Upravna zgrada "Šipada" u Titovoj ulici u centru Sarajeva prodata je BBI banci za bagatelnu cijenu od 3,2 miliona maraka! Da se radi o prodaji u bescjenje, možda najbolje svjedoči činjenica da je cijena kvadratnog metra vrijedne nekretnine u samom centru glavnog grada bila mizernih 2.000 KM, koliko košta i kvadrat stambenog prostora na periferiji grada. 

No, priča o prodaji još jedne supervrijedne nekretnine istom krugu partnera, pajdaša, kućnih prijatelja i saradnika Bakira Izetbegovića, zamjenika predsjednika SDA, ima dublju pozadinu i otkriva višegodišnju pljačku nekadašnjeg giganta "Šipada", koji i danas ima vrijednu imovinu i van granica BiH. 

Mala privatizacija

Kako je saopćila Agencija za privatizaciju u FBiH (APF), poslovna zgrada preduzeća "Šipad Export-Import", koja je vrijedna više od 15 miliona KM, u maloj privatizaciji prodata je "Bosnian Bank Internationalu" (BBI), na čijem je čelu Amer Bukvić, bliski Izetbegovićev saradnik i član radikalnog mladomuslimanskog kruga u SDA, uglavnom zadužen za finansije.

Da je posrijedi više nego sumnjiva prodaja ove nekretnine, svjedoči podatak APF-a prema kojem je početna cijena zgrade ukupne površine 1.449 metara kvadratnih te dvorišta od 429 kvadrata iznosila dvostruko više, 6.197.725 KM! 

Esad Ćesko, direktor preduzeća "Šipad", za koje on tvrdi da je pravni sljednik nekadašnjeg privrednog giganta, rekao je za "Avaz" da se radi o nezakonitoj prodaji upravne zgrade u Titovoj s obzirom na to da se zbog vlasništva vodi spor.

Ćesko: Nezakonita prodaja

Zbog ove činjenice, ističe, Tužilaštvu BiH i SIPA-i podnio je krivičnu prijavu protiv odgovornih osoba iz "Šipad Export-Importa", kao i federalnog premijera Nermina Nikšića te direktora Agencije za privatizaciju u FBiH Šuhreta Fazlića. Ove prijave u navedenim su institucijama zaprimljene 23. maja prošle godine.

 - Upravnu zgradu "Šipada" prodali su ispod svih mogućih cijena. Sama kirija za poslovne prostore u toj zgradi mjesečno iznosi oko 40.000 KM. Ovo je sve ciljano urađeno, jer iza toga stoji kriminogena grupa politički podobnih firmi i fizičkih lica kojima se ova nekretnina daje za bagatelu. Njima ništa ne znače ni sudska uvjerenja - kaže Ćesko.

Sudski spor

Ističe da ga ne čudi što je kupac zgrade BBI banka, s obzirom na, kako kaže, "politička leđa" ove banke. Tvrdi kako je indikativno da jedna banka kupuje imovinu "Šipada" iako zna da se zbog nje vodi sudski spor. Dodaje da mu nije poznato da bi bilo koja druga banka ušla u sličnu avanturu, a uz spoznaju da se upušta u rizičnu investiciju.

- Ovdje postoji očita sprega pojedinaca iz SDA i SDP-a. Znamo ko stoji iza BBI banke, a s druge strane manje je poznata činjenica da je bivši predsjednik Upravnog odbora "Šipada" bio Mirsad Nikšić, brat federalnog premijera. Protiv njega postoje krivične prijave u Tužilaštvu Kantona Sarajevo iz 2002. godine na kojima još ništa nije urađeno - kaže Ćesko. 

Kako bi se dobila jasnija slika o političkoj pozadini ove kupovine, treba navesti da BBI banka Amera Bukvića godinama slovi za finansijera sumnjivih poslova fantomskog saudijskog investitora Sulejman el-Šidija, koji je putem privatizacije „Magrosa" i kultnog sarajevskog hotela „Bristol", a uz političku podršku Izetbegovića, oštetio Kanton Sarajevo za desetine miliona maraka. Svojevremeno je i Izetbegović bio konsultant ove banke i inkasirao solidnu sumu novca, a Bukvić mu je jedan od stalnih pratilaca i saputnika. Izetbegović je Amerovog brata imenovao za ambasadora BiH u Kataru. 

Upravo se trenutno u Općinskom sudu Sarajevo vodi sudski proces po optužnici Kantonalnog tužilaštva protiv Bešira Meknija iz Tunisa i Safeta Ibrovića iz Sjenice, Srbija, predsjednika Nadzornog odbora, odnosno direktora firme "Magros Veletrgovina", u vlasništvu El-Šidija. 

