BIH

ISTRAŽIVANJE “DNEVNOG AVAZA” Mladima iz BiH najpristupačnija je Austrija

Kakvi su uvjeti i cijene studiranja u inozemstvu

Redakcija

7.3.2015

Među mladima u Bosni i Hercegovini Austrija je prvi izbor kada se radi o studiranju u inozemstvu. Prema informacijama koje su dostavljene Udruženju bh. studenata u Evropi (STUDIRAJeu), krajem 2012. godine u Austriji je studiralo više od 2.500 studenata, s tendencijom rasta.

Iste godine u Austriji je, kada je riječ o zemljama zapadnog Balkana, zabilježen najveći broj studenata upravo iz BiH. U istoj godini, naime, u Austriji je studiralo oko 1.600 studenata iz Hrvatske te 1.500 iz Srbije.

Povrat školarine

Državljani BiH trenutno na većini austrijskih univerziteta plaćaju školarinu od oko 740 eura po semestru, odnosno 1.500 eura godišnje. Na nekim univerzitetima, poput Univerziteta Beč, taj iznos je duplo manji, a na nekima postoji i mogućnost povrata školarine ukoliko polože određeni broj ispita.

U Udruženju “STUDIRAJeu” objašnjavaju da je uvjet za upis na fakultet u Austriji da se prvo upiše studij u BiH.

- S potvrdom da ste upisani na studij u BiH možete aplicirati na isti studij u Austriji. Ukoliko je dokumentacija potpuna, vaš upis je zagarantiran. Međutim, postoje rijetki studiji u Austriji gdje je dodatno potrebno položiti i prijemni ispit u Austriji, primjerice, medicina, stomatologija, veterina i dr. U tom slučaju procedura je malo kompliciranija, ali, ipak, ima naših studenata koji se odluče na taj korak - objašnjava Fikret Rifatbegović, osnivač i predsjednik Udruženja “STUDIRAJeu”, koji je i sam bečki student, s obzirom na to da je u austrijskoj prijestonici završio studij molekularne biologije te magistrirao, a trenutno je u završnoj fazi doktorata iz oblasti molekularne medicine.

Boravišna dozvola

Kako dalje dodaje, za vrijeme studija u Austriji državljani BiH moraju imati boravišnu dozvolu. Najčešće se radi o studentskoj vizi koja se jednom godišnje produžava. Prilikom produžavanja potrebno je priložiti dokaz o položenim ispitima iz protekle godine, kao i o određenoj svoti novca, odnosno nekoliko hiljada eura, na bankovnom računu.

Studenti koji tek upišu studij u Austriji imaju pravo da rade deset sati sedmično, pri čemu prosječna zarada iznosi oko 350 eura. Ukoliko završe prvi ciklus studija (bachelor studij), imaju pravo raditi i do 20 sati sedmično. Međutim, da bi dobili radnu dozvolu, studenti prethodno moraju pronaći poslodavca koji bi za njih aplicirao za radnu dozvolu. Međutim, iskustva govore da to nije baš jednostavno.

U Turskoj moguće dobiti stipendije

rifatbegovic

Rifatbegović: Za rijetke studije potrebno položiti prijemni ispit

Prema Rifatbegovićevim riječima, nakon Austrije, Turska predstavlja najomiljeniju destinaciju za studiranje van bh. granica.

- Jedan od razloga zašto je to tako je činjenica da ova zemlja  dodjeljuje i stipendije za studente te oni u principu imaju dovoljno novca da žive i studiraju u Turskoj. U tu svrhu se svake godine raspisuje konkurs za dodjelu stipendija - kaže Rifatbegović, objašnjavajući kako se detaljnije informacije mogu pronaći na “STUDIRAJeu” forumu.

Inače, na internetskoj stranici “STUDIRAJeu” postoje i druge potrebne informacije te se može uspostaviti kontakt sa studentima koji već studiraju van bh. granica.  

AUSTRIJA  Unatoč visokim cijenama, Bosanaca nikad više

Iz Udruženja bh. studenata u Beču “Collegium Bosniacum” kažu da naši studenti u austrijskoj prijestonici prvenstveno biraju pravo, ekonomiju i farmaciju.

