Krajem decembra 2014. je, naime, došlo je do upada policije u prostorije portala Klix.ba gdje je izvršen pretres. Istraga se vršila zbog nedavno objavljene tajne snimke navodne kupovine glasova u Republici Srpskoj, koje je objavio taj portal, a prenijeli brojni bh. i inostrani mediji.

U Narodnoj skupštini RS u januaru je usvojen novi Zakon o javnom redu i miru kojim se definicija pojma javno mjesto proširuje i na internet, odnosno društvene mreže, za čije kršenje su predviđene novčane kazne do 1.700 KM, pa čak i kazna zatvora.  

I jedan i drugi slučaj izazvali su buru u javnosti, a pogotovo kod medijskih radnika, koji su čak najavili i bojkot i proteste.

Jasmin Hadžiahmetović, glavni urednik portala Klix.ba, kaže za “Avaz” da bi jačanje odnosa između novinarskih udruženja i veća solidarnost među kolegama kada su u pitanju napadi na medije itekako bi doprinijeli razvoju medijskih sloboda u našoj zemlji.

- Upadom u redakciju portala Klix.ba sistem je na sebi svojstven način demonstrirao neviđenu silu koja je imala za cilj zastrašiti novinare u cijeloj državi i poslati poruku da će i ubuduće biti primjenjena sila ukoliko se nešto kompromitirajuće objavi o režimu – kaže Hadžiahmetović.
On smatra da usvajanje usvajanje Zakona o javnom redu i miru u RS svjedoči o tome da se ide u smjeru ušutkavanja građana i  hrabrih novinara koji nisu podlegli pritisku režima.

Hadžiahmetović: Sistem je demonstrirao silu

- Uprkos upozorenjima Ambasade SAD-a, OSCE-a, OHR-a, nevladinih organizacija i drugih međunarodnih institucija i pojedinaca, 46 zastupnika u NSRS odlučilo je na neviđen način uvesti cenzuru u taj bh. entitet. Tačno se zna za koga je Zakon namijenjen i na kome će se sila režima primjenjivati – naglasio je Hadžiahmetović.

Zahvaljujući ljudima koji aktivno koriste društvene mreže, Hadžiahmetović internet smatra javnim mjestom.

- Sjetite se samo JMB protesta. Upravo su Facebook i Twitter bili mjesto na kojem su se građani organizovali, a nakon toga i okupili ispred zgrade Parlamenta BiH i primorali vlast da donesu kakav-takav zakon kako bi mala Belmina otišla na liječenje. Toga se u RS-u boje i zbog toga su donijeli ovakav zakon – zaključio je Hadžiahmetović.

Prema mišljenu Siniše Vukelića, glavnog urednika portala capital.ba navedeni posljednji događaji su skrenuli pažnju javnosti i dokazali da su medijske slobode u BiH itekako ugrožene.

- Reakcija novinarskih udruženja na događaje je bila oštra i to je ono što je vjerujem zaprepastilo i nosioce vlasti, jer su očekivali znatno manji otpor. To daje nadu da se ovdje nešto može i mora promijeniti – kazao je Vukelić za „Avaz“.

On dodaje da ugrožavanja sloboda dolazi sa svih strana. Prisjeća se i poslijeratnog perioda u BiH i naglašava da su u tom periodu slobode bile narušavane direktnim političkim pritiskom i postavljanjem svojih ljudi u svoje medije.

Vukelić: Što je zemlja siromašnija strah je veći

- Kako je vrijeme proticalo to nije bilo dovoljno, ili je bilo je previše "vidljivo".  Međunarodna zajednica je napustila ili samo u promilima ostavila svoje projekte za finansiranje medija. To je vlastima otvorilo nova vrata. Uslijedili su ekonomski pritisci, preko oglašivača – kaže Vukelić.

Dalje naglašava da su najveći oglašivači najveće kompanije,  koje to nisu postale slučajno, već, kako kaže,  zato što su bili u bliskim odnosima sa vlastima.

- Mediji su to trpjeli, svaki na svoj način. Pojedini su se pognuli, neki nisu pa su ugašeni, treći najmalobrojniji i danas pišu. Kriza je uradila svoje i "njihovi" najveći oglašivači došli su u finansijske probleme. Mediji su ostali bez "novca"da ne pišu, i shvatili da mogu biti oštriji – pojašnjava Vukelić.

