Nuraga Duranović iz Tuzle se već osam godina nalazi na mjestu federalnog rudarskog inspektora. Doktor je tehničkih nauka iz oblasti rudarstva i sav njegov profesionalni angažman vezan je za rudnike i rudare. 

Od njegovih objektivnih stručnih ocjena uvjeta u kojima rade dobrim dijelom zavisi i sigurnost rudara na radnom mjestu, tačnije njihovih života koji, svjedoci smo, u trci za što više iskopanih tona uglja vlasnicima rudnika sve više postaju jeftiniji i od onoga što njihov znoj nakopa u jednoj smjeni. 

Fokus istrage

Dr. Duranović redovno je prvi izravni svjedok posljedica svih rudarskih nesreća, što, prema vlastitom priznanju, čini najteži dio njegovog posla. 

Samo pet dana prije nesreće na Površinskom kopu (PK) Dubrave, kada su nakon odrona jalovinske etaže smrtno stradala četvorica mladića koja su ilegalno vadila ugalj u unutrašnjosti takozvane ugljene etaže, Duranović je bio u inspekcijskom nadzoru na ovom kopu.  

Svjedoci koji su se u vrijeme dok je vršio nadzor nalazili u njegovoj blizini tvrde da je zaprijetio Upravi da će im „zatvoriti radilište“, što, Duranović u intervjuu za naš list nije želio ni potvrditi ni demantirati. 

- Nisam nikome prijetio, ali je tačno da sam bio u inspekcijskom nadzoru početkom prošle sedmice i da su uvjeti u kojima su radili rudari bili vrlo loši. Donio sam rješenje o obustavljanju rada na PK Dubrave upravo na dijelu koji se u subotu uvečer srušio, a u petak sam ga uputio na adresu rudnika. Saznajem da ga do subote nisu primili - navodi Duranović, a kao što je poznato, nesreća se dogodila u subotu navečer. 

Šta je u fokusu Vaše istrage?

- U fokusu je stanje gradilišta koje se urušilo. Treba utvrditi je li to stanje u skladu s propisanom projektnom dokumentacijom, odnosno propisima koji reguliraju njegov rad. Žao mi je što su ovi mladići izginuli. Oni jesu na gradilištu bili nelegalno, ali isto tako mogli su umjesto njih biti zaposlenici rudnika. Stoga naš predmet istrage jeste, isključivo, stanje gradilišta s aspekta sigurnosti i uvjeta rada rudara. Istragu o tome kako je radilo osiguranje rudnika i je li uopće radilo vode nadležni policijski organi, tužioci, a ne ja.  

Javna tajna

Javna je tajna da eksploatacija uglja na PK Dubrave nije vršena u skladu s propisima. U skladu s količinom iskopanog uglja nije vršena otkrivka, a što zakoni struke precizno reguliraju. Kako se to moglo desiti?

- U suštini, sve se svodi na profit. Što više iskopanog uglja, to je više garancija da se pokriju plaće i troškovi firme. Nažalost, otkrivka je za rudnike trošak i zbog toga se nastoji otkopati što manje otkrivke da bi i troškovi bili manji. No, struka je jasno propisala koje su to granične veličine koje zadovoljavaju aspekte sigurnosti. Jednostavno, priroda ima svoje zakonitosti i, ako radiš protiv prirode, to se sveti na najgori način. To se dogodilo u subotu uvečer.

Pa ko je kriv za to?

- Ja ne imenujem krivce, već konstatiram stanje. Završne radne kosine su projektom definirane. Ova završna kosina je, očito, nešto veća od projektirane i po toj kosini je i došao lom, jer je došlo do preopterećenja od masa koje su trebale biti skinute. 

Koliko je stvarno odstupanje od projektirane kosine?

- Projektirana kosina je 21 stepen, dok je kosina koja se obrušila, prema prvim mjerenjima, imala oko 40 stepeni. Naravno, precizni podaci o stepenu odstupanja od projektirane kosine znat će se tek nakon završetka naše istrage, tačnije, nakon završetka zapisnika o uviđaju koji radi rudarska inspekcija. 

Neki su skloni tvrdnji da je do loma na gradilištu došlo nakon zemljotresa koji se te noći osjetio u sjeveroistočnom dijelu BiH. Drugi, pak, tvrde da je pucanje krenulo mnogo ranije. Kakvi su Vaši podaci?

