Još 1990. godine oduzeto je oružje Teritorijalne odbrane na području cjelokupne BiH. Da je kakanjska TO zadržala arsenal kojim je raspolagala mogla se naoružati cijela brigada. U magacinima TO nalazilo se 2.306 dugih cijevi, 97 oruđa za oklopno dejstvo, 12 minobacača od 60 i 82 milimetra, 10 protivavionskih topova kalibara 20 i 40 milimetara, te više od 30 tona municije. Iako je ostao bez oružja Kakanj je poduzeo aktivnosti kako bi se suprotstavio očekivanoj agresiji. U noći, 3. marta 1992. godine, formirana je prva ovdašnja jedinica Patriotske lige. Bila je to jedinica za specijalne namjene „Bosna“.
„Bosna“ je tada brojala oko 50 boraca. Ime joj je dao rahmetli Midhat Haračić koji je izradio i njenu zastavu.
Priča o kakanjskoj ulozi u odbrani BiH ne smije biti ispričana, a da se ne pomene četa „Bosna“. Sve je počelo sa tom hrabrom i poletnom jedinicom koja će nakon prvih dana rata postati dijelom 311. lahke brihade, a potom će se sa cjelokupnim sastavom uključiti u Treći manevarski bataljon, jedinicu koja se proslavila junačkim uspjesima na najtežim ratištima. Četu „Bosna“ činili su, po mnogo čemu sudeći, momci-heroji. Njihovo junačko djelo ne smije biti zaboravljeno.
Prva dobrovoljačka četa iz Kaknja je prva jedinica u BiH koja je branila teritoriju druge općine. Breza i Misoča dobro pamte hrabre borce u plavim đemperima. Zvali su ih tako jer su svi imali plave đempere Vazduhplovstva i PVO bivše JNA. Drugih uniformi tada nije bilo.
Dobro je poznata uloga kakanjskih boraca u odbrani Misoče. U misočkoj kotlini u kojoj je zarobljen prvi tenk na terenima Srednje Bosne hrabro su se borili kakanjski dobrovoljci, oni što su imali usuda da se sa Lučila ponad Misoče spuste tih ratnih dana u pakleni kanjon u kojem je odjekivala stravična jeka mitraljeza sa okolnih obronaka. Tih dana Misoču je doslovno oralo oko 3 700 granata dnevno.
Naredbom Štaba Vrhovne komande A RBiH od početka 1993. godine formirana je 309. brdska brigada Kakanj. Ratni vihor vrlo brzo ovu brigadu nosi na vruće vozućko ratište.
15. aprila 1993. godine u Kaknju je obilježena prva godišnjica postojanja Armije RBiH. Na poligonu OŠ „Hamdija Kreševljaković“ izvršeno je svečano postrojavanje pripadnika 309. brdske brigade i Općinskog štaba odbrane Kakanj. Već na obilježavanju prve godišnjice Armije R BiH kakanjskim borcima dodijeljena su značajna priznanja. Komandant Trećeg korpusa tada je dodijelio pismene pohvale za osam boraca, a komandant Operativne grupe Lašva tada je pohvalio Prvu dobrovoljačku četu Prvog bataljoba 309. brdske brigade, samostalnu četu Bosna Općinskog štaba odbrane, te nekoliko boraca.
U jesen 1993. godine od jedinica Općinskog štaba teritorijalne odbrane formirana je 311. lahka brigada. Istog dana kada je formirana, jedna četa ove jedinice, po naređenju komandanta Trećeg korpusa, upućena je na teren srednje Bosne.
Armija R BiH u prvoj fazi rata pružala je otpor agresoru na bazi dobrovoljačkih jedinica, angažiranjem snaga MUP-a i jedinica Patriotske lige. Vremenom Armija se usavršavala što je na kakanjskom području rezultiralo objedinjavanjem 309. brdske i 311. lahke brigade čime je formirana 329. brdska brigada. Ujedinjenjem brigada omogućeno je kvalitetnije logističko snabdijevanje jedne brigade, a povećana je i borbena efikasnost.
Paralelno sa ovom reorganizacijom formirane su i ofanzivne (manevarske) formacije. U periodu Odbrambeno-oslobodilačkog rata 1992-1995. Kakanjcima je pripala posebna čast da se na njihovom tlu i od njihovih najboljih boraca formira jedan od manevarskih bataljona Trećeg korpusa.
