BIH

Djela Mustafe Faginovića pronađena nakon 100 godina!

Umjetnik Enes Halimić za "Avaz" govori o velikom otkriću

Autor:M. ČUSTOVIĆ

2.3.2015

Istaknuti samostalni umjetnik Enes Halimić došao je do velikog otkrića koje će sigurno promijeniti historijsku sliku o gradu Sarajevu. Pronašao je djela iz 1866. godine, nastala iz kista najvećeg slikara (nakkaš) osmanskog doba Mustafe Faginovića, a bila su skrivena ispod nekoliko centimetara dubokog sloja boje na zidovima džamije Havadže Durak, poznatije kao Baščaršijska.

enes-halimic-bascarsijska-dzamija-14-is

Foto: I. Šebalj (Kapitalno djelo bilo skriveno ispod slojeva boje)

Umjetnine je Halimić otkrio nakon stotinu godina, kako tvrdi, prvi put su ih prefarbali pred Prvi svjetski rat, a u periodu nakon toga Baščaršijska džamija, koja je sagrađena 1528., doživjela je mnoge promjene.

Bila skrivena

- Djela Mustafe Faginovića su se spominjala u raznim pričama, sumnjalo se da postoje, ali nije bilo dokaza, jer nikada nisu pronađena. Bila su skrivena od očiju javnosti, prekrivena s više slojeva boje, dubine od milimetra do sedam centimetara. U Baščaršijskoj džamiji sam pronašao i Mustafino kapitalno djelo, a zanimljivo je da je natpis na ulaznim vratima džamije zapravo posvećen nakašu Mustafi i njegovim pomoćnicima - započeo je svoju priču Halimić.

Već 13 godina istražuje umjetničku porodicu Faginovića, gdje je, kako kaže, uz Mustafu, potekao i najveći kaligraf tog doba Ali Šerif, kojem je i posvetio izložbu "Iz mape Faginovića-levhe i radovi Ali. ef. Faginovića, istaknutog bh. kaligrafe 19. i 20. st.", koja je 2010. bila upriličena u Bošnjačkom institutu u Sarajevu.

- Ali Šerif je i posljednji veliki kaligraf koji je svojim učenicima izdavao diplome, a također, bio je prvi muvekit. Nema mnogo zapisa o Faginovićima. Porijeklom su iz Perzije, pripadali su derviškom redu kadirija, a pretpostavlja se da su u Sarajevo došli s osmanskom vojskom kao prateći aparat, ali uvijek su se deklarirali kao Bosanci - naglasio je Halimić.

Ističe da je Mustafa Faginović oslikao i Čekrečijinu džamiju 1871., a u isto vrijeme izveo je i vedute Meke i Medine u Mišćinoj džamiji, i to tako što je iskustvo iz minijaturnog slikarstva prenio u monumentalno zidno slikarstvo. Zanimljivo je da se njegovo djelo može vidjeti i na fasadi Šarene džamije u Travniku, da je čak bilo i na Dizdarevoj džamiji u Jajcu, koje je, nažalost, uništeno, a radio je i na oslikavanju Plave džamije. Umro je u Carigradu 1903. godine.

Započeti restauraciju

- Radio sam Čekrečijinu, pa Šarenu džamiju, a otkrio sam ga u ovoj džamiji. Prepoznajem crtež, paletu boju kojom se služio. Ono što ga odlikuje kao umjetnika je izražen crtački linearizam. Jedan od najupadljivijih primjera i kao posebna zanimljivost slikarstva džamije je zona mahvila. To je zapravo tranzena, odnosno predstavljen lažni prozor, i način kako je slikar načinio pretvorbu sadržaja vitražnih tranzena u slikarsko apstraktni. U sličnom kromatskom odnosu kao i prije, plavo, crno, zeleno, narandžasto, on je izgradio geometrijske oblike čiste likovne apstrakcije koja se može označiti jedinstvenom u našoj umjetnosti - apstraktnim primjerom. Mistični akcent u njegovom radu povezan je s derviškim redom kojem je pripadao - pojasnio je Halimić.

Dodao je da je Mustafa praktično najavio i otvorio vrata građanskog slikarstva u BiH, nakon kojeg poslije dolaze prvi školovani slikari kao što su Sabahudin Hodžić ili Ismet Mujezinović. Nakon velikog otkrića Halimić bi trebao započeti restauraciju djela u Baščaršijskoj džamiji, ali taj projekt je skup, sredstava nema i još se ne zna ko će to finansirati.

Oslikavanje sakralnog prostora

- Posebno mjesto u bogatoj i raznolikoj kulturnoj povijesti Sarajeva iz osmanskog perioda pripada umjetničkoj kući Faginovića, jednoj od najznačajnijih sarajevskih tradicionalnih umjetničkih kuća uopće, koja je dala nekoliko generacija izvrsnih kaligrafa i slikara. Kaligrafi iz porodice Faginovića bavili su se i slikarstvom. Ono označava novu gestu u oslikavanju sakralnog prostora kod nas i znakovito obilježava jedan dio povijesti islamske dekorativne umjetnosti u Bosni - zapisao je jednom prilikom profesor sa zeničkog Islamskog pedagoškog fakulteta Nusret Isanović.