Studentski život u Beču nije jeftin, a najviše košta smještaj. Zbog velike popularnosti i ogromnog broja studenata koji svake godine dolaze iz cijelog svijeta, gotovo je nemoguće dobiti sobu u studentskom domu.

Cijene jednokrevetnih soba kreću se od 280 do 400 eura mjesečno, dok su dvokrevetne sobe nešto jeftinije. Postoji mogućnost i dijeljenja stana s još jednim ili više studenata koji se u Austriji popularno zove WG (Wohngemeinschaft - stambena zajednica) i košta od 280 do 350 eura mjesečno. U ovu cijenu su u većini slučajeva uključene režije i internet.

Ako student želi imati svoj stan, iznajmljivanje jednosobnog stana od 30 kvadrata košta od 450 do 650 eura mjesečno.

Iz „Colegium Bosniacuma“ apeliraju na buduće studente koji žele nastaviti školovanje u Beču da se počnu pripremati ranije za studij te počnu tražiti smještaj barem dva-tri mjeseca prije dolaska.

Inače, bh. studenti do 26 godina starosti koriste najpovoljniju opciju za gradski prijevoz, a to je četveromjesečna semestralna karta, koja košta 128,50 eura. Oni koji su stariji od 26 godina imaju dvije opcije, ili kupovati mjesečnu kartu od 50 eura ili kupiti godišnju od 450, a koju će otplaćivati u mjesečnim ratama u prosjeku od 34 eura.

Zdravstveno osiguranje, koje je obavezno u Austriji, bh. studenti kao i svi ostali plaćaju 50 eura mjesečno, a tim iznosom im je pokriveno osnovno kao i, eventualno, bolničko liječenje u cijeloj Evropi.

Bh. studenti najviše koriste najnižu tarifu za telefon u Beču, koja iznosi 10 eura i u koju nisu uključeni pozivi niti poruke prema BiH. U prosjeku studenti na hranu potroše od 200 do 250 eura mjesečno, s tim da se većina njih opredjeljuje da sami sebi kuhaju.

I pored visokih cijena studiranja u Austriji, priliv studenata iz naše države na austrijske univerzitete nikada nije bio veći.

sadic

Šadić: Završava ekonomiju u Gracu

Svoja iskustva studiranja u Austriji s nama je podijelila 23-godišnja Tuzlanka Amna Šadić. Studira od 2011. i trenutno je na završnoj godini ekonomskog fakulteta u Gracu.

- Kada sam tek došla u Grac, isključivo su me finansirali roditelji. Nisam poznavala jezik i nisam ni mogla da radim. Nakon određenog vremena sam počela raditi honorarno, a onda sam dobila i stalni posao. Mi u Gracu semestar plaćamo 750 eura, što je ogromna cifra za studente iz BiH. Ja sam nakon dvije godine traženja konačno našla stipendiju koju trebam dobiti od jedne austrijske organizacije od ljetnog semestra 2015. - kaže Šadić.

coric

Ćorić: Sama se finansira

U Beču studira i Ajdina Ćorić, 23-godišnja studentica iz Jelaha. Kaže da je veoma ljuti činjenica da studenti iz BiH moraju plaćati semestralno 386 eura, dok, naprimjer, studenti iz Hrvatske plaćaju samo taksu od 18 eura, jer dolaze iz EU.

- Nažalost, naša država mladima ne nudi nikakvu perspektivu pa smo prinuđeni da je napuštamo. Studiram u Beču od 2012. godine i od početka se sama finansiram. Pošto mi studenti iz BIH smijemo raditi samo 10 sati sedmično, ne uspijem zaraditi onoliko koliko mi treba. Studentski život u Beču je skup, a niko iz BiH nam ne nudi stipendije - kaže Ćorić.

DANSKA  Studiranje za one koji nisu iz EU gotovo nemoguća misija

deliu

Deliu: Komplicirani i teški uvjeti

Za građane Danske, ali i strane državljane koji imaju stalnu boravišnu dozvolu u ovoj zemlji, studiranje je potpuno besplatno, kao i za sve državljane EU.

