška Osnovna škola ima vlastito grijanje na mazut i svojim kapacitetom grije Srednju školu i Dom zdravlja sa kojima graniči. Godišnje ih grijanje košta oko 60.000 KM što je preskupo pa razmišljaju da pređu na ekonomičniji model, što možda i uspiju, ali kako zaustaviti iseljavanje i “bijelu kugu”to još ne znaju. Čemu grijanje ako ne bude imalo koga grijati?
