Najveću prijetnju zaštiti ličnih podataka predstavljaju loša zakonska rješenja, nepoštivanje zakona, loše navike i prakse, te nepostojanje konkretne odgovornosti, izjavio je danas u Sarajevu direktor Agencije za zaštitu ličnih podataka u BiH Petar Kovačević.
Kovačević je na godišnjoj konferenciji za novinare u Sarajevu, povodom 28. januara Svjetskog dana zaštite ličnih podataka, rekao da je rad Agencije u prošloj godini obilježen proširenjem saradnje na međunarodnom planu, prije svega sa organima koji se bave zaštitom ličnih podataka i najavio da će prioriteti Agencije u ovoj godini biti postupci po prigovorima.
- Ojačaćemo saradnju sa zakonodavnim organima, odnosno njihovim tijelima za zaštitu ljudskih prava - najavljuje Kovačević.
On dodaje da je cilj Agencije da sistemski i na adekvatan način obezbijedi učešće u postupcima usvajanja zakona kojima se reguliše obrada i zaštita ličnih podataka, prije svega u smislu usklađivanja sa evropskim standardima.
Prema njegovim riječima, oblast zaštite ličnih podataka u BiH u prošloj godini zabilježio je "neočekivan i brutalan napad Tužilaštva BiH na Agenciju i na njenog direktora".
On je podsjetio da je riječ o neprimjerenim reagovanjima Tužilaštva BiH na inspekcijske nadzore koje je Agencija izvršila u 15 tužilaštava u BiH, uključujući onemogućavanje službenog lica Agencije da u dva navrata istu vrstu inspekcije izvrši i u Tužilaštvu BiH.
- Neprihvatljivo je postupanje pojedinih javnih organa koji izmjenama zakona urušavaju osnovne principe zaštite ličnih podataka, a takav slučaj postoji u Parlamentu Federacije BiH, koji je donio Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o matičnim knjigama, koji je suprotan osnovnim principima zaštite ličnih podataka i štetan za građane FBiH - napomenuo je Kovačević.
Foto: Ilustracija
Uvođenjem novog instituta, pojašnjava on, utvrđivanje identiteta lica i ličnog imena tog lica, zakonodavac je obavezu vođenja tačnih podataka prebacio na teret građana, iako je jedan od osnovnih principa obrade ličnih podataka taj da su javni organi dužni da obrađuju tačne podatke, te da ih ažuriraju i isprave kada je potrebno.
Kovačević veoma značajnim označava presude Suda BiH koje su donesene po tužbama protiv rješenja Agencije. "Ovom prilikom izdvajam presudu kojom je odbijena tužba Centralne izborne komisije BiH protiv rješenja Agencije u vezi sa obradom ličnih podataka prilikom promjene biračke opcije", kaže Kovačević.
On je nagalsio da je pravo na zaštitu ličnih podataka, kao jedno od osnovnih ljudskih prava, iz godine u godinu doživljava sve veću afirmaciju u BiH, a takav trend nastavljen je i u prošloj godini, što je ohrabrujuće, a što je konstatovano i u izvještaju Evropske komisije.
Pomoćnik direktora Agencije Samira Čampara navela je da je tokom prošle godine Agencija, u skladu sa nadležnostima, izvršila 88 inspekcijskih nadzora, i to redovnih nadzora u 14 tužilaštva i 24 preduzeća komunalne djelatnosti, dok je vanrednih nadzora bilo 43.
Kada je riječ o prigovorima, navela je ona, primljena su 144 prigovora nosilaca podataka.
- Protiv javnih organa podneseno je 79 prigovora, od toga su 33 bila osnovana, sedam ih je djelimično osnovano, 19 neosnovano, dok su drugi u postupku rješavanja. Predmet prigovora su bile konkursne procedure u najvećem broju, zatim posebni staž, odnosno način njegovog upisivanja u radnu knjižicu, video nadzor, kopiranje ili zadržavanje ličnih dokumenata, dostavljanje podataka trećoj strani i slično - precizirala je Čampara.
Prema njenim riječima, protiv drugih subjekata podnesena su 62 prigovora, od čega je 19 protiv banaka, jednog mikrokreditnog društva, 23 druga pravna lica, 14 fizičkih lica, jedne političke stranke, jedne zajednice etažnih vlasnika, dva internet portala i jedne škole.
Ona dodaje da je po službenoj dužnosti Agencije provela ukupno 29 postupaka i to 24 u javnim organima, a pet kod ostalih kontrolora, i to 11 zbog konkursnih procedura, nedostavljanje pravosnažne presude o razvodu braka i njeno neupisivanje u matičnu knjigu, te uzimanje kopija ličnih karata od matične kancelarije u Zenici radi dokazivanja da su roditelji postigli sporazum za određivanje imena djeteta.
Agencija je, kaže Čampara, izdala i 12 prekršajnih naloga, tako da je najveća novčana kazna izrečena Mikrofin-u u iznosu 10.000 KM, zatim ministru privrede Hercegovačko-neretvanskog kantona, sekretaru Suda u Sarajevu, glavnom tužiocu, šefu odjeljenja Vlade Brčko distrikta, odgovornom licu u Studio "Moderna" i direktorici vrtića u Bratuncu.
Budžet Agencije za proteklu godini iznosio je 1.132.130 KM, ostvareni rashodi iznosili su 1.059.402 KM, što znači da je izvršenje budžeta 94 odsto, tako da je finansijsko poslovanje Agencije ocijenjeno kao pozitivno.
