REGION

Milanović: Daljnje proširenje EU nije u fokusu

Hrvatski premijer u Saboru

Autor:Fena

28.1.2015

Hrvatski premijer Zoran Milanović  rekao je u srijedu u Saboru da proširenje EU-a već neko vrijeme nije u fokusu europske politike i da se situacija u tom smislu neće uskoro promijeniti. 

"Hrvatska je među onim državama članicama koje se zalažu da politika proširenja ne bude zaboravljena na duže staze. Smatramo da Europska unija mora aktivnije iskoračiti prema Bosni i Hercegovini, Srbiji, Crnoj Gori, Albaniji, Makedoniji, Kosovu. Taj iskorak, uz inzistiranje  na usvajanju visokih standarda, geopolitička je nužnost i najefikasnije sredstvo za smirivanje svih vrsta međudržavnih,  međuetničkih i socijalnih napetosti na ovom prostoru", rekao je  Milanović u izvješću o sastancima Europskog vijeća u prošloj godini.

Rekao je da će teroristički napad na redakciju francuskog satiričkog lista Charlie Hebdoa sigurno dovesti do puno većeg angažmana cijele Europske unije na pitanjima unutarnje sigurnosti i sprečavanja akcija islamističkih terorista. Nužan je aktivniji pristup u sprečavanju radikalizacije mladih ljudi i njihovu regrutiranju među teroriste, kao i nadzor boraca koji se vraćaju u Europu iz Sirije i Iraka.

"Hrvatska u tome ima istaknutu i odgovornu ulogu, prije svega zbog svog geopolitičkog položaja i činjenice da su naše granice ujedno i vanjske granice Europske unije, i da ćemo 1. srpnja ove godine, što je najraniji mogući datum, aplicirati za ulazak u Schengensku zonu", naglasio je hrvatski premijer.

"Ono od čega Europa u tom odnosu nikako ne smije odustati jesu sloboda mišljenja i sloboda govora, najviše vrijednosti suvremene  civilizacije", naglašava Milanović.

Podsjetio je da su tijekom 2014. održana četiri redovna i dva izvanredna zasjedanja Europskog vijeća te da su njima dominirala tri  tematska bloka. Prvi je prevladavanje gospodarska stagnacije, praćene  visokom nezaposlenošću i fiskalna makroekonomska konsolidacija zemalja Unije. Drugi blok je ukrajinska i sigurnosna kriza izazvana ruskom  aneksijom Krima. Treći je pitanje energetske sigurnosti i učinkovitosti, te klimatske politike.

Po njegovim riječima, ove teme će zasigurno obilježiti sastanke Europskog vijeća i u ovoj godini.

S temom energetike povezano je i kreiranje zajedničke europske politike prema ukrajinskoj krizi tj. prema Ruskoj Federaciji koja je  anektirala dio ukrajinskog teritorija i podupire proruske pobunjenike na istoku Ukrajine, kazao je.

Bez obzira na blisku ekonomsku vezu dijela država članica s Rusijom,  Europsko vijeće donijelo je odluku o uvođenju ekonomskih sankcija koje se tiču prije svega ruskog financijskog i energetskog sektora.

"Razlog za ukidanje sankcija može biti samo radikalna promjena u političkom ponašanju Rusije, odnosno rusko poštivanje potpisanih  sporazuma i ukrajinskog suvereniteta. No mora se inzistirati na dijalogu jer sankcije prema Rusiji nanose štetu i europskom
gospodarstvu, uključujući i hrvatsko koje nam je najvažnije", kazao je Milanović.  

Naglasio je kako su ciljevi Europske unije jačanje gospodarstva s više radnih mjesta i više fiskalne odgovornosti, zatim uspostava  društava koja mogu ekonomski osnažiti i efikasno štititi sve svoje građane, sigurna budućnost s obzirom na energetiku i klimatske promjene, potom progresivno područje temeljnih ljudskih sloboda i  pravosuđe koje uživa povjerenje građana, te učinkovito zajedničko djelovanje u svijetu.

"Ustrajat ćemo na borbi protiv socijalne isključenosti i nejednakosti koje vode u ekstremizam i nasilje. Ustrajat ćemo na zaštiti  najslabijih i na što ispunjenijem i ugodnijem životu ljudi koji žive od svog poštenog rada. Zalaganje za te vrijednosti i prakticiranje tih  vrijednosti bit će hrvatski doprinos izgradnji sretnije i bolje Europske unije", rekao je na kraju Milanović.

Bilo je ovo drugo izvješće te vrste koje je hrvatski premijer podnio Saboru, a po Zakonu o suradnji Sabora i vlade na europskim poslovima mora ga podnijeti na početku prvog godišnjeg zasjedanja Sabora.