"Kolijevka zapadne civilizacije", "grad bogova i ratnika", stoljećima su historičari i učenjaci tepali Atini, grčkoj prijestonici, gradu koji danas broji skoro tri miliona stanovnika i koji je kulturni, politički, administrativni i ekonomski centar Grčke, sigurno među dva najveća i najznačajnija grada Balkanskog poluotoka.
Pusta želja
Teško je, zaista, pobrojati sve razloge zbog kojih je Atina tako slavna. Jedan od najvažnijh je svakako hram Partenon na Akropolju, najprepoznatljiviji simbol jednog grada i najviše fotografirana građevina u Evropi, nešto što se mora dokumentirati kada posjetite Atinu, kao kada ste u Sarajevu pa se morate slikati pored Sebilja na Baščaršiji.
Sama po sebi, grčka prijestonica vrvi od zanimljivosti, ne znate gdje biste prije pošli, Sintagma, Omonia, glavni gradski trgovi ili znamenita ulica Ermou ili, pak, na Akropolj...
Potpisnik ovih redova imao je priliku da Atinu posjeti na dan najznačajnijih izbora u posljednje dvije decenije, kada su, kako smo mogli vidjeti i čuti u razgovoru s lokalnim stanovništvom, svi iščekivali pobjedu Aleksisa Ciprasa (Alexis Tsipras), lidera ljevičarske partije Siriza.
Krenimo redom. Aerodrom "Elefterios Venizelos" u Atini jedan je od najsavremenijih i najprometnijih u Evropi. Kao sardine u redu pod konac poredane su metalne grdosije, gladne neba, da povezu svoje putnike u svim pravcima svijeta, od Njujorka do Moskve. Aerodorom ima sve. Ukoliko želite unajmiti motocikl ili automobil za obilazak gradskih znamenitosti, uradite to odmah na aerodromu.
Ni gradski prijevoz nije daleko. Tramvaji, gradski autobusi, metro, trolejbusi… za sve je cijena ista, euro i dvadeset centi. Karta je vremenski ograničena na 70 minuta. Vrtila se misao: "Dabogda sarajevski GRAS sutra bio ovakav." Puste li želje...
Od aerodroma do Sintagme trebalo je pola sata vožnje. Sintagmu je bitno spomenuti, jer se na njoj nalazi monumentalno zdanje grčkog parlamenta, ispred kojeg se održava spektakularni ceremonijal smjene straže, koju izvode Evzoni, počasna garda grčke vojske.
Vječito renoviranje
Atina je danas moderna evropska metropola, koja živi svojim užurbanim životom. Na ulicama, usput, što bi se reklo, mali štandovi s đevrecima, peciva punjena sirom, za obrok u hodu. I Atina i Sarajevo imaju nešto zajedničko - pse lutalice! Mnogo li ih je! Ali, Grci su nekako i od pasa lutalica uspjeli napraviti zanimljivost. Poznata je priča o psu Lukanikosu, "predvodniku" demonstracija protiv sistema. Na kraju je uginuo.
Slobodno se može reći da Atina ima svoj stil kako života, tako i u urbanističkom i građevinskom smislu. Gradnja savremene Atine naglo je počela četrdesetih godina prošlog stoljeća i tada je dobila svoj današnji profil, karakterističnih niskih bijelih zgrada s ravnim krovovima i velikim terasama, što je odlika klasičnog grčkog graditeljskog stila. Pa kada pružite pogled po Atini s Akropolja, kao da su bijeli biseri posuti po zemlji.
Ipak, nijedna znamenitost Atine ne može se ni porediti sa slavnim, fascinantnim Akropoljem, brdom od krečnjaka. Na njegovom vrhu hram Partenon. Ali, bolje je reći njegovi ostaci. Kažu da je nekada u Partenonu stajala statua boginje Atine, Partenos od zlata i slonovače.
Na Akropolj se ulazi veličanstvenim stepeništem i kroz znamenitu kapiju Propileji. Ulaz se napalćuje, i to 12 eura. Sića za ono što se može vidjeti na brdu. Pored Partenona, nalaze se još dva manja hrama. Odmah po prolasku kroz kapiju Propileji, s desne strane smješten je hram Nike, boginje pobjede, po kojoj je proizvođač sportske opreme "Nike" dobio ime.
Akropolj krasi i muzej u kom se čuvaju vrijedni eksponati iz arhajskog, klasičnog, helenskog i rimskog perioda, uglavnom reljefi, skulpture i fragmenti friza.
Dosta građevina se renovira
U njegovom podnožju nalaze se dva antička pozorišta - amfiteatar Herodov Odeon i Dionizijevo pozorište, kao i Hadrijanova biblioteka, groblje Karameikos, ćelija u kojoj je bio zatočen Sokrat, te spomenici Diogenu i Lizistratu. Istočno od Akropolja je arheološki lokalitet Olimpejon iz šestog stoljeća p.n.e., posvećen vrhovnom bogu s planine Olimp Zeusu...
I tako, svaka građevina posebna je priča, historijska značajka, nepresušni izvor informacija, splet istine, historiografskih činjenica i legendi... Ali, ono što je laičko, bosansko oko odmah primijetilo, jeste da su skoro svi objekti okovani nekakvim skelama, a u njihovim podnožjima su mješalice za beton, vreće sa pijeskom.
- Vječito se ovdje, na Akropolju, nešto učvršćuje, renovira, konzervira - kazao nam je jedan od čuvara Akropolja.
Selfie s Akropolja
Rijeke turista, uglavnom sa štapovima za selfie, pored svakog kamena žele dokumentirati dolazak na Akropolj.
Silaskom s Akropolja, čovjek sam sebe upita: "Kako su sve to ljudi uspjeli bez mašina, bez savremenih tehnoloških uređaja, pomagala, interneta i drugih čuda tehnologije?" Kakogod, ili su imali neka druga čuda, ili su bili mnogo, mnogo pametniji. Neka bude ovo drugo...
Po dolasku na Sarajevski aerodrom, saputnik Hajrudin Prolić obavijesti nas da je Aleksis Cipras novi premijer grčke vlade. Njegova Siriza odnijela je nadmoćnu pobjedu. Ko zna, možda smo svjedočili historijskoj prekretnici ove prelijepe zemlje i njenog naroda.
Kako je Atina dobila ime
Kako legenda kazuje, Atina i Posejdon takmičili su se ko će biti patron i zaštitnik malog grada na poluootoku Atika.
Vrhovni bog Zeus odlučio je da će zaštitnik grada biti onaj ko gradu podari ljepši poklon. Posejdon svojim trozupcem udari u kamen koji prepuče te iz njega poteče voda, a Atina posadi neobično i čudnovato drvo - maslinu. Narod presudi u Atininu korist te, u znak zahvalnosti za takav poklon, grad od tada nosi ime boginje Atine.
Ulice, boemi, pijace, suveniri...
Plaka, stari dio grada ispod Akropolja
Znamenita ulica Ermou popularna je šoping-zona koja povezuje Sintagmu sa Monastirakijem, kvartom poznatim po malim prodavnicama suvenira, pijaci i tavernama.
Plaka je stari dio grada ispod Akropolja, čuvena boemska četvrt s brojnim tavernama. Nekako pravo mjesti za našeg Darija Džamonju. Ih, kako bi Džamonja na Plaki uz čašu omiljenog mu viskija pisao o uzvišenosti Atine i svih grčkih božanstava...