- Trenutno uzimam izjave i pribavljam druge podatke da bi bilo utvrđeno tačno vrijeme početka pucanja i klizanja mase koja se obrušila te pribavljam podatke o vremenu registriranja zemljotresa da bismo napravili usporedbe. U svakom slučaju, zemljotres ima svoje efekte da sa svojim valovima može pokrenuti i napraviti deformaciju na terenu. Ali, s obzirom na ovo što sam već rekao, da su završne kosine bile mimo projektiranih, onda je bio dovoljan mali impuls pa da se masa pokrene. Ne može se u ovom trenutku precizno tvrditi da je baš zemljotres krivac za pucanje mase, premda je moguće da su se u jednom trenutku podudarila dva efekta. Detaljne analize tek slijede. 

Kakvo je stanje sigurnosti na drugim površinskim kopovima i, uopće, u rudnicima FBiH? 

- Imamo dosta površinskih kopova i, nažalost, svaki je u zaostatku otkopavanja otkrivke. Neki više, neki manje. Prije rata eksploatacija uglja na površinskim kopovima, uz sve nedostatke, radila se po projektiranim normama. Rat je to stanje prekinuo. Išlo se samo za tonama uglja, a otkrivka nikako nije vršena. Ono što se tada propustilo, nikad više nije dostignuto. Slično stanje je i u rudnicima uopće. Ovo što se dogodilo u Dubravama je velika opomena da se puno ozbiljnije mora pristupiti tehničkom i svakom drugom oporavku rudnika. Nije moja nadležnost da o tome sudim, ali, iskreno, to sami rudnici ne mogu riješiti. 

Dobro, a šta ste Vi svih ovih godina kao inspektor poduzeli da se stanje u rudnicima “privede” struci? 

- Poslije svakog inspekcijskog nadzora moje je bilo da izdam rješenje i naložim mjere. Negdje su se tih mjera držali, negdje i nisu. Mi ne možemo naložiti kolika će biti proizvodnja u nekom rudniku, ali možemo naložiti da se radi po projektima. I to smo radili. Još prije sedam godina, naprimjer, Rudniku Banovići naložio sam da sačine plan dostizanja otkopa otkrivke, ustvari da postignu ono što su u ratu propustili. Prema podacima koje imam, oni su radili na nabavci nove opreme i zacrtani plan prilično dobro realiziraju. Ne mogu reći da je stanje u tom rudniku idealno, ali znam da se otkopavanje otkrivke stalno radi. I neki drugi rudnici pokušavaju srediti stanje, ali su mnogi limitirani lošom opremom.

Nažalost, niko ne reagira 

- U ratu niti je bilo nafte niti ljudstva, a ugalj se morao kopati da bi Termoelektrana Tuzla radila. Ali rat je davno stao i to stanje, kad su u pitanju rudnici, ne može vječno trajati. S obzirom na to da je država, odnosno Federacija, vlasnik rudnika, sva rješenja koja su od rudarske inspekcije izdavana, osim na adrese rudnika, dostavljaju se i nadležnom Ministarstvu energetike, industrije i rudarstva, koje po zakonu upravlja mineralnom sirovinom. Izvještaj o radu inspekcije ove godine dostavio sam i Vladi FBiH. U njemu je jasno rečeno da zbog zaostajanja otkrivke na kopovima i pripreme u jamama dolaze u pitanje proizvodni kapaciteti objekata, čime se dovodi u pitanje i sigurnost opreme i zaposlenika. Vlada je usvojila taj izvještaj, ali, nažalost, niko ne reagira. Mi izdamo rješenja, naložimo upravne mjere i tu naše ingerencije prestaju - pojašnjava Duranović.   

Hoće li neko odgovarati 

- Zapisnik nakon događaja na PK Dubrave mora odgovarati stvarnom stanju na terenu. Na mene niko nije niti može vršiti utjecaj u tom smislu da se nešto frizira. Ja pripadam struci, a ne politici. Moje je da konstatiram tačno stanje, a koliko će to neko ozbiljno shvatiti i prihvatiti, to ne zavisi od mene. Opet, hoće li neko odgovarati zato što se nije radilo po propisu, ja o tome ne mogu odlučivati - potcrtava federalni rudarski inspektor.