Avdo Hebib, ratni pomoćnik ministra unutrašnjih poslova BiH, govoreći o 1. martu u razgovoru za “Dnevni avaz”, naglašava da to nije bilo kakav “kalendarski datum” provođenja referenduma 1992. godine, već da u suštinskom smislu ima mnogo širi, državotvorni značaj.
Noćne dostave
- Akcent treba staviti na činjenicu da su se za nezavisnost izjasnili građani BiH. Referendum ne bio toliko uspješan da se za nezavisnost, osim Bošnjaka i Hrvata, nije izjasnio i veliki broj drugih građana, srpske i ostalih nacionalnosti. To treba istaći, jer i danas pojedinci, rukovodioci određenih političkih stranaka, vode politiku omalovažavanja tog narodnog, državnog akta. Zbog toga se tako ponašaju u državnom i ostalim parlamentima i samo na fonu zavađanja naroda ostaju na vlasti - ističe Hebib.
S obzirom na to da je lično dao veliki doprinos u pripremi i provođenju popisa, Hebib je do u detalje upoznat sa svim mukama i problemima koje su imali organizatori.
- U jednom dijelu općina u kojima su na čelu bili rukovodioci SDS-a nisu nam dali biračke spiskove, pa sam ja sa svojim saradnicima iz MUP-a organizirao da se tokom noći dostave rezervni spiskovi, pečati i materijali da bi se mogao provesti referendum. Rijetko danas ko spominje tu policiju, koja je i poslije provođenja referenduma prevazilazila brojne zapreke da dostavi materijale - kaže Hebib.
Ratna fotografija Avde Hebiba: Za nezavisnost su se izjasnili građani BiH (Foto: Šukrija Džidžović)
Kako ističe, bilo je i incidenata na glasačkim mjestima, ali je policija bila dobro organizirana i odoljela je brojnim izazovima, među kojima i prijetnjama da će birački materijali biti oduzeti i sl. Pojedina glasačka mjesta, navodi, morali su izmještati te se prisjeća kako su neki građani srpske nacionalnosti na referendum izašli krišom.
Stvaranje države
Među pojedincima koji su dali veliki doprinos u pripremi i uspjehu referenduma, između ostalog, ističe fra Jozu Zovku, tadašnjeg glavnog fratra u Međugorju, kao i ostale fratre u zapadnoj Hercegovini, zatim Nidžaru Beganovć, šeficu ureda za informiranje o referendumu, koja je u medijima afirmirala akt stvaranja države, sudiju Šabana Maksumića, Meddžidu Kreso, trenutnu predsjednicu Suda BiH…
- Bili smo u situaciji da nam je trebao dobar pravnik i tada se javila Meddžida Kreso, koja se mnogo žrtvovala. Iz Mostara je otišla u Trebinje, grotlo radikala, i tamo provela referendum. Poslije okončanja referenduma zvala me i kazala da su je maltretirali, prijetili svačim, pa sam poslao policiju iz Mostara da ode po nju - prisjeća se Hebib.
Bakir mi danas ne pošalje ni pozivnicu za 1. mart
Hebib ne krije da mu danas teško pada kako se pojedinci koji nemaju veze s referendumom kite tuđim perjem i prepričavaju o referendumu ono što su čuli od drugih. U isto vrijeme nosioci tih aktivnosti, među kojima je i on, gotovo su zaboravljeni.
- Bakir Izetbegović, kada sam mu jednom prilikom rekao: “Moj Bakire, da ti znaš, a sjedio si uz babu, kada sam ja sa svojom policijom zbog referenduma obilazio čitavu Hercegovinu, kada sam zapadnu Hercegovinu ja pripremio da se izjasni za referendum, da ni Alija (Izetbegović, op. a.) nije mogao vjerovati šta je urađeno zajedno s mojom policijom, sve dok nije dobio zvaničan rezultat, a sada ne dobijem ni poziv za obilježavanje ovog dana.” Rekao mi je da nije moguće. Ma, moguće je, Bakire, zato što nemate nikakvog protokola - poručuje Hebib bošnjačkom članu Predsjedništva BiH Bakiru Izetbegoviću.
