Odluka Vlade Federacije BiH u tehničkom mandatu da odobri plan privatizacije 14 državnih preduzeća u ovoj godini izazvala je buru u političkoj javnosti. Sve je kulminiralo nalogom predsjednika FBiH Marinka Čavare o zabrani donošenja svih budućih odluka koje nisu vezane za osiguranje funkcioniranja FBiH.
Naš list došao je do cjelokupne dokumentacije o preduzećima koja trebaju biti privatizirana te do dokumenata Agencije za privatizaciju FBiH, u kojima se, što je posebno zanimljivo, navode uzroci srozavanja kapitala državnih preduzeća, nekadašnjih privrednih giganata.
Potpuni zastoj
Naime, u tim dokumentima se navodi da je u posljednjih pet godina uslijedio potpuni zastoj privatizacije i da je desetak državnih kompanija, čija se imena godinama ponavljaju, u planu privatizacije izgubilo čak 1,5 milijardi KM kapitala!
Foto: Arhiva (“Hidrogradnja”: Zašto nema investitora)
- Sve upućuje na potrebu hitnih i radikalnih mjera, koje trebaju rezultirati ubrzavanjem procesa i okončavanjem privatizacije u realnom vremenu – navodi se u programu rada APF-a.
Kako se navodi, Agencija svake godine objavljuje prodaju pojedinih preduzeća po nekoliko puta, ali se još nije pojavio kvalitetan investitor. To se pogotovo odnosi na preduzeća "Šipad Export-Import", "Hidrogradnju", Remontni zavod Travnik, Fabriku duhana Mostar.
Foto: Arhiva (“Feroelektro”: Drastičan primjer)
Ističu da Agencija ne može provoditi privatizaciju preduzeća za koje postoji interes, kao što su "Bosnalijek", "Sarajevo osiguranje" ili Fabrika duhana Sarajevo, jer ne postoje odluke Vlade. Kao uzroke navode da "resorna ministarstva nisu kadrovski osposobljena za efikasno upravljanje privrednim društvima".
U dosadašnjoj praksi, ističe se, postoje brojni primjeri privrednih društava, gdje nadležna ministarstva niti su imala strategiju razvoja niti su pravovremeno reagirala na probleme s kojima su se ta društva sučeljavala. Kao najdrastičniji primjeri navedeni su FDM, "Feroelektro", "Šipad Export-Import", "Hidrogradnja", KTK Visoko i Remontni zavod Travnik.
Foto: Arhiva (FDS: Nema odluke Vlade o prodaji)
Tako je u zvaničnom aktu APF-a, praktično, navedeno da uništavanje državnih preduzeća treba tražiti u nekompetentnom rukovođenju ministarstvima, a sve pod pokroviteljstvom dosadašnjih vladajućih stranaka.
Kada je riječ o preduzećima koja se planiraju privatizirati u ovoj godini, to su "Bosnalijek", u kojem Vlada ima 19,25 posto, odnosno 15 miliona KM kapitala, zatim "Energopetrol", gdje državni kapital iznosi 22,2 posto, odnosno 15,2 miliona KM, te "Energoinvest", gdje je državni kapital 67 posto ili 147,9 miliona KM.
Šta je planirano
Planirana je i privatizacija "Aluminija" Mostar, gdje država ima 44 posto kapitala, odnosno 83,6 miliona KM, "Hidrogradnje", u kojoj država upravlja dvotrećinskim kapitalom u iznosu od 47,4 miliona, i Remontnog zavoda Travnik sa 51-postotnim državnim kapitalom od 2,6 miliona KM.
Na prodaju su i "Željezara" Zenica, gdje je 100-postotni državni kapital od 54,5 miliona KM, KTK Visoko sa 67 posto, odnosno 69,6 miliona KM, "Agrokomerc" sa 90 posto, od 280,2 miliona KM, "Konfekcija Borac" Travnik sa 60 posto ili 10,3 miliona KM, Fabrika duhana Mostar sa 67 posto ili 6,9 miliona KM, "Vitezit" sa 100 posto, odnosno 30,8 miliona KM, i Holding "Putevi BiH", gdje je gubitak veći od kapitala za 31.414 KM. Ukupan državni kapital u preduzećima predviđenim za privatizaciju u ovoj godini iznosi 772,7 miliona KM.
Talić: Godinama se ne ulaže u preduzeća
Pomoćnika direktora APF-a Fikreta Talića upitali smo zašto imamo katastrofalnu sliku privatizacije.