Na pitanje da li je internet prijetnja vlastima, Vukelić odgovara da jeste svuda u svijetu, ali bh. vlastima i mnogo veća. Kaže da internet nije i ne može se smatrati javnim mjestom.

- Što je zemlja siromašnija strah je veći, jer na internetu ne možete kontrolisati nezaposlene školovane mlade ljude. Oni nisu u klasičnim oblicima organizovani, poput penzionera, boračkih kategorija ili sindikata, koje kontrolišete jer kontrolišete njihove vođe ili preko budžetskih donacija. Internet je "opasan" jer na njemu niko nije zaštićen, niko ga ne kontroliše, nemate urednika ili direktora kojeg možete nazvati telefonom i "srediti" da se nešto ne objavi iz "viših nacionalnih interesa" – zaključuje Vukelić.

Borka Rudić, generalni sekretar Udruženja BH novinari potvrdila je da su medijske slobode ugrožene te da se može govoriti o konstantnom urušavanju od  2006. godine do danas.  

- Medijske slobode se krše na različite načne, ali za nas u BH novinarima i Liniji za pomoć novinarima ( FMHL) su posebno zabrinjavajuća kršenja medijskih sloboda i prava novinara od strane javnih dužnosnika,  javnih vlasti, pravosudnih i policijskih institucija, kao i vlasnika medija. UFMHL od  2006. do kraja 2014. registrirano je 400 slučajeva napada na novinare i medije, odnosno kršenja individualnih prava novinara. Među tim slučajevima bilo je čak 60 krivičnih djela prema novinarima i medijima – od fizičkih napada i prijetnji smrću, preko uništavanja opreme i sredstava za rad, prisluškivanja novinara, do upada policije u redakcije medija – kazala je Rudić.

Ona smatra da nekažnjivost napada na novinare i izostanak bilo kakve odgovornosti države u oblasti zaštite slobode medija i prava na slobodu izražavanja i mišljenja glavni su uzročnici višegodišnjeg urušavanja slobode medija u BiH.

- Analizom slučajeva FMHL registrovanih u posljednjih 8 godina smo utvrdili da je samo 15 posto od ovih 60 krivičnih djela prema novinarima pravno okončano, 22 posto slučajeva nisu uopće istraženi već su arhiviran s namjerom da nikada krivac ne bude idetifikovan i kažnjen, dok su tužilaštvo i policija u 23,7 posto slučajeva obustavili istagu zbog navodnog nedostatka dokaza, nemogućnosti utvrđivanja identiteta počinitelja, nepostojanja krivičnog djela i slično – kazala je naša sagovornica.

Ona smatra da internet nije nikome prijetnja, posebno ne vlastima budući da su oni sami sebi najveća prijetnja, budući da su kreatori  javnih politka destruktivnih po građane.  

- Zbog toga su i posegnuli za donošenjem Zakona o javnom redu i miru na način koji može ozbiljno ugroziti slobodu izražavanja pojedinaca koji se koriste internetom, ali i medija budući da iole profesionalan medij u BiH ne može opstati ako ne produkuje sadržaje na više komunikacijskih platformi istovremeno – od klasinčnog emitovanja signala, kroz kablovski  sistem, putem news portala ili FB grupa. U tom kontekstu i treba gledati štetne posljedice Zakona o javnom redu i miru  jer može negativno uticati na brzo,  jeftinoi efikasno komuniciranje putem interneta unutar odredjenih zajednica, ali i na učinkovoto širenje medijskih sadržaja kroz razlitiše online komunikacijske platforme i društvene mreže – objasnila je Rudić.    

Također smatra da je namjera predlagača i zakonodavca da sebi omoguće brže “intervencije“ protiv onih koji objavljuju sadržaje ocijenjene kao  „nepristojni“, „uzemirujući“ itd... po procjeni onih koji će provoditi zakon, a  policija je tu na prvom mjestu.

- I na kraju, vlast RS kroz ovaj zakon želi postići  još jedan efekt: unaprijed poručiti  građanima i novinarima šta  da imaju novu „batinu“ u rukama, pa sad ko hoće rizikovati kazne, dolaske policije u kuću, na radno mjesto, u redakciju ili internet klub, neka „izvoli“...Mnogi neće, jer je BiH sve više i više policijska država,  svake vijesti nam počinju hapšenjima, gledamo ih „uživo“, crnu hroniku živimo potpuno nesvjesni kako lagano tonemo u  mračni prostor represivnih nedemoktarskih društava – kazala je Rudić.