Arben Deliu je bosanskohercegovački građanin koji je kao dječak došao u Dansku, ovdje završio osnovnu školu, zatim gimnaziju te nakon pet godina postao magistar historije i psihologije. Radi kao profesor u jednoj velikoj danskoj gimnaziji. Kazao nam je da je studiranje u Danskoj za studente koji dolaze van zemalja EU moguće, ali pod izuzetno kompliciranim i teškim administrativnim uvjetima.

- U toku studija strani studenti koji dolaze izvan EU nemaju pravo na bilo kakvu pomoć od Danske, ali imaju pravo na rad od maksimalno 20 sati sedmično i puno radno vrijeme u junu, julu i avgustu. Nepoštivanje ovog pravila za posljedicu ima visoku novčanu kaznu i ukidanje boravišne vize te deportaciju iz Danske - kaže Deliu, objašnjavajući da je za studente van EU studiranje u toj zemlji gotovo nemoguća misija.

HOLANDIJA  Bh. studenti nemaju povlastice i plaćaju maksimalne iznose

viteskic

Viteškić: Godišnje 12.000 eura

Studentima iz BiH za “bachelor program” u Holandiji potrebno je izdvojiti znatne sume novca jer dolaze iz zemlje koja nije članica EU, a cijene variraju ovisno o studijskoj grupi.

Una Kasum iz Bosanskog Novog plaća 7.336 eura školsku godinu na studijskoj grupi za medicinsku sestru. Uspjela je pronaći stipendiju od 3.200 eura, ali za preostali dio mora se sama snalaziti pa radi vikendom i kad god je slobodna.

Vedad Viteškić iz Sarajeva nedavno je završio master program na odsjeku za arhitekturu “Erasmus univerziteta” u Roterdamu i već se vratio u domovinu.

erasmu

"Erasmus univerzitet" u Rotterdamu: Visoka školarina

- Godišnje sam školarinu plaćao 12.000 eura. Srećom, imao sam stipendiju od holandskog “Nuffica“ – kaže Viteškić za „Dnevni avaz“ te dodaje da su veoma visoke i cijene stanovanja u drugom najvećem holandskom gradu.  

Naime, cijena sobe blizu fakulteta iznosi oko 500 eura, što je oko 50 posto mjesečne stipendije, a s druge strane ostatak stipendije pokriva hranu, odjeću, izlaske i putovanja.

- Za osiguranje su rezervirana posebna sredstva od oko 1.400 eura - dodaje mladi Sarajlija koji se okitio diplomom slavnog roterdamskog univerziteta.

Da bh. studenti nemaju nikakvih povlastica na holandskim visokoškolskim ustanovama, već naprotiv, plaćaju maksimalne iznose, dokazuje i primjer s Tehničkog univerziteta Delft, gdje je iznos školarine još veći za “bachelor program” i to 8.678 eura, a master je 13.560 eura. Holandski zakon omogućava studentima van EU da rade na bazi pola radnog vremena, ali prethodno moraju osigurati radnu dozvolu. Maksimalni broj radnih sati sedmično je 10, dok u periodu juni-avgust mogu raditi puno radno vrijeme.

VELIKA BRITANIJA  Nakon tri godine boravka Bosance tretiraju kao domaće

studenti

Studenti mogu dobiti kredite koje vraćaju kada se zaposle

Bosanci i Hercegovci koji u Velikoj Britaniji imaju boravišnu vizu mogu nakon tri godine boravka upisati fakultet pod uvjetima koji važe za domaće studente. Do tada plaćaju iznose predviđene za one strance koji dolaze izvan EU.  

S obzirom na to da većina naših studenata već ima i britansko državljanstvo, plaćaju godišnju školarinu od 9.000 funti, što je oko 12.000 KM. Od države dobiju kredit i otplaćuju ga kada se zaposle, odnosno kada im godišnja plaća bude oko 16.000 funti. Oni koji dolaze iz zemalja koje nisu članice EU plaćaju upisninu između 10.000 i 16.000 funti.

Postdiplomski ili master studij svi plaćaju te za ovu vrstu školovanja nema kredita i to košta od 9.000 do 30.000 funti. Doktorate rijetko ko sam plaća, jer uglavnom fakulteti pronalaze sponzore, tako da student dobiva trogodišnje školovanje i plaću, koja nije velika, ali od koje se može živjeti.