- Stalno govorimo o tome da su nam obezvrijeđena preduzeća i to je činjenica. Godinama nema nikakvih ulaganja u ta preduzeća, nema finansijske konsolidacije niti restrukturiranja da bi ta preduzeća održali i učinili atraktivnim. Ne čudi da smo do danas izgubili i do milijardu i po KM kapitala u tim preduzećima - kaže Talić.
Na upit šta je s dugonajavljivanim novim Zakonom o privatizaciji, koji je predvidio ekspresnija rješenja, ističe da ga je APF 2012. pripremio i uputio Vladi, ali nije bilo zelenog svjetla u Ministarstvu energije, industrije i rudarstva.
Prodaju telekoma i elektroprivreda zaustavili Trhulj i Bijedić
Prema raspoloživoj dokumentaciji, APF se u prošloj godini obratio Ministarstvu energije, industrije i rudarstva na čelu s Erdalom Trhuljem (SDA) radi utvrđivanja interesa o privatizaciji dvije elektroprivrede. No, u dopisu od 28. novembra 2014. Trhulj je potcrtao da ne treba prodavati državni kapital u ovim preduzećima.
Foto: Avaz (Trhulj i Bijedić: Zvanično reagirali)
Također, dopisom od 17. novembra 2014. APF-u se obratio i ministar prometa i komunikacija FBiH Enver Bijedić (SDP), kazavši da ne treba prodavati državni kapital u dva telekoma. Talić navodi da je APF 2012. pripremio da se privatizira barem po pet posto “Elektroprivrede” i “BH Telecoma”, ali da ministarstva to nisu dozvolila.
- Mi i dalje smatramo da se jedan dio u ovim kompanijama može privatizirati. Naravno i dalje treba zadržati najmanje 67 posto državnog kapitala radi nekog strateškog partnera - kaže Talić.
Platili certifikatima
Statistike koje su navedene u aktima APF-a, najbolje ilustriraju pogubnost postupka privatizacije 1999. godini. Tada je privatiziran kapital od devet milijardi KM naplaćen u certifikatima u iznosu od 8,4 milijardi, a tek pola milijarde u gotovini!
Gubici veći
Prema zvaničnim podacima APF-a, većina preduzeća koja se namjeravaju privatizirati, izuzev nekih, poput "Bosnalijeka", konstantno su gubila kapital. Kada je riječ o "Energopetrolu", "Konfekciji Borac" Travnik, "Vitezitu" ili Holdingu "Putevi", gubitak je veći od samog kapitala!
“Bosnalijek”
2010. 118 miliona KM
2011. 124 miliona KM
2012. 128 miliona KM
2013. 127 miliona KM
“Energopetrol”
2010. 50.000 KM
2011. 0 KM
2012. 0 KM
2013. 0 KM
“Energoinvest”
2010. 218,2 miliona KM
2011. 211,1 miliona KM
2012. 177,1 miliona KM
2013. 169,7 miliona KM
“Aluminij”
2010. 175,3 miliona KM
2011. 176,5 miliona KM
2012. 110,7 miliona KM
2013. 23,5 miliona KM
“Hidrogradnja”
2010. 61,6 miliona KM
2011. 58,6 miliona KM
2012. 66 miliona KM
2013. 82,9 miliona KM
Remontni zavod Travnik
2010. 4,4 miliona KM
2011. 3,9 miliona KM
2012. 3,5 miliona KM
2013. 3 miliona KM
“Šipad Export-Import”
2010. 11,3 miliona KM
2011. 8,3 miliona KM
2012. 5,3 miliona KM
2013. 4,7 miliona KM
“Željezara” Zenica
2010. 59,2 miliona KM
2011. 54,5 miliona KM
2012. 50 miliona KM
2013. 46 miliona KM
KTK Visoko
2010. 32,7 miliona KM
2011. 28,1 miliona KM
2012. nema podataka
2013. nema podatak
“Agrokomerc”
2010. 100,2 miliona KM
2011. 87,8 miliona KM
2012. 76 miliona KM
2013. 65,6 miliona KM
“Konfekcija Borac” Travnik
2010. 2,5 miliona KM
2011. 41.123 KM
2012. 0 KM (gubitak 4 miliona KM)
2013. 0 KM (gubitak 3,4 miliona)
Fabrika duhana Mostar
(Nema podataka u knjigama)
“Vitezit”
2010. Nema podataka
2011. 33,1 miliona KM
2012. 32,6 miliona KM
2013. 30,8 miliona KM
Holding “Putevi”
Sve četiri godine 0 KM