Terete se za sklapanja štetnog ugovora i nesavjestan rad u službi, jer su "Magros Veletrgovinu", nekadašnje državno preduzeće, koje je 2006. godine kupio Sulejman el-Šidi, oštetili za 2.034.903 KM. Riječ je o, prema svemu sudeći, zemljištu na brdu Poljine, i to baš u Izetbegovićevom komšiluku, na kojem Saudijac odnedavno namjerava sagraditi elitno naselje za bogataše.

Bukvić, Izetbegović i El-Šidi: Bliski saradnici u mutnim poslovnima

Kao i BBI banka, sada u slučaju kupovine "Šipadove" zgrade, i El-Šidi se 2006. godine uz pomoć Izetbegovića za bagatelu domogao atraktivne lokacije na Marindvoru, u centru Sarajeva. Za mizerna dva miliona maraka kupio je firmu „Magros" te se obavezao investirati 116 miliona KM za tri godine i osigurati posao za 227 radnika. Ni devet godina kasnije Agencija za privatizaciju u KS nije utvrdila da su ove obaveze ispunjene, a ugovor je trebao biti raskinut još nakon tri godine od potpisivanja kupoprodajnog ugovora.

Kultni hotel

Kao što je poznato, na ovom mjestu El-Šidi je sagradio tržni centar SCC, a počeo je skupljati profit bez ispunjenih obaveza prema Agenciji te prije nego što je dobio upotrebnu dozvolu.

Bukvićeva BBI banka odobravala je El-Šidiju kredit i za sumnjivu kupovinu „Bristola". I ovaj kultni hotel kupljen je za bagatelu, za šest miliona maraka, a nakon što je Zavod za izgradnju Kantona Sarajevo već uložio pet miliona KM, što znači da ga je dobio, faktički, za milion KM! A novac za kupovinu „Bristola" osiguran je tako što su založene robne rezerve „Magrosa"?! I ovaj slučaj obuhvaćen je istragom Tužilaštva KS.

Prema ranijem istraživanju "Dnevnog avaza", novac za ove dvije nekretnine El-Šidiju je dolazio iz offshore kompanije na Kajmanskim otocima, i to uglavnom putem računa BBI banke?! O tome svjedoči zvanični izvještaj Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH o investicijama u 2011. godini.

Fazlić: Vlada FBiH daje saglasnost

Direktor APF-a Šuhret Fazlić, odgovarajući na upit "Avazu" o tome kako je "Šipadova" zgrada prodata za tako nisku cijenu, rekao je da je tu cijenu utvrdio Nadzorni odbor "Šipad Export-Importa".

- Sigurno je bilo više od sedam pokušaja prodaje ove zgrade. Kako objekt nije mogao biti prodat po ranijoj cijeni, utvrđena je najniža cijena i zgradu je kupila BBI banka. Agencija je ta koja provodi procedure, a Vlada je ta koja daje saglasnost. Agencija ne može određivati cijenu - kaže Fazlić.

Ističe da je svjestan da se radi o cijeni kvadrata od 2.000 KM, ali tvrdi da je sve čisto u vezi s dokumentacijom.

Sistemsko uništavanje "Šipada"

Prema brojnim novinskim tekstovima, sistemsko uništavanje nekadašnjeg giganta "Šipada" počelo je još 1994. po političkoj liniji SDA. Grupa radnika "Šipada" u godinama koje su slijedile medijima je upućivala pisma i dokumente u kojima se navodi da su prodati objekti vrijednosti oko 400 miliona maraka, a od čega zaposleni radnici nisu imali nikakve koristi.

Za 20 miliona KM prodate nekretnine vrijedne stotine miliona!

Brutalna otimačina „Šipadove“ imovine urađena je po istoj matrici i u istoj kuhinji koja je proteklih godina ovladala najatraktivnijim nekretninama i lokacijama u Sarajevu. Sudeći prema dostupnim podacima, ljudi bliski Izetbegoviću za manje od 20 miliona maraka stekli su vlasništvo nad državnim, narodnim nekretninama čija se tržišna vrijednost mjeri stotinama miliona maraka. 

Naime, BBI banka je "Sarajku" dobila za 9,5 miliona maraka, zgradu "Šipada" za 3,2 miliona, El-Šidi je "Magros" i lokaciju na Marindvoru dobio za dva miliona KM, a hotel "Bristol" za šest miliona KM, dok su hektari zemlje na Poljinama kupljeni za bagatelu. Sve je kupljeno od države, koja je u tim procesima oštećena za stotine miliona maraka, koliko su građani mogli dobiti da su objekti prodati i privatizirani po zakonu i na tržišnim osnovama. 

2002. godine za samo 9,5 miliona maraka BBI banka kupila robnu kuću "Sarajka" i sagradila tržni centar

2006. godine El-Šidi kupio atraktivnu lokaciju "Magrosa" na Marindvoru za dva miliona KM

2006. godine za šest miliona KM uz založene robne rezerve "Magrosa" El-Šidiju dat kultni hotel "Bristol" 

2014. godine El-Šidi postavio kamen temeljac za gradnju 212 luksuznih vila za bogataše na Poljinama