BIH

Hrvatski narodni sabor traži federalni ustroj BiH

U Mostaru danas održano zasjedanje

Autor:Fena/Redakcija

28.2.2015

Dragan Čović ponovno je izabran za predsjednika Hrvatskog narodnog sabora, jednoglasno su odlučili izaslanici na VI. zasjedanju Hrvatskog narodnog sabora BiH koji se održava danas u Mostaru.

Čović nije imao protukandidata, a podržali su ga predstavnici svih 14 stranaka koje participiraju u radu Hrvatskog narodnog sabora BiH.

U radu Sabora sudjeluje oko 500 izaslanika te velik broj gostiju iz BiH i susjednih zemalja.

Do sada je održano pet zasjedanja Hrvatskog narodnog sabora (HNS-a), od čega su tri održana u razdoblju 2000./2001. (utemeljenje u Novom Travniku i nakon toga sabori u Tuzli i Mostaru), a dva su održana iza općih izbora 2010. (2011. i 2013. – oba u Mostaru).

Hrvatski narodni sabor BiH je političko predstavničko tijelo bh. Hrvata, kojeg čine hrvatski vijećnici i zastupnici izabrani u općinska i gradska vijeća, županijske skupštine, skupštine dvaju entiteta te u državnu skupštinu.

Hrvatski narodni sabor BiH na današnjem VI. zasjedanju u Mostaru usvojio je deklaraciju kojom se predlaže nova međunarodna konferencija u BiH te promjena Ustava koji će, kako se navodi, kreirati simetričnu federalnu državu u odnosu na tri konstitutivna naroda.

Ističući kako su legitimni politički predstavnici hrvatskog naroda odlučni braniti pravo na domovinu Bosnu i Hercegovinu svim legitimnim sredstvima, HNS u deklaraciji navodi kako država Bosna i Hercegovina kako je ustrojena u Daytonu, posebice zbog nametnutih revizija ustava, nije zadovoljila težnje hrvatskog naroda koji je dao glas za njezino osamostaljenje.

U deklaraciji se, između ostalog navodi, kako je daytonski ustroj BiH ozakonio nepravdu, nanesenu kroz ratna osvajanja i progon stanovništva, što je najveće posljedice ostavilo po položaj Hrvata kao jednog od njezina tri konstitutivna naroda kao i da se zbog neracionalne teritorijalne organizacije, i nekoherentnoga državnoga ustroja BiH pokazala kao neracionalna, nefunkcionalna i neupravljiva.

"Prividnu stabilnost sistema ima zahvaliti samo permanentnim intervencijama međunarodne zajednice, neprimjerenim suverenim državama, što ozbiljno dovodi u pitanje samodrživost države Bosne i Hercegovine. Sve nestabilnije sigurnosno okruženje čini je iznimno ranjivom, čime potencijalno ugrožava stabilnost u široj regiji i Europi", navodi se u deklaraciji HNS-a u kojoj se ističe kako je sadašnji ustroj države BiH neprihvatljiv sa stajališta hrvatskog naroda jer mu, između ostalog, negira pravo da ga predstavljaju njegovi legitimni predstavnici u vlasti temeljem „nepravednog“ Ustava i Izbornog zakona.

Sadašnji ustroj BiH negira pravo da slobodno raspolaže rezultatima svoga rada prelijevanjem financijskih sredstava, koja stvaraju ljudi i poduzeća u većinskim hrvatskim općinama i županijama; negira pravo da slobodno raspolaže prirodnim resursima na područjima gdje stoljećima živi, preko nepravednih nametnutih zakona, donesenih preglasavanjem, odnosno političkim nasiljem; hrvatskom narodu ne dopušta da se razvija u svom narodnom i kulturnom identitetu, negirajući mu prava osnivanja javnih elektroničkih medija; izlaže ga nerazmjernom riziku od politički i etnički motivirane pravosudne represije jer u represivnom aparatu i najvišim pravosudnim tijelima odlučujuću ulogu imaju predstavnici druga dva naroda ili Hrvati mahom od njih izabrani – navodi se u deklaraciji te se upozorava da zbog svega navedenoga Hrvati, posebno vitalna i fertilna populacija, napušta Bosnu i Hercegovinu.

