Bosna i Hercegovina godinama ima problem sa “hroničnom bolešću” – vanjskotrgovinski deficit. Zbog prekomjernog uvoza, koji ide nauštrb izvoza, uveliko je narušen trgovinski balans, koji za posljedicu ima i slabljenje bh. ekonomije

U januara 2015. godine, naprimjer, izvoz iznosio je 64, 6 miliona KM, što je 1,3 posto manje nego u januaru 2014. godine, a uvoz je iznosio 975
miliona KM, što je 2,8 posto manje nego u januaru prošle godine.

Pokrivenost uvoza izvozom bila je 66,2 posto, a vanjskotrgovinski deficit iznosio je 329 miliona KM. Agencija za statistiku BiH objavila je da pokrivenost uvoza izvozom u 2014. iznosila 53,6 posto, dok je trgovinski deficit iznosio je sedam milijardi i 516 miliona KM.

Zašto imamo hronični problem sa vanjskotrgovinskim deficitom I kako ga smanjiti?

Ramiz Karić, direktor firme "Herceg" iz Srebrenika, jedan od većih izvoznika, smatra da postojanje hroničnog vanjskotrgovinskog deficita samo po sebi nije zabrinjavajuće.

Smatra da sva mala društva kao što je naše imaju nužnu ovisnost o inostranom tržištu.

- To je kod nas posebno izraženo iz razloga što smo u skoroj prošlosti imali destrukciju kojom su uništeni privredni potencijali ne računajući pri tom gubitak tržišta kao odlučujujući faktor. Takođe je poznata činjenica o priličnoj ovisnosti domaće privrede pogotovo kada je riječ o novim tehnologijama i repromaterijalima koji se ne proizvode u BiH - kazao je Karić.

Karić: Mala društva imaju ovisnost o inostranom tržištu

Prema njegovom mišljenju ono što zabrinjava jeste analitički sastav vanjskotrgovinskog deficita. Posebno su, kaže, zabrinjavajuće stavke koje se odnose na uvoz hrane, pića, voća i povrća ali i drugih proizvoda koji se proizvode u dovoljnoj količini koja može podmiriti domaće potrebe.

- Naši potencijali u ovoj oblasti su gotovo nesagledivi. Boljim i efikasnijim korištenjem ovih resursa ne samo da možemo podmiriti domaće potrebe nego možemo proizvoditi i za izvoz. Jedan od većih problema, posebno u poljoprivredi, je svakako usitnjena proizvodnja i postojanje velikog broja malih robnih proizvođača. S tim u vezi potrebno bi bilo da država mjerama ekonomske politike potakne njihovo udruživanje u cilju njihovog adekvatnog odgovora zahtjevima tržišta - kaže Karić.

Sigurno je da nastanku vanjskotrgovinskog deficita u značajnoj mjeri doprinose inozemni trgovinski lanci koji svoju djelatnost obavljaju na području BiH i koji uglavnom favorizuju robe iz zemalja iz kojih dolaze i na taj način dovode domaće proizvođače u gotovo bezizlazan položaj.

- Zabrinjavajuća je činjenica da je jedna i jedina poticajna mjera u FBiH oslobađanje plaćanja poreza na dobit privrednim subjektima koji izvoze 30 i više procenata - istakao je Karić.

Svakako da ova mjera nije dostatna za bilo kakvo poboljšanje konkurentne sposobnosti bilo kojeg izvozno orjentisanog privrednog subjekta.

S druge strane država opet mora brzo reagovati u pravcu stvaranja normalnih institucionalnih pretpostavki (iz njene nadležnosti) za nesmetan nastup naših privrednih subjekata na bilo koje inozemno tržište.

- Očekuje se da nova vlast mora staviti u žižu svog rada probleme u privredni, a posebno mjesto u tom širokom spektru svakako trebaju biti mjere za poboljšanje izvoza i smanjenje uvoza - kazao je Karić.

Snježana Brkić, ekonomski analitičar kaže da postojanje trgovinskog deficita nije problem sam po sebi, niti je nešto što je "neizlječivo".