Prva svečana smotra Trećeg manevarskog bataljona održana je na Ponijerima. Na smotri, tadašnji komandant Trećeg korpusa Sakib Mahmuljin, je rekao:
„Vi ste ono što krasi kakanjski narod. Vi ste najhrabriji među hrabrima, vi ste ponos Kaknja. Generacije koje dolaze imat će o kome i čemu da pričaju“.
Kakanjski Treći manevarski bataljon prvi je, među četiri takve jedinice na području Srednje Bosne, izvršio svoje postrojavanje i završio veoma tešku i složenu taktičku obuku. Sastav Trećeg manevarskog bataljona činili su borci slavne čete „Bosna“, borci Prve čete Prvog bataljona 309. brdske brigade i udarna grupa IDV-a 309. brdske brigade.
Posebno veliku požrtvovanost i hrabrost pokazali su borci iz Kaknja koji su se borili u sastavu Sedme muslimanske viteške oslobodilačke brigade. Kakanjski bataljon Sedme nizao je sjajne viteške pobjede na ratištima širom BiH. Gdje je stigla Sedma tu se vijorila zastava slobodne i nezavisne BiH.
U priči o junaštvu kakanjskih boraca mora se pomenuti i ratni put Trećeg bataljona 733. brdske brigade. Ratni put ove jedinice počeo je u Bilješevu. Jedinica je formirana 26. januara 1994. godine i ušla je u sastav 733. brdske brigade sa sjedištem u Kaćunima. Formiranjem Sedmog korpusa Bataljon prelazi u ovaj korpus i dobija novu zonu odgovornosti na Vlašiću. Na ovim prostorima ova jedinica je postigla najveće uspjehe i ostvarila najveće pomake.
U vojnoj operaciji oslobađanja Vozuće, u operaciji kakva nije zabilježena u vojnim udžbenicima, veliki doprinos dali su kakanjci borci u sastavu 329. brdske brigade, Trećeg manevarskog bataljona i Sedme muslimanske viteške oslobodilačke brigade.
Kakanjski borci učestvovali su i u oslobađanju Sanskog Mosta. Čuvena novinarka iz tih ratnih dana Nada Al Issa prolazeći kroz tek oslobođeni Sanski Most, čitajući razne grafite, pročitala je i jedan na cesti. Pisalo je: „Kakanjski tigrovi“. Odmah je poslala vijest koja je obišla cijeli svijet. Vijest je glasila: „Arkanovi tigrovi su u rasulu, stigli su novi, kakanjski tigrovi i oni sada u svojim rukama drže odbranu Sanskog Mosta“.
U odbrani BiH veliki doprinos dao je i Općinski štab civilne zaštite. Na samom početku rata prva mobilisana jedinica na ovim prostorima bila je specijalizirana protivpožarna jedinica ovog štaba. Od tog dana, dakle 17. aprila 1992. godine, ona je učestvovala u gašenju preko hiljadu požara na terenima Srednje Bosne.
Posebne zasluge pripadaju i UŽOK-u. Žene iz UŽOK-a pomagale su izbjeglicama, bilo je akcija kada se u jednom danu pripadnicima Armije RBiH uručivalo na prvoj liniji i pet hiljada kolača, UŽOK je bio na ratištima Trećeg i Sedmog korpusa, stigao je i u Mostar, posjećivani su ranjenici u kakanjskom vojnom stacionaru i bolnici u Zenici.
Veliku pomoć porodicama šehida i poginulih boraca i ratnih vojnih invalida pružala je Komanda mjesta koja je bila spona između jedinica Armije i civilnih organa vlasti.
Veliki doprinos u odbrani dali su i Dom zdravlja, Radio Kakanj, NTV IC-7 , Kakanjski glas, „Ribnica“ , brojni pojedinci i firme kroz akcije pod nazivom „Nagradimo naše branioce“, Crveni krst, Centrotrans Kakanj…
U jednom novinskom članku iz 1996. godine, armijski general Rasim Delić osvrnuo se na ulogu Kaknja u odbrani BiH. Na pitanje „Šta mislite o glasu koji „bije“ Kakanj da nije osjetio rat i da je ratne godine živio mirnodopski?“, general Delić je odgovorio:
„Ne mogu se složiti sa tom konstatacijom. Stanje u Kaknju mi je izuzetno dobro poznato. Jedna od prvih jedinica koje smo mi početkom agresije na našu zemlju naoružali bila je upravo kakanjska dobrovoljačka jedinica. Prvi zadatak joj je, već u maju 1992. godine, bila odbrana Misoče“.