"Stoga je nužno pristupiti korjenitoj ustavnoj reformi, uključujući i novu racionalniju teritorijalnu organizaciju zemlje, koja će na jednak način uvažavati njezina tri nacionalna entiteta dosljednom operacionalizacijom načela iz preambula daytonskoga Ustava o konstitutivnosti naroda“, navodi HNS usvojenoj Deklaraciji.

HNS BiH smatra da je unutarnji konsenzus oko takve ustavne reforme teško očekivati s obzirom na dosadašnje pokušaje ustavne reforme te stoga predlaže novu međunarodnu konferenciju o BiH te novi ustav koji će kreirati simetričnu federalnu državu u odnosu na tri konstitutivna naroda.

Hrvatski narodni sabor smatra da žurno treba ispraviti one nepravde, nelogičnosti i neracionalnosti koje su do sada bile uzrokom nacionalnih frustracija i blokada u funkcioniranju sustava. U deklaraciji se navodi kako je nužno odmah izmijeniti Ustav i Izborni zakon kada je izbor članova Predsjedništva u pitanju, te Izborni zakon u dijelu koji se tiče izbora izaslanika u Dom naroda Federacije BiH i Vijeće naroda Republike Srpske. Također, potrebno je usvojiti nužne izmjene koje će izjednačiti ovlasti zastupničkih i domova naroda u potvrđivanju izvršne vlasti te osigurati da je za odluke u domovima naroda potrebna, osim opće, i natpolovična većina u klubovima konstitutivnih naroda.

HNS smatra da je nužno odmah i promijeniti zakone o vladama entiteta na način da je neophodna podrška trećine predstavnika svakog od konstitutivnih naroda za donošenje odluka u vladama entiteta, te da je nužno odmah implementirati odluku Ustavnoga suda BiH koja se odnosi na grad Mostar s ciljem izjednačavanja Mostara s ostalim jedinicama lokalne samouprave.

Nužno odmah treba donijeti novi Zakon o javnom RTV sustavu u kojem će se jasno prepoznati tri nacionalna entiteta i identiteta u Bosni i Hercegovini te je potrebno reformirati porezni sustav s ciljem pravednog prikupljanja i raspodjele javnih prihoda, navodi se u deklaraciji.

Euroatlantski put Bosne i Hercegovine su po mišljenju HNS-a BiH, uz ustavne promjene, najvažniji strateški prioritet i doprinos miru i stabilnosti. Stoga u HNS-u smatraju da je nužno odmah pristupiti ispunjenju uvjeta za pokretanje MAP-a kao prvog koraka ka NATO članstvu, zatim donijeti odgovarajuće odluke i ispuniti uvjete za ratifikaciju Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju te usvojiti učinkovit mehanizam koordinacije kako bi Bosna i Hercegovina prema EU mogla „govoriti zajedničkim glasom“ i u narednom trogodišnjem razdoblju dobiti kandidatski status za članstvo u EU.

Hrvatski narodni sabor se u deklaraciji dotaknuo odnosa prema sudionicima Domovinskog rata, ističući kako Domovinskom ratu daju dignitet koji zaslužuje kao jedna od najvećih svetinja hrvatskoga naroda.

„Stoga ćemo se snažno i odlučno usprotiviti svakom iskrivljavanju povijesnih činjenica i istine o Domovinskom ratu te ugrožavanju ugleda i dostojanstva hrvatskih branitelja“, navodi se u deklaraciji u kojoj se ističe kako će se odlučno suprotstaviti učestalim pokušajima kriminalizacije Domovinskoga rata, proglašavanjem legitimnih oružanih snaga hrvatskoga naroda (HVO) agresorskim snagama, te neselektivnim i tendencioznim optužnicama, u pravilu, po zapovjednoj odgovornosti prema zapovjednicima HVO-a.

„I u ovoj prilici odbacujemo kvalifikaciju haškoga tužiteljstva o udruženom zločinačkom pothvatu koji se neosnovano i neopravdano pripisuje Hrvatskoj republici Herceg Bosni i HVO, jer je to opasna politička manipulacija i nije u funkciji pravde već projektiranih ratnih ciljeva onih koji su, najprije ratom a zatim nepravednim Ustavom i njegovim nasilnim revizijama, namjeravali eliminirati hrvatski narod iz Bosne ih Hercegovine kao ustavnog konstituenta i političkog subjekta.

