GLOBUS

Bivši ruski špijun Alexander Litvinenko ubijen iz trećeg pokušaja: Otvorena javna istraga

Istražna komisija u Londonu pokušava da sazna ko stoji iza ubistva

Autor:(A. Vr.)

27.1.2015

Istražna komisija u Londonu pokušava da sazna ko stoji iza ubistva bivšeg ruskog špijuna koje je godinama kamen spoticanja u odnosima Moskve i Londona. Bivši ruski špijun Aleksandar Litvinjenko umro je nakon trovanja polonijumom 2006.

Danas se održava prvo saslušanje u londonskom Kraljevskom sudu pravde. Istrage su do sada otkrile da je Aleksandar Litvinjenko 2006. godine umro od trovanja radioaktivnim polonijumom 210. U tom trenutku se bivši agent ruske Federalne službe sigurnosti već šest godina nalazio u Britaniji, čiji je državljanin postao. Na samrtničkoj postelji optužio je ruskog predsjednika Vladimira Putina da stoji iza njegovog ubistva, piše Deutsche Welle.

Istraga je navela na zaključak da je otrov Litvinjenku podmetnut u šolju čaja koju je popio 22 dana prije svoje smrti - u društvu Andreja Lugovoja i Dmitrija Kovtuna. Obojica su bivši ruski agenti, a Lugovoj je trenutno poslanik Dume. Godinu dana nakon smrti britanski tužioci su ovu dvojicu označili kao glavne osumnjičene, ali je Rusija odbila da ih izruči uz obrazloženje da ustav zemlje ne dozvoljava ekstradiciju sopstvenih građana.

Afera oko smrti Aleksandra Litvinjenka dovela je do zahlađenja odnosa između Londona i Moskve. Situaciju je pokušao da promijeni britanski premijer David Cameron po preuzimanju vlasti, ali mu je planove i definitivno pokvarila kriza u Ukrajini.

Britansko pravo razlikuje procese obdukcije (inquest) i istrage (inquiry). Prvi se odnosi na utvrđivanje načina nasilne smrti: tu se ne traži krivac već se notiraju činjenice. Taj postupak je u Litvinjenkovom slučaju odlagan punih pet godina i nastavljen je tek oktobra 2011., kada je bilo jasno da dvojica glavnoosumnjičenih ne borave u Britaniji te da je njihovo izručenje malo vjerovatno.

Vlada u Londonu je, naime, dugo oklijevala da pokrene punu istragu jer bi ona podrazumevala ispitivanje dokumenata koji su, kako je objašnjeno, „osjetljivi“. To bi moglo da ima veze s navodima da je Litvinjenko, nakon dobijanja azila, radio za britanske tajne službe MI5 i MI6. Nakon što je Viši sud pozvao britansku vladu da još jednom razmotri odluku, prošlog jula je konačno saopćeno da će istrage ipak biti.

Litvinjenkova udovica Marina zalagala se za punu istragu godinama - „kako bih saznala istinu, za pravo da znam šta se desilo mom mužu“, rekla je za Reuters.

Na zvaničnom otvaranju istrage prošle godine sudija Robert Oven govorio je da je dosadašnji proces išao traljavo te da je javna istražna komisija primjereniji način da se činjenice iznesu na svjetlost dana. Glavno pitanje je, kaže Oven, da li je Ruska Federacija imala ulogu u Litvinjenkovom ubistvu, na šta ukazuju glavni dokazi.

Rusija je odbila saradnju u ovom slučaju. Ministarstvo spoljnih poslova u Moskvi je još prošlog septembra saopćilo da je „teško zamislivo da bi proces mogao da bude objektivan“. Posebno je kritikovana činjenica da će neki dokazi biti predstavljeni iza zatvorenih vrata, navodi Deutsche Welle.