Nakon historijske pobjede grčke ljevice okupljene oko koalicije Siriza, koja će imati većinsku vlast u parlamentu te zemlje, postavlja se pitanje hoće li eho trijumfa zahvatiti zemlje bivše Jugoslavije. Pojedini politički funkcioneri Srbiji u ovom događaju vide naznaku da je vrijeme da stranački kurs okrenu ulijevo, no poznavaoci prilika upozoravaju na moguću zloupotrebu Sirizinih ideja u dnevnopolitičke svrhe, piše Slobodnaevropa.org.

Koliko će eho partizanskog klasika "Bella ciao", uz koji su pristalice i članovi Sirize proslavili pobjedu svoje političke opcije i otvaranje nove stranice u istoriji Grčke, kako je to formulisao lider koalicije Aleksis Cipras, dopreti do drugih dijelova Balkana? Za sada se može reći da su pobjedu Sirize zdušno pozdravili i ljevičari izvan granica Grčke.

Lijevi samit Srbije – mreža koja okuplja ljevičarske organizacije, radnike, studente i teoretičare – pomno je pratio grčke izbore. Miloš Baković Jadžić, član Levog samita, kaže da je pobjeda Sirize dobra poruka za novu ljevicu. Ipak, dodaje on, Grčka ima dug kontinuitet borbe za ljevičarske ideje, pa ne treba očekivati da će se nešto slično ovde desiti preko noći.

"Možda još uvek nije vrijeme za tako organizovanu partiju, ali jeste svakako za jedan lijevi pokret koji bi donio alternativnu politiku. Najvažnije je da se pokaže da postoji iskrena želja da se tamo sprovedu promjene i da možemo mi svi u regionu reći da ima smisla taj slogan da je nada pobijedila i da na tim temeljima možemo graditi nešto slično i ovdje“, kaže Baković.

Pojedini analitičari i poznavaoci prilika vide pobjedu koalicije radikalne ljevice kao način da se politika koju sprovodi ova koalicija proširi na druge balkanske zemlje.

Srećko Horvat

Filozof Srećko Horvat smatra da je Siriza i pre ove pobjede bila podsticajna za jačanje lijevih alternativa na prostoru bivše Jugoslavije i daje primjer Slovenije, gde je u parlament ušla mlada stranka Združena ljevica, na čijem je osnivanju bio Cipras.

"Živimo u uslovima globalnog kapitalizma, tako da su i problemi s kojima se suočavamo na svakodnevnoj razini u politici i društvu su problemi koji postoje i u Srbiji i u Hrvatskoj i u Grčkoj. Jedna od prvih mjera koja bi se zapravo već mogla reflektirati i na zemlje Balkana jeste zagovaranje Sirize i njenih ekonomista da se u Evropskoj uniji održi konferencija o dugu, po uzoru na slavnu konferenciju iz 1953. godine u Londonu, kada je Njemačkoj oprošteno 70 posto duga“, ističe Horvat.

On dodaje da je politika borbe protiv mjera štednje, koju zastupa Cipras, takođe nešto što bi se moglo preneti na eks-Ju prostor.

S druge strane, Aleksandar Stevanović iz Centra za slobodno tržište smatra da se Grčka i Srbija nalaze u različitim situacijama, te ne vidi ni mjesta za ekonomske poteze koje najavljuje Siriza.

"Kod nas su ljevičarske ideje disperzovane na mnogo partija. Rekao bih da i vladajuća stranka ima dosta ljevičarskog u sebi. Tako da ne mogu ekskluzivno da kažem da kod nas nema ljevičarskih ideja u mnogim od stranaka koje su sada na vlasti ili čak u opoziciji. Mi imamo i previše ljevice u mnogim aspektima našeg javnog života“, kaže Stevanović, te dodaje:

„Druga stvar, da biste imali neku starovremensku levicu kao što je Siriza, morate imati solidarnost u temelju društva, a kod nas je ona, nažalost, potpuno izumrla. Tako da nije dobar kontekst da biste imali takve stranke.“

Aleksis Cipras

Sudeći po trenutnom stanju stvari u Srbiji, čini se da se na političkoj sceni zapravo konsolidije samo desnica, koja se okuplja oko Sande Rašković Ivić, liderke Demokratske stranke Srbije.

U međuvremenu, konzervativna naprednjačka vlast, potpomognuta socijalistima, sprovodi restriktivne mjere štednje, privatizacije javnih preduzeća, čemu je prethodilo donošenje kontroverznog Zakona o radu.

No, odgovor parlamentarnih stranaka koje su, barem načelno na lijevom spektru, nije previše snažan. Opoziciona Demokratska stranka, inače članica Socijalisičke internacionale, i sama je u vrijeme dok je bila na vlasti više naginjala politici centra, pa čak se primicala i desnom spektru.

Borislav Stefanović, šef poslaničke grupe demokrata, kaže za RSE da DS mora svoju politiku okrenuti ulijevo.

"Činjenica je da će cijela politička mapa Balkana i južne Evrope doživeti značajne promene. DS mora imati odgovor na to. Sigurno će doći do konsolidacije i reorganizacije ljevice. Kada to kažem, mislim na ljevicu u širem smislu: tu spadaju i socijaldemokrate i razni socijalisti, čak i socioliberali. Taj front treba da bude što jedinstveniji i ne treba izbacivati ljude zato što se neko razlikuje u odnosu prema preduzećima. Svi koji su socijalni liberali su dobrodošli u taj front“, kaže Stefanović.

Novoizabranom premijeru Grčke iz Srbije je među prvima čestitao Aleksandar Vulin, ministar rada i predsjednik Pokreta socijalista, koji se sa Ciprasom u Beogradu sastao krajem prošle godine. Tom se prilikom prvi čovjek Sirize vidio i sa mliderom SPS-a i šefom diplomatije Ivicom Dačićem, čiji se loijevi politički kredo gubi u konformizmu dnevne politike koja ga održava u čvrstoj koaliciji za mekom desnicom Aleksandra Vučića.

Srećko Horvat upozorava da postoji opasnost da dio stranaka "kidnapuje" program Sirize.

"Radi se o tome da je, na primjer, Vulin koji je dočekao Ciprasa u Srbiji, ministar u ministarstvu koje je donelo jedan od najgorih zakona o radu posljednjih godina u Srbiji. Upravo te stranke koje sada slave pobjedu Sirize u praksi provode sve one mjere koje su potpuno u suprotnosti sa tačkama programa Sirizinog programa. To je opasno, jer će mnogi sada pokušati iskoristiti Sirizu za vlastite lokalne ciljeve koji, po mom mišljenju, nemaju veze sa pravom lijevom politikom“, objašnjava Horvat.