Arheolozi u Etiopiji pronašli su fosiliziranu čeljust za koju misle da je pripadala "prvom čovjeku koji je hodao Zemljom", prenosi BBC.

Fosil je otkrio profesor Brian Villmoare sa Univerziteta u Nevadi, koji je sa svojim timom kopao na području za koje se vjeruje da je kolijevka ljudskog roda. Po njihovim procjenama, vilica je stara 2,8 miliona godina, što genezu ljudskog roda pomiče za 400 hiljada godina nazad.

Villmoare vjeruje da otkriće utvrđuje evolucijsku vezu između slavnog, 3,2 miliona godina starog australopiteka Lucy, izumrlog majmunolikog čovjekovog pretka, čiji je kostur iskopan u blizini 1974. godine.

Naučnici se muče da uspostave "čistu i jasniju" vezu između ljudi i njihovih majmunolikih predaka zbog velike vremenske praznine u dosad otkrivenim fosilnim ostacima jedne i druge grupe.

Villmoare je rekao BBC-ju da otkriće daje prvi pogled u "najvažniju tranziciju u ljudskoj evoluciji" i da bi moglo riješiti jedno od ključnih pitanja u tom procesu - što je nagnalo naše pretke da se spuste sa stabala i svoja naselja počnu graditi na tlu.

Fosilni ostatak je lijeva strana donje čeljusti i sačuvano je pet zubi. Stražnji kutnjak manji je od onih kakve su imali ostali hominidi u području, što je jedna od osobina koja razlikuje ljude od njihovih primitivnijih predaka, kaže profesor William Kimbel, direktor Instituta za ljudsko porijeklo pri univerzitetu u Arizoni.

Prijašnji najstariji fosil pripisan rodu Homo je gornja čeljust iz Hadara u Etiopiji koji je star 2,35 miliona godina, rekao je BBC-ju profesor Chris Stringer iz Nacionalnog muzeja u Londonu.

"Znači, ovo otkriće pomiče ljudsku liniju za 400 hiljada godina i vrlo je blizu svom vjerovatnom (predljudskom) pretku. Ta kombinacija primitivnog i naprednog među zubima ovu čeljust pretvara u dobar tranzicijski oblik od Lucy do kasnijih ljudi", rekao je Stringer.

Međutim, samo pola čeljusti, bez ostalog dijela kostura, nije dovoljno kako bi se sa sigurnošću moglo utvrditi radi li se uistinu o "prvom čovjeku".