Historijska je istina da je HZ i HR H-B, kao i njezina oružana sila Hrvatsko vijeće obrane odlučujuće doprinijela očuvanju i obrani BiH te da je je ugrađena u temelje Washingtonskoga i Daytonskoga mirovnoga sporazuma“, navodi se u deklaraciji.

HNS BiH je u deklaraciji napomenuo kako veliku prepreku razvoju Bosne i Hercegovine, uspostavi kompetitivnog gospodarstva i socijalne pravde, te dolasku do stranih investicija, predstavlja pravna nesigurnost i korupcija te stoga smatra da se treba postići najširi politički i društveni konsenzus za učinkovitu borbu protiv korupcije.

Također, potrebno je učiniti nužne zakonske promjene koje će unaprijediti sustav imenovanja na ključne tužiteljske i sudačke pozicije s ciljem nezavisnosti i odgovornosti te pokrenuti reformu i dogradnju sustava agencija za zaštitu zakona u smislu boljeg uvezivanja i koherentnosti čitavog sustava, navode u HNS-u.

U deklaraciji se spominju i obrazovanje, kultura te gospodarstvo kao sredstva društvenoga razvoja. U HNS-u smatraju kako je kvalitetno obrazovanje sukladno najvišim svjetskim standardima, te institucionalno očuvanje i razvoj kulturnog identiteta ima i potencijal biti glavno sredstvo svekolikog društvenog razvoja hrvatskog naroda u BiH. Što se tiče gospodarstva. smatraju kako je neophodno napustiti dosadašnju kvazisocijalističku filozofiju, koju još uvijek prakticiraju određene politike u BiH, a koju karakterizira opća socijalizacija promašaja u pretvorbi, privatizaciji i upravljanju ostacima prijeratnih „privrednih giganata“, prijevremenim umirovljenjem, ili prebacivanjem tereta na proračune, zdravstvene i socijalne fondove a preko novih zaduživanja, prebacivanje tereta na one građane i dijelove Bosne i Hercegovine koji su odavno napustili takvu društvenu filozofiju i opredijelili se za tržišno i socijalno odgovorno gospodarstvo.

„Umjesto toga potrebno je kroz neophodne reforme, uključujući i ustavnu, te gospodarske programe kreirati stabilno političko i institucionalno okružje atraktivno za investitore iz zemlje i inozemstva, unaprijediti sposobnost korištenja europskih fondova te stavljanjem u funkciju svih prirodnih i ljudskih kapaciteta doprinositi gospodarskom razvoju i socijalnom blagostanju“, navodi se u deklaraciji.

Predsjednik HDZ-a BiH i Hrvatskog narodnog sabora (HNS) Dragan Čović danas je uoči šestog po redu zasjedanja HNS-a koje se održava u Mostaru iznio mišljenje o tome da BiH treba urediti kao četiri cjeline, federalne jedinice, sa, naveo je,  vrlo jasnim mehanizmima zaštite manjeg naroda u svakoj od njih.

 - Jednostavno, trebamo poručiti da smo tu, da se ne može bez legitimnih predstavnika Hrvata uređivati BiH i da zajedno sa Srbima, Bošnjacima i svima onima koji se ne izjašnjavaju kao predstavnici konstitutivnih naroda gradimo bolju i uspješniju BiH - rekao je Čović, napomenuvši da bi 2016.godina trebala biti okrenuta ka reorganiziranju BiH.

Također, on je podsjetivši na usvajanje Izjave o opredijeljenosti BiH ka evropskom putu  naveo da je  to prvi prioritet, kao i socijalna i ekonomska politika.

 - U drugom dijelu ove godine trebamo izmijeniti Izborni zakon BiH i stvoriti ambijent da ispoštujemo odluku Suda u Strazburu "Sejdić-Finci", ali i presudu Ustavnog suda BiH koja se odnosi na  Grad Mostar i time riješiti pitanje jednakosti i svih defekata koje smo vidjeli i ove godine na izborima - rekao je Čović.