Ona smatra da kada se govori o uzrocima nastajanja i održavanja vanjskotrgovinskog deficita BiH, neophodno je naglasiti nekoliko ključnih momenata:

- BiH je svoj razvojni put započela s poslijeratnom ekonomijom – odlike jedne takve ekonomije su, između ostalog, ogromna materijalna razaranja i gubitak ljudskih resursa, "odliv mozgova", gubitak tržišta, prekid funkcionalnih veza između regiona unutar same zemlje, što sve vodi slaboj ekonomskoj aktivnosti, posebno niskom nivou industrijske proizvodnje – kaže ona.

- BiH je zemlja s izuzetno složenom državnom strukturom koja predstavlja balast ekonomiji, ne samo u finansijskom smislu, već i u vidu sporog i neefikasnog makroekonomskog menadžmenta. Ekonomsku stvarnost BiH godinama je karakterisalo odsustvo adekvatne i konzistentne razvojne strategije, pa time i strategije vanjske trgovine (posebno unapređenja izvoza), te odsustvo industrijskih politika – zaključila je ona.

Navodi da se trgovinski deficit postepeno smanjivao do 2007. i 2008. godine, kada je ponovo zabilježen njegov rast zbog tzv. cikličnog deficita izazvanog globalnom recesijom koja je "uvezena" u BiH. U 2003. godini pokrivenost uvoza izvozom iznosila je svega 29,1 posto, ali se povećavala iz godine u godinu, da bi dostigla nivo od 53,6 posto u prošloj godini.

Izostanak podrške države privredi općenito i izvoznicima posebno, uz istovremeno značajan angažman te iste države na uvoznoj liberalizaciji, dodatni su razlozi sadašnje situacije u eksternom sektoru. Međutim, izgubljeno vrijeme i šanse ne mogu se vratiti.

Međutim, to ne amnestira državu od daljnjeg nečinjenja ili činjenja novih promašaja, vlastitih ili dirigovanih.

- Mogući su drugi vidovi podrške privredi i izvoznicima, u smislu definisanja konzistentne strategije, stvaranja pravne sigurnosti, programa i podsticaja za sektore identifikovane kao prioritetne, podrške promociji izvoznih proizvoda, intenziviranja ekonomske diplomatije u oblasti otklanjanja necarinskih barijera i olakšavanja trgovine, standardizacije i certificiranja kojima bi se prevazilazile tehničke barijere izvozu, izgradnje infrastrukture - dodala je Brkić.

Igor Gavran, ekonomski analitičar Vanjskotrgovinske komore smatra da iako trend kontinuiranog povećanja izvoza, započet u drugoj polovini 2012. i nastavljen u 2013. godini, održan u 2014. godini, stopa njegovog rasta je smanjena, a uvoz istovremeno znatno više povećan.

To je rezultiralo pogoršanjem međusobnog omjera, odnosno povećanjem deficita i smanjenjem pokrivenosti uvoza izvozom.

Ni rekordna vrijednost izvoza u 2014. godini nije bila dovoljna da ovaj odnos učini povoljnijim, zbog drastičnog povećanja uvoza za skoro milijardu KM.

- Razmatrajući kvartalne i mjesečne pokazatelje uočavamo očekivane negativne efekte katastrofalnih poplava i njihovih posljedica, zbog kojih su negativni u drugom i trećem, a pozitivni u prvom i četvrtom kvartalu. Ipak, čak i pozitivni pomaci, odnosno njihova struktura, samo potvrđuju „dijagnozu“ dugotrajne privredne stagnacije, iz koje se izdvaja tek mali broj uspješnih kompanija – vodećih izvoznika u kontinuiranom razvoju – kazao je Gavran.

Igor Gavran, ekonomski analitičar Vanjskotrgovinske komore

On je napomoenuo da najznačajniji vanjskotrgovinski partner Bosne i Hercegovine u 2014. godini ostala je  Evropska unija, učešće CEFTA 2006 je znatno manje, a sve ostale države zajedno imaju znatno manji značaj u trgovini.

Pojedinačno se izdvajaju Hrvatska, Njemačka, Srbija, Italija i Slovenija. Uzimajući u obzir ukupan obim trgovine, odnosno i izvoz i uvoz.

- Ostvarena vanjskotrgovinska razmjena u BiH, pored djelovanja spomenutih vanrednih okolnosti i uticaja, najvećim je dijelom ipak odraz uslova nepovoljnog poslovnog okruženja i nekonkurentnosti većeg dijela privrede. Neophodne ekonomske reforme  su izostale i u 2014. godini, te nije bilo ni realno očekivati povoljniji ishod, oslanjajući se samo na mali broj izvoznih lidera, čiji kontinuirani razvoj i ulaganja u prilagođavanje najvišim standardima i zahtjevima izvoznih tržišta, praktično „održava u životu“ bh. izvozne performanse – kazao je naš sagovornik.

Enormni prirodni resursi i ekonomski potencijali su realan osnov za vanjskotrgovinski preokret u budućnosti, ali tek onda kada mnogo veći broj privrednih subjekata dostigne nivo konkurentnosti aktuelnih izvoznih lidera.

- Ovakav zaključak potvrđuju i nepovoljna kretanja u januaru 2015. godine, odnosno smanjenje ionako nedovoljnog izvoza. Iako je i uvoz još više smanjen, pa tako i deficit, to je više odraz smanjenja ekonomske aktivnosti i pojedinih uvoznih i izvoznih cijena, nego održivog smanjenja uvoza povećanjem učešća domaćih proizvoda na tržištu – kazao je Gavran.

Posebno je drastično smanjenje vrijednosti uvoza mineralnih goriva, zbog ogromne razlike u cijenama prije godinu dana i danas.

- Na nekim su tržištima ostvareni i pozitivni pomaci, npr. na tržištu EFTA-e, s kojom od početka godine imamo uspostavljen i režim slobodne trgovine, a posebno pozitivan je rast izvoza agroindustrijskih proizvoda. Jasniju sliku vanjskotrgovinskog trenda i očekivanja ne možemo imati prije isteka prvog kvartala, ali januarski podaci u svakom slučaju nisu ohrabrujući – ističe Gavran.

Prema njegovom mišljenju nužne su i „unutarnje reforme“ u samoj privredi, odnosno temeljito restruktuiranje brojnih subjekata preopterećenih viškom zaposlenih, prevaziđenim tehnologijama i proizvodnim programima, neodgovarajućim upravljanjem, manjkom kapaciteta i kapitala.

Prekomjeran uvoz finalnih proizvoda, kakve smo sami sposobni proizvesti istog ili boljeg kvaliteta, je najsigurniji put u devastiranje i nestanak vlastite privrede, potvrđuje i naš sagovornik.

Ukoliko u 2015. godini vremenske prilike budu povoljnije, a na ključnim izvoznim tržištima tražnja za proizvodima iz BiH stabilna ili rastuća, realno je očekivati nastavak trenda povećanja izvoza, čak i nešto većeg nego u prethodnoj godini, ali najvjerovatnije i povećanje uvoza.

Dragutin Škrebić, vlasnik Fabrike „Škrebić Company“ iz Teslića, kazao je kako situacija u našoj zemlji je sve teža te su tokom ove godine mnoge firme došle na ivicu bankrota i da su smanjile svoje poslovanje.

- Svi imamo namete koji su neprimjerenim ovim našim uslovima, imamo proizvodna sredstva koja su zastarila, ovdje se ipak desio rat. Ovih 20 godina malo koja firma je bila u mogućnosti da investira u novu opremu, konkurentnost naših kompanija i proizvoda je na veoma niskom nivou. S druge strane ono što nije dobro, a mi smo omogućili kod drvoprerade, koja je glavna industrijska grana u BiH, da se izvozi sirovina, najkvalitetnija po upitnim i sumnjivim cijenama van prostora naše zemlje. Industrija u BiH na taj način ostaje bez sirovine, odnosno kvalitetne sirovine, da preradi u fabrikama te izvozom proda za mnogo veću cijenu, a odnos izvoza i uvoza bi bio značajno bolji da nije ovakva situacija – kazao je Škrebić.

Dragutin Škrebić, vlasnik Fabrike „Škrebić Company“

 Da bi se poboljšao izvoz a smanjio uvoz, Škrebić smatra da je potrebno da se smanje porezi i doprinosi, previsoki su za naše uslove.

- S druge strane administrativnu papirologiju, svesti na onaj minimum koji je za naše uslove. Ne možemo postavljati evropske standarde, a standard nam je kao u Africi. Ono što je možda jedan od ključnih pitanja je novi Zakon o radu, a ne očekujemo da se njime kazne radnici, hoćemo da se razdvoji rad od nerada – zaključio je Škrebić.