Govoreći o zasjedanju HNS-a, Čović je, pak, naveo  da će danas biti donesena deklaracija u kojoj će biti izneseni zahtjevi u vezi sa preuređenjem BiH, ali i stavovi o ostalim segmentima života u BiH.

 - Poruke će ići da gradimo svoju BiH, po mjeri sva tri konstitutivna naroda, u kojem smislu će HNS biti reorganiziran, i usvojit ćemo novi statut koji bi trebao definirati, vrlo jasno jednu poziciju, a to je da HNS nije zbroj političkih stranaka, nego legitimnih izabranih predstavnika hrvatskog naroda i da kroz to budemo određeni korektiv svih neusklađenosti u BiH- kazao je on.

Inače, na današnjoj sjednici HNS-a, koje se održava u Domu hercega Stjepana Kosače u Mostaru, bit će izabrano i novo rukovodstvo HNS-a.

Među 500 izaslanika i gostiju koji prisustvuju Saboru je i Mladen Naletilić Tuta, ratni zločinac koji je odlukom Haškog tribunala, prije dvije godine, pušten nakon odslužene dvije trećine kazne od dosuđenih 20 godina. Naletilić je bio nekadašnji zapovjednik zloglasne Kažnjeničke bojne.

HNS je, podsjetimo, osnovan 2000. godine u Novom Travniku, kada su iz vlasti bile isključene najveće hrvatske stranke. Sabor je potom proglasio «Hrvatsku samoupravu» koja je krajem 2001. godine raspuštena, a njeni akteri osuđeni za podrivanje ustavnog poretka BiH. HNS je tada prestao sa radom, iako službeno nikada nije ugašen. Njegov rad je revitaliziran 2011. godine u Mostaru, nakon što je vlast u FBiH formirana bez dva HDZ-a

U Hrvatskom domu herceg Stjepana Kosače u Mostaru u 11 sati započelo je VI. zasjedanje Hrvatskog narodnog sabora BiH na kojem će se birati novi predsjednik tog sabora, Predsjedništvo te Sud časti, a bit će usvojena i Deklaracija VI. Sabora te Izjava o Domovinskom ratu. 

 U radu Sabora sudjeluje preko 500 izaslanika te velik broj gostiju iz BiH i susjednih zemalja. 

 Uoči početka zasjedanja, izaslanstvo HNS-a BiH je položilo vijenac na spomenik hrvatskim braniteljima ispred Hrvatskog doma hercega Stjepana Kosače.

 Hrvatski narodni sabor BiH je političko predstavničko tijelo bosanskohercegovačkih Hrvata, kojeg čine hrvatski vijećnici i zastupnici izabrani u općinska vijeća, županijske skupštine, skupštine dvaju entiteta; Federacije BiH i Republike Srpske, te u Parlamentarnu skupštinu BiH.

Do sada je održano pet zasjedanja Hrvatskog narodnog sabora (HNS-a), od čega su tri održana u razdoblju 2000./2001. (utemeljenje u Novom Travniku i nakon toga sabori u Tuzli i Mostaru), a dva su održana iza općih izbora 2010. (2011. i 2013. – oba u Mostaru).

Po riječima predsjednika Glavnog vijeća HNS-a Bože Ljubića, deklaracijom Hrvati žele ojačati Bosnu i Hercegovinu i osigurati joj europsku budućnost.

 - Mi tvrdimo da federalizam štiti BiH i odbacujemo sve stigme koje idu ka podjeli ove zemlje - pojasnio je Ljubić.

 Predsjednik HDZ-a 1990 Martin Raguž također smatra kako je federalno uređenje BiH najbolje rješenje, ali ističe kako se o načinu, modalitetu  broju i sadržaju federalnih jeidnica treba ozbiljno raspravljati.

- Vrijeme je za temeljni unutarnji dogovor u BiH jer vidimo da stvari ne idu baš najbolje te da je destrukcija na djelu – kazao je Raguž, dodavši kako BiH treba jedan konzistentan model uređenja.

- Ne dolazimo sa zadanim ultimativnim rješenjima već sa idejama i prijedlozima. Spremni smo za kompromis i dijalog i to je jedna nova politička kultura koju bi i HNS ustvari trebao jasno prihvatiti – poručio je